Župno hodočašće u Krasno
U subotu, 3. lipnja 2017., župe Barban, Sveti Matej – Cere i Sveti Ivanac nad Rašom hodočastile su, predvođene svojim župnikom, vlč. Bernardom Jurjevićem u marijansko Svetište Majke Božje od Krasna. Hodočasnici, pristigli sa dva autobusa, su u svetištu zajedno izmolili krunicu te sudjelovali na misno slavlju koje je predvodio vlč. Jurjević.
Okupljene hodočasnike pozdravio je domaći župnik vlč. Mario Vazgeč, te je ukratko predstavio to svetište, koje je, napose početkom ljetnih mjeseci, izuzetno omiljena hodočasnička destinacija, za, najčešće jednodnevni odmak od užurbane svakodnevnice i prepuštanje duhovnosti u ozračju netaknute prirode u tom velebitskom selu na visini od 700tinjak metara.
To je ujedno i središte Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u dotursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vijeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj.
Nekada je svetište Majke Božje od Krasna na Velebitu bilo najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata. U svetište su ljudi dolazili čak i pješice, s Krka, iz Bosne i Dalmacije.
Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj potječe iz 1219. godine. ” U šumi krasnarskoj, pastiri pasli svoja stada. Jednoga dana ugledaše na nekakvu panju čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestade, dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi. Videći narod te događaje, sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podiže žrtvenik.” Crkva Majke Božje Krasnarske iz XVIII. stoljeća, izgrađena na temeljima jedne srednjovjekovne crkvice. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drveni kasetirani strop sa oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima iz 1740. godine.