Žminjske kapelice

12. srpnja 2015.

„Nijemi svjedoci nekih drugih, prošlih vremena… svjedoci koji bolje od svih zapisa govore o vjekovima prisutnoj, jakoj vjeri kojom je puk ovoga kraja prožet, do srži… ovi svjedoci koji odolijevaju vremenu zaslužuju značajniju pozornost i valorizaciju – upravo da posvjedoče, i podsjete na naslijeđe, te možda pomognu mudrom rasuđivanju kod dolaska nekih novih plima…“

Kapelice krajputašice vrlo su česta povijesna ruralna sakralna obilježja, veoma prisutna na cijelom području naše biskupije. Uobičajeno su to kamene konstrukcije sa otvorom u gornjem dijelu koji sadržava raspelo, kip Majke Božje ili nekog sveca, vrlo je često to bio sv. Antun. Otvor nerijetko zatvaraju mala vratašca željezne konstrukcije, a kapelice su, napose u prošlosti, uvijek bile urešene svježim cvijećem, za što se brinula određena obitelj ili više obitelji iz jednog sela. Druga, nešto manje zastupljena forma bile su kapele uređene u udubljenjima u dvorišnim kamenim zidovima, češće okrenute prema vanjskoj strani.

Šire područje Žminjštine je posebno bogato tim simboličnim formama vjerskog izričaja, što drevnih što novijih, taj se kraj može podičiti sa gotovo stotinjak kapelica.

Vjeroučiteljica Nela Peteh, inače ljubitelj fotografije i autor brojnih fotografija u biskupijskim medijima, posebno rado svojim objektivom bilježi sugestivne kadrove kojima ovjekovječuje te kapele u njihovom prirodnom okruženju, u kreativnim svjetlosnim uvjetima.

Ovdje donosimo tek nekolicinu fotografija iz tog segmenta njezinog fotografskog opusa, i nadamo se da će nam i dalje njezin objektiv otkrivati ljepotu tih vremešnih ‘svjedoka vjere’.

Na putu prema selu Leprinčani, kapelica sa tri reljefa: sv. Antun Padovanski, Kalvarija i nepoznati svetac (reljef oštećen).
Godina: 1734.
Natpis ispod reljefa Kalvarije: “Pecatori che qui ovi pasate ovi un pezzo rimirate Gesù Cristo apassionato alla croce in agonia sta la Vergine Maria. Fate dunque compagnia con un Pater Ave Maria 1734.” (M. Jelenić, Žminj 2001.)