Subota, 16 studenoga, 2024
Kultura i tradicija

Zalaganjem dr. Ivana Milotića kolegij o kanonskom pravu vraćen na zagrebački Pravni fakultet nakon više od 70 godina

Kolegij „KANONSKO PRAVO I HRVATSKI PRAVNI SUSTAV“ na studiju prava u Zagrebu

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu uveden je kolegij na kojemu se proučava odnos kanonskoga prava i pravnog sustava RH. Zahvaljujući viziji dr. Ivana Milotića, nakon 70-ak godina u Hrvatskoj se u pravnoj naobrazbi studentu ponovno nudi mogućnost učiti o materijama na čijemu je proučavanju izgrađen studij prava, a koje nastaju prožimanjem kanonskih i civilnih kategorija.

Dr. Ivan Milotić porijeklom je iz Istre, bio je učenik Pazinskog kolegija Klasične gimnazije. Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka te više knjiga iz područja rimskog, rimsko-kanonskog, crkvenog (ius ecclesiasticum), građanskog, trgovačkog i upravnog prava te nomotehnike i jezika u pravu, a 2015. godine, dobio je Priznanje Hrvatskog kanonističkog društva za znanstveni doprinos proučavanju odnosa Crkve i države te kanonskoga prava.

Kanonsko pravo primjenjuje se univerzalno i u svjetskim razmjerima predstavlja veliki pravni sustav. U Hrvatskoj kanonsko pravo do Drugoga svjetskoga rata bilo je jedan od središnjih kolegija, dok danas poprima sve veće značenje uslijed uređenosti odnosa Svete Stolice i RH. Također, postupno raste i broj odluka u kojima se na njega pozivaju hrvatski sudovi, a time i interes za njim. U tim se pravnim odnosima tijekom vremena sve više pojavljuju i nejasnoće, intrigantna pitanja i brojni izazovi od velikog praktičnog značenja. Između kanonskog i hrvatskog sustava postoje sasvim osobite poveznice i određene dodirne točke u nizu područja poput stvarnog, obveznog, radnog, obiteljskog, upravnog, trgovačkog, poreznog prava, ali i u nizu drugih pravnih grana.

Zbog toga već nekoliko godina postoji nastojanje i promišljeni pristup tome da se osmisli kolegij na kojem će se studenti prava moći odgovarajuće upoznati s kanonskim pravilima koja su relevantna u Hrvatskoj te s načinom kako se ona primjenjuju praksi: kako pred crkvenim tako i državnim sudovima. Glede toga već neko vrijeme pratimo velike napore i uporno djelovanje izv. prof. dr. sc. Ivana Milotića, vodećeg stručnjaka za odnose Katoličke Crkve i RH, ujedno supredsjedatelja Mješovite komisije RH i Katoličke Crkve za pravna pitanja, da takvim akademskim sadržajem obogati studij prava, ali i oživi studiranje kolegija te adekvatno vrednovanje kanonskog prava (ius canonicum) i crkvenog prava (ius ecclesiasticum). Prisjetimo se, upravo je s tim disciplinama u XVIII. stoljeću u našim krajevima započelo fakultetsko obrazovanje pravnika pa one stoje ne samo u početku ideje prvog pravnog fakulteta u Hrvatskoj, nego i modernog zagrebačkog sveučilišta. U tome smislu ova dugogodišnja vizija dr. Milotića na poseban način spaja kanonsku tradiciju s njezinom aktualnom praktičnom pravnom vrijednošću uklopljenom u hrvatski pravni sustav.  

Na kolegiju „Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav“ proučavaju se materije u kojima se kanonski i hrvatski poredci dodiruju, preklapaju i na poseban način međusobno prožimaju. Taj kolegij predstavlja tehničku i pozitivnu pravnu disciplinu koja obuhvaća samo ono pravo koje je u primjeni i trenutno od praktične važnosti. U njemu se sagledava ponajprije imovinska komponenta tih odnosa, ali u određenoj mjeri i ona neimovinska. Kolegij je moguće upisati na 5. godini pravnog studija.

Ivan Milotić (r. 1982) izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Školovao se u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu sa summa cum laude (2006.) kao najbolji student u generaciji, gdje je i doktorirao na Poslijediplomskom studiju iz gradanskopravnih i obiteljskopravne znanosti (2012.). Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu (2003./2004.). Laureat je Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (2009.). Dobitnik je Priznanja Hrvatskog kanonističkog društva za znanstveni doprinos proučavanju odnosa Crkve i države te kanonskoga prava (2015.). Knjiga „Mletačko-austrijska granica u Istri / Il confine veneto-austriaco in Istria“ čiji je suautor dobila je Nagradu Hrvatskog muzejskog društva za 2017. godinu za najuspješniji znanstveno-istraživački projekt koji je rezultirao objavom knjige. Član je Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora. Urednik je u časopisu „Pravo i porezi“ gdje vodi stalne rubrike „Novi zakoni“ i „Jezik u pravu“. Glavni je urednik časopisa „Ceste i mostovi“. Član je uredništva bibliografskog niza Studia Canonica Croatica i Zbornika s Motovunskog kolokvija te više knjiga i zbornika radova. Pokretač je i jedan od voditelja međunarodnog pravnog (civilističkog i kanonističkog) i povijesnog znanstvenog skupa „Motovunski kolokvij“ te međunarodnog znanstvenog skupa iz građanskog procesnog prava „In memoriam Srećko Zuglija“. Bio je voditelj znanstvenog projekta pravne, povijesne, ampelografske i enološke argumentacije hrvatske pozicije u prijeporu oko naziva vina i sorte teran (2016.-2017.). Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka te više knjiga iz područja rimskog, rimsko-kanonskog, crkvenog (ius ecclesiasticum), građanskog, trgovačkog i upravnog prava te nomotehnike i jezika u pravu. Priredio je prijevode (s latinskog i istro-mletačkog) i komentare Milanskog edikta (313. g.), Motovunskog statuta (XII. st. – 1507. g.), Momjanskog kapitulara (1521. g.), Tridentskog pravorijeka (1535. g.) i Vrsarskog statuta (1609. – 1768. g.). Vodio je desetak višegodišnjih znanstveno-istraživačkih projekata. Svojim radovima (knjigama i člancima) dao je doprinos poznavanju povijesti Istre i Crkve u Istri te afirmaciji zaštićenih oznaka izvornosti za tradicijske proizvode s područja Istre. Od 2013. g. u sklopu radionice „Akademsko pisanje“ za studente Pravnog fakulteta u Zagrebu kontinuirano održava predavanja na temu „Citiranje“. 

(G. Krizman)