Vodnjan: Predstavljen restaurirani oltar Krunidbe Bogorodice
U crkvi Gospe Karmelske u Vodnjanu održano je u petak, 25. kolovoza, predstavljanje konzervatorsko-restauratorskih radova na oltaru Krunidbe Bogorodice odnosno Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo iz 1651. godine.
Predstavljanje su organizirali Hrvatski restauratorski zavod i Župa Vodnjan.
Na početku predstavljanja vodnjanski župnik vlč. Damir Štifanić pozdravio je okupljene, a posebno one koji su radili na restauraciji ili na drugi način pomogli da se oltaru vrati izvorni izgled.
Zatim su pozdrave uputili: Davor Trupković, glavni konzervator Ministarstva kulture i medija u ime ministrice dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije u ime istarskog župana Borisa Miletića, Boris Mostarčić, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda i vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio.
Župnik Štifanić u kratko je predstavio ikonografski i teološki aspekt oltara i zahvalio se ranijem župniku vlč. Marijanu Jeleniću na čiju su inicijativu 2017. započeli radovi.
Opsežne konzervatorsko-restauratorske radove koji su trajali gotovo 7 godina predstavila je Laura Stipić Miočić voditeljica radova u Restauratorskom odjelu Vodnjan-Juršići.
Osvrnula se na sve faze radova na oltaru. Pokazala je u kakvom je stanju bio oltar na početku radova, koje je sve analize bilo potrebno provesti da bi se donijela odluka o načinu restauracije, te sve faze restauracije, od razmontirana oltara do vraćanja u crkvu. Posebno se osvrnula na vraćanje izvorne pozlate za koju je utrošeno 925 zlatnih listića 80×80 mm koji svi zajedno teže tek 13,87 grama zlata.
Predstavljena je i dvojezična hrvatsko-talijanska publikacija „ Svečani sjaj oltara Bogorodičine“ koja se može prolistati i na https://www.hrz.hr/index.php/aktualno/novosti-i-obavijesti/4704-predstavljanje-konzervatorsko-restauratorskih-radova-na-oltaru-krunidbe-bogorodice
Ovakvo predstavljanje posebno je bilo zanimljivo okupljenim vjernicima jer su saznali kako je važno ispravno brinuti za kulturu baštinu koji su nam ostavile prijašnje generacija te da je restauriranje složeni i dugotrajan proces. Jedan je rekao: „Ovo što restauratori rade, to je gotovo kao čudo“.
Na kraju je vlč. Štifanić zahvalio Hrvatskom restauratorskom zavodu s kojim vodnjanska župa surađuje već desetljećima na očuvanju kulturne baštine vodnjanskih crkvi, Gradu Vodnjanu kao nezaobilaznom suradniku, Konzervatorskom odjelu u Puli i Ministarstvu kulture i medija koje je financiralo restauraciju.
Župa Vodnjan