Umag: Godišnjica posvete župne crkve

Nakon što je 19. rujna bila odgođena zbog velike poplave koja je zadesila sjeverozapad istarskog poluotoka, u nedjelju 17. listopada svečanom euharistijom proslavljena je 250. obljetnica posvete umaške župne crkve posvećene Uznesenju Blažene Djevice Marije. Misno slavlje, za koje je prigodno odabrano geslo iz psalma 100 „Uđite s hvalama na vrata njegova u dvore njegove s pjesmama“ , predvodio je mons Ivan Milovan, porečki i pulski ordinarij. O povijesti umaške župne crkve prije samog početka euharistijskog slavlja govorio je  dr. sc. Josip GRBAC, red. prof.  na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Teologije u Rijeci, koji pored akademskog angažmana, obavlja službu rektora svetišta Gospe Žalosne u Murinama nedaleko Umaga te po potrebi surađuje u župama umaško-oprtaljkog dekanata. On je iznio podatak prema kojem prvi zapisi koji spominju postojanje umaške crkve kao župni sjedišta datiraju  negdje u 11.st., a prvi spomen dopiranja katoličanstva na ovo područje već  oko 50. godine n. e. povezuje se sa akvilejskim biskupom Hermagorom, učenikom sv. Marka evanđelista.

Biskupi su tada slali svoje đakone u gradove svoje biskupije kako bi naviještali evanđelje, pa je zahvaljujući tome Umag dobio svog patrona već u 4 st. Sveti Peregrin, zaštitnik Umaga došao je kao đakon iz Akvileje za vrijeme Dioklecijanove vladavine propovijedati na ovo područje.  Podnio je mučeništvo za vjeru 23. svibnja 303.godine, smaknut je dekapitacijom na kod obližnjeg rta Đuba. Na grobu mu je podignuta crkvica i mjesto je nazvano Sveti Peregrin. Postao je zaštitnikom Umaga a blagdan mu se slavi o godišnjici rođenja za nebo. Osim toga povijest nadalje spominje Umažanina Epifanija koji je 615.g. postao akvilejskim patrijarhom.  U Umagu su se prema predaji, na povratku iz Akvileje zaustavili  pićanski biskup sv. Nicefor i njegov đakon Maksimilijan, tu su se razboljeli i preminuli, te prema istoj predaji njihove su relikvije one koje se čuvaju u oltaru Majke Božje Žalosne u umaškoj župnoj crkvi. Govoreći nadalje o povijesti župe dr. Grbac je istaknuo kako je umaška župa kroz povijest bila u sastavu 7 biskupija a od 1977. sjedište je umaško –oprtaljskog dekanata Porečke i Pulske biskupije. Govoreći o sakralnom zdanju, spomenuto je da na mjestu sadašnje crkve prethodno stajala stara crkva Uznesenja BDM i sv. Peregrina, ali koja je bila izgrađena poprečno u odnosu na ovu, bila je posvećena 1426. po rukama biskupa Marina de Cernottija. Zbog jakih oštećenja u 18 st. srušena je te je na istom mjestu 1757. g. iz temelja započela izgradnja današnjeg sakralno zdanje koje je 1760. posvetio biskup Peteazzi. Prvi pisani spomen umaških župnika seže u 12. st. a od 14. st. pa sve do danas zabilježen je neprekinuti niz, a one iz druge polovice 20.st. mnogi umažani još pamte: Anton Cukarić, Marijan Bartolić, Vjekoslavl Sloković, Sergije Jelenić, Vilim Grbac te sadašnji župnik vlč. Rudolf Koraca. Napomenuto je kako su na prethodno najavljeno slavlje svoj dolazak bili potvrdili svećenici rođeni u Umagu te prethodni župnici ali su se za ovaj drugi datum zbog obveza bili primorani ispričati.

Tijekom misnog slavlja pjevao je umaški župni zbor, uz sudjelovanje pjevača iz obližnjih župa,  pod dirigentskom palicom samog župnika domaćina, vlč. Rudija Korace, inače pročelnika Dijecezanskog vijeća za crkvenu glazbu i liturgiju, i, prema vlastitim riječima, velikog zaljubljenika u crkvenu glazbu. Osim dr. Grpca ovom su prigodom koncelebrirali: preč. mr. sc. Ilija Jakovljević, biskupijski kancelar i ekonom, mons. Marijan Bartolić, bivši župnik sada svećenik u miru, vlč. Marcel Lakoseljac, vlč. Mirko Lukšić, župnik obližnjih župa Kršete, Materada i Petrovija te trajni đakon i vjeroučitelj u ovoj župi  Ivan Kisegi.

U uvodnom pozdravu biskup Milovan je naglasio kako je ovo slavlje napose zahvala Bogu za to sakralno zdanje koje je već dva i pol stoljeća „duhovni dom župe“. Započevši prigodnu homiliji citirajući riječi apostola na brdu Tabor „lijepo nam je ovdje biti“, biskup je istaknuo dimenziju crkve kao „mjesta vjere i kulture duha“, te podsjetio kako je „ovo slavlje – slavlje spomena i zahvalnosti za sve koji su projektirali gradili, održavali i ulagali sebe-svoje velike i male sposobnosti, velika i mala sredstva-svatko prema svojim mogućnostima“. Svi su oni gradili iz ljubavi te tako oživotvorili natpis koji na ulazu jedne istarske crkve „Bog koji djeluje u svojima on sam je ovo djelo započeo i završio.“, napomenuo je biskup. Crkva je mjesto susreta s Bogom i ljudima, mjesto molitve, slušanja Riječi Božje, mjesto gdje se slave sakramenti, no nadasve obiteljski dom župe gdje se kršćanska zajednica okuplja na nedjeljna i blagdanska slavlja, jača u povezanosti i raste u vjeri, rekao je biskup. Kao svaka, tako i ova crkva izgrađena je ponajprije, rekao je nadalje, da bi se u njoj izgrađivali ljudi; mladi naraštaji, poput građevine trebaju čvrste moralne temelje kako bi očuvali ljudsko dostojanstvo dobiveno rođenjem na sliku Božju. Daljnjom graditeljskom usporedbom, istaknuvši kako su davni graditelji poštivali pravila građevinske struke u izgradnji ove crkve tako i duhovna izgradnja čovjeka zahtijeva poštivanje normi naravnog moralnog zakona, Božjih zapovijedi, glasa savjesti. Crkva je i mjesto duhovnog oblikovanja, nastavio je biskup, spomenuvši, u kontekstu nedavne beatifikacije card. Johna Newmana, dužnost čovjeka da traži, slijedi i poštuje Istinu, te po uzoru na duhovne velikane poput Majke Terezije živi tu Istinu i pretvara je u konkretna djela milosrđa.  To je poseban izazov u suvremenom svijetu kojim dominiraju hedonizam i moralni relativizam, naglasio je biskup, no ljudska cjelovitost osim fizičkog treba i izgradnju zdrave duhovne dimenzije. Homilija je zaključena željom da ova crkva i nadalje bude mjesto dodira s Bogom, „ljestve Jakovljeve“ koje uzlaze do neba,  spomenute u dnevnim čitanjima.

Po završetku misnog slavlja župnik Koraca zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji proslave kao i onima koji trajnim angažmanom konstantno doprinose održavanju sakralnog zdanja i životu župne zajednice.

Uz veliko mnoštvo koje je ispunilo crkvu misnom slavlju je nazočio i umaški gradonačelnik Vili Bassanese koji je u kratkom obraćanju istaknuo kako je župna crkva, osim vjerskog i najznačajniji kulturno povijesni objekt u gradu te istaknuo kako će gradska uprava kao i dosad pomoći njezinu obnovu i održavanje svim raspoloživim sredstvima. Povodom ove obljetnice objavljena je knjiga „Župna crkva Umag“ autora Mirka Otočana, izdavačke kuće Josip Turčinović iz Pazina, a u skladu sa turističkim obilježjem i povijesnu multiukulturalnost ovog područja knjiga je pisana na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku.

Nakon mise na prostoru ispred crkve predstavnici građanskih vlasti, kler i puk zadržali su se u kraćem druženju uz prigodni domjenak.(G.K.)