Stota obljetnica potonuća parobroda „Baron Gautsch“
U utorak, 12. kolovoza 2014. u pulskoj crkvi Gospe od Mora služena je misa za osobe poginule prigodom potonuća parobroda Baron Gautsch, o stotoj obljetnici toga brodoloma.
Dana 13. kolovoza 1914. godine, točno u 14:45 austrijski parobrod “Baron Gautsch”, prva žrtva Prvog svjetskog rata na ovom području, udario je u podvodnu minu na lokaciji između Brijunskog arhipelaga i Rovinja, šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini, te potonuo na dubinu od 40 metara.
Brod je potonuo u vrlo kratkom roku, bilježe kroničari, u svega desetak minuta. Popisanih putnika bilo je 330, tragediju je preživjelo 190 putnika, no točan broj žrtava se ne zna, jer se tada u toj vrsti pomorskog transporta nisu popisivali vojnici i djeca. Taj je brodolom odveo u smrt brojne državne službenike, časnike, njihove obitelji, te brojne turiste s jadranskih ljetovališta koji su krenuli prema, u to vrijeme, sigurnoj Italiji.
Na kraju misnog slavlja, župnik vlč. Milan Milovan, blagoslovio je vijenac koji je slijedećeg dana, na obljetnicu potonuća u jutarnjim satima, položen na potonuli parobrod, a polaganje vijenca izveli su članovi udruge „Altum mare“, udruge za promicanje kulturne i prirodne baštine podmorja. Nešto kasnije, u 14:45, točan trenutak brodoloma, Goran Čolak, najbolji hrvatski ronilac na dah, položio je na olupinu broda i spomen ploču.
Tim je povodom, u sklopu programa obilježavanja 100. godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na pulskom Kaštelu, kao središnji događaj projekta “1914. – Puna je Pula/Pola gremita”, svečano otvorena velika izložba “Baron Gautsch: Prva žrtva Prvog svjetskog rata (1914. – 2014.)”. Na izložbi, autorice Katarine Pocedić, predstavljeno je stotinjak predmeta, većinom izronjenih sa mjesta potonuća, popis žrtava brodoloma, podaci o povijesti broda, tehnički detalji, rute, mjesto tragedije, posada, kao i dio olupine broda. Izložbu je otvorila Ingrid Pfeiffer, praunuka Hermanna Pfeiffera koji je preživio tragediju “Barona Gautscha”.
G. Krizman