Sedam stoljeća reda Pavlina
U nedjelju 29. lipnja u Sv. Petru u Šumi svečanim koncelebriranim misnim slavljem proslavljena je 700. godišnjica službenog priznanja Pavlinskog reda od strane Svete Stolice. Misu je predvodio kardinal Josip Bozanić, u koncelebraciji sa biskupom porečkim i pulskim mons. Ivanom Milovanom, nadbiskupom zadarskim mons. Ivanom Prenđom, Generalom Pavlinskog reda Izydorom Matuszewskim, provincijalom hrvatske pavlinske quasi-provincije o. Jurom Domšićem te drugim prezbiterima. Na početku misnog slavlja koje je održano na trgu ispred župne crkve i samostana sve nazočne pozdravio je provincijal Domšić, a zatim se prigodnim riječima obratio i biskup Milovan. Prigodom upućivanja pozdrava kardinalu Bozaniću biskup domaćin je podsjetio na njegove riječi „u službi istine-povijesne i sadašnje“ koje je izrekao prigodom prošlogodišnje proslave 60. Obljetnice mučeničke smrti Sluge Božjeg Miroslava Bulešića te izrazio želju da i ovaj kardinalov dolazak bude ovom vjerničkom puku ohrabrenje u vjeri.
Nakon pozdrava ostalim predstavnicima klera i državnih struktura biskup Milovan je progovorio o proslavi 7 stoljeća potvrde Reda Pavlina koji su, rekao je „obilježili duhovnu povijest Istre i Hrvatske, promičući ne samo vjeru i duhovni život, posebno marijansku pobožnost, nego i gospodarstvo, školstvo, književnost, likovnu umjetnost, glazbu i graditeljstvo.“ Činjenicu da su pavlini nekada bili izuzetno brojni u Istri potkrijepio je podatkom da je postojalo čak deset njihovih samostana koji su tvorili posebnu Hrvatsko-istarsku provinciju za područje Senjsko-modruške biskupije i Istru. Biskup je spomenuo najstariji pavlinski samostan u Istri, onaj na Čepićkom jezeru te kao drugo pavlinsko središte ovaj samostan u sv. Petru u Šumi kamo su pavlini bili došli 1459.god. gdje je ujedno bila i kuća novicijata. Biskup je nadalje istaknuo da je samostan obnovio Šimun Bratulić, zagrebački biskup, nadbiskup Kaloče i general pavlinskog reda kojemu je po završetku ovog misnog slavlja otkrivena bista. Biskup Milovan je izrazio zadovoljstvo što su se pavlini nakon 210 godina zalaganjem Biskupije i tadašnje Općine Pazin vratili u Sv. Petar u Šumi te sa zahvalnošću istaknuo pomoć koju su u obnovi samostana pružili Ministarstvo kulture, Županija Istarska i TDR. Zahvalio je pavlinima na njihovim nastojanjima u župnom radu, napose u obiteljskom pastoralu te spomenuo da u samostanu djeluje Centar za nerođeno život. Istaknuo je nadalje činjenicu da je ovaj samostan u povijesti bio i hodočasničko središtem nakon što je replika ikone Jasnogorske Gospe proplakala na Badnjak 1721.god.
Kardinal Bozanić je na početku homilije istaknuo povezanost sa ovom župom i mjestom po svome prethodniku, zagrebačkom biskupu Šimunu Bratuliću. Kardinal je također spomenuo još jednog velikog sina ovog mjesta, vlč. dr. Josipa Turčinovića, osnivača Izdavačke kuće „Kršćanska sadašnjost“ i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu čija se bista nalazi na trgu ispred župne crkve u Sv. Petru u Šumi. „Danas ovdje u okviru ove obljetnice slavimo i svetkovinu sv. Petra i Pavla apostola, slavimo njihovo mučeništvo, ovozemaljski kraj, to je prema ljudskim kriterijima gubitak, no ovaj blagdan govori o drugim kriterijima, Bog ih je prihvatio i proslavio i mi stoga i danas nakon toliko vremena slavimo njihov rođendan za nebo. Oni su Božja veličina koja traje“. „Sve što je veliko kod Boga, traje“ istaknuo je kardinal naglasivši da sve ove obljetnice govore kako uz sva povijesna lutanja postoji jedna linija koja traje. Kardinal je nadalje, po primjeru svetog Pavla koji nam u svojoj bogatoj duhovnoj baštini govori kako ga je Bog krijepio i u najtežim trenutcima naglasio kako onaj koji ostaje vjeran Bogu i u trpljenju osjeća snagu koja mu pomaže izdržati. Osvrnuvši se potom na Isusove riječi iz dnevnih čitanja “Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?” i “A vi, što vi kažete, tko sam ja?” kardinal je istaknuo kako je Petar svojim odgovorom u ime apostola i učenika “Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga.” ispovijedio vjeru Crkve do kraja vremenâ. Ta je ispovijest vjere temelj Crkve, rekao je kardinal citirajući i nadalje evanđelje,„Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati“.
„Današnji blagdan nas uvodi u misterij Crkve, one Crkve koja je molila za Petra u tamnici, svjesna da Crkva ima na ovoj Zemlji vidljivo vodstvo koje je vođeno nadahnućem Duha Svetoga. Ta su Isusova pitanja i danas aktualna, rekao je je kardinal, napomenuvši da oni koji su izvan Crkve često žele Crkvu na neki svoj način, podložnu svojim interesima, ali, istaknuo je, „Isus nije na tim idejama drugih o Crkvi gradio svoju Crkvu“. „I svi mi, članovi te Kristove Crkve pozvani smo da se previše ne obaziremo na te ideje drugih o Crkvi. Dok je vremenâ Crkva će biti kamen spoticanja, kako je to oduvijek bilo, i u vremenima vanjskog i nekog prikrivenog progonstva, naglasio je kardinal, te ustvrdio kako smo svi pozvani ostati vjerni upravo Crkvi koju je ustanovio sam Krist i kojoj je temelj Petar Stijena. U tim nastojanjima ne trebamo se obazirati na to kakvu Crkvu žele ono koji su izvan je nego se trebamo ugledati na svece i mučenike koji su najizvrsniji udovi te Crkve. Kardinal se potom osvrnuo na pitanje opstojnosti obitelji onakvom kakvu je Bog želi jer je upravo ta obitelj ona koju čovjek osjeća u svojoj naravi, te rekao da oni koju napadaju obitelj čine to zato da bi lakše manipulirali djecom. Kardinal je izrazio želju da nam prvaci apostola koje danas slavimo izmole u svim životnim poteškoćama onu istu utjehu i životnu radost koju su i oni osjetili. Spominjući nadalje još jednog izvrsnog nasljednika biskupa Bratulića, kardinala Alojzija Stepinca, koji je u vremenu sveopćeg napada na Crkvu prorekao propast komunizma upravo „vidovitošću“ koja prizlazi iz snažne povezanosti s Bogom u vjeri, zaključio je da „ vjernik koji želi slijediti Božje zapovijedi u životu nalazi uvijek snage i pobjeđuje zajedno sa mučenicima i mnogim božjim ugodnicima u povijesti čovječanstva.“ „Poruka je stoga ovog blagdana“, istaknuo je kardinal prije završnog blagoslova, „Težimo za Božjim veličinama!“
Sukladno specifičnosti ovog slavlja osim uobičajenih prinosa darova ovom je prigodom prinesena i replika ikone Jasnogorske Gospe, poput one koja se nalazi na glavnom oltaru u župnoj crkvi.
Prije samog završetka misnog slavlja zadarsko nadbiskup Ivan Prenđa je prikazao trenutno stanje i prisutnost pavlina u Hrvatskoj. Pavlinski samostani koji tvore Hrvatsku pavlinsku quasi-provinciju nalaze se u Kamenskom, Posedarju, Sv. Petru u Šumi te u Sveticama kod Ozlja gdje je ujedno i dom novicijata, a tu se održavaju i duhovne obnove i seminari. Mons. Prenđa je napose istaknuo djelovanje o. Marka Kornelija Glogovića koji je osnovao Pokret molitve za nerođene koji danas djeluje kroz jednu dobro organiziranu pastoralnu i izdavačku djelatnost na čitavom nacionalnom prostoru. Istaknuvši također da pavlini u pojedinim samostanima podržavaju neokatekumenske i karizmatske zajednice nadbiskup Prenđa je izrazio želju da ova karizma doprinese rastu Kraljevstva Božjega među ljudima. Zatim je general pavlinskog Reda o. Izydor Matuszewski na poljskom jeziku, uz simultani prijevod, govorio o proslavi ove visoke obljetnice pavlinskog reda te o raznim značajkama djelovanja i duhovnosti pavlina, spomenuvši na početku pismo koje je vatikanski državni tajnik Tarcisio Bertone uputio prigodom održavanja generalnog kapitula reda u kojem izražava zahvalu pavlinima za njihovo djelovanje. Na kraju je župnik domaćin o. Krzysztof Rodak zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji ove proslave.
U drugom dijelu ove proslave je Ministru kulture Boži Biškupiću dodjeljeno najveće općinsko priznanje, Grb općine sv. Petar u Šumi za izuzetan doprinos u obnovi samostanskog kompleksa a od načelnika Općine Marija Bratulića u ime ministra preuzeo ga je njegov izaslanik Miljenko Domljan. Zahvalnicu je u ime Županije istarske preuzeo dožupan Valerio Drandić. Nakon živopisnog uvoda akademika Josipa Bratulića o životu i djelovanju biskupa Šimuna Bratulića bistu su zajedno otkrili kardinal Bozanić i general reda Matuszewski, pa je tako uz već postojeću bistu dr. Josipa Turčinovića, još jedan veliki Supetarac dobio zasluženo počasno mjesto. Šimun Bratulić rođen je u Glavici, malom mjestu nedaleko pavlinskog samostana u Svetom Petru u Šumi. Mlad je stupio u pavline, a filozofiju i bogosloviju pohađao je u Rimu. Kao general reda stolovao je u Lepoglavi. Povijest ga pamti kao svećenika i bojovnika. Kad su Turci opsjedali Kanjižu istaknuo se je junaštvom u borbi, a značajna su i njegova nastojanja na području prosvjete, zalagao se za dolazak isusovaca u Hrvatsku i podupirao otvaranje gimnazija. On je zaslužan za izbor sv. Pavla za suzaštitnika župne crkve u Sv. Petru u Šumi.
Zatim je kardinal Bozanić u pratnji biskupa domaćina i mjesnog župnika razgledao izložbu fotografija o povijesti samostana u prizemlju klaustra, te obišao dio ovog velikog samostanskog kompleksa koji je u punom jeku obnove.
Oci pavlini u Sv. Petru u Šumi započeli su obilježavanje ove obljetnice još u siječnju ove godine proslavom blagdana sv. Pavla Prvog Pustinjaka, te dan kasnije, 16.siječnja godišnjom obnovom saveza sa Kraljicom Pustinjaka.
Obilježavanje Blagdana sv. Petra i Pavla koji se ovdje slavi ujedno i kao Dan Općine započelo je u subotu, 28.lipnja misom u župnoj crkvi koju je predvodio župni vikar o. Euzebije Knežević. Zatim je u klaustru samostana održan okrugli stol na temu „Pavlini u Hrvatskoj“. Predavanje na temu „Pustinjački pokret“, koje je napisao o. Bazyli Degórski preveo je i pročitao Jakov Jeličić, a o „Kulturi pavlina u Hrvatskoj“ govorio je akademik Josip Bratulić. Poslijednje izlaganje održao je prof. Stanislav Tuksar koji je govorio o Pavlinskom skladatelju Amandu Ivančiću, OSPPE, izuzetno plodnom autoru iz 18. stoljeća. Također u klaustru se potom održala svečana sjednica Općinskog vijeća tijekom koje su dio svog stvaralaštva predstavila djeca mjesne osnovne škole te su dodjeljena priznanja institucijama i pojedincima za posebne doprinose prosperitetu ove općine. Načelnik općine Bratulić je na kraju podnošenja izvješća o proteklom razdoblju najavio i mnogobrojne projekte koji će ovdje zaživjeti tijekom nastavka godine, istaknuvši na poseban način manifestaciju „Maša po starinski“, smotru starocrkvenog pučkog pjevanja koja će se održati krajem kolovoza. Večer je okrunjena izvrsnom glazbom već spomenutog Amanda Ivančića i Mozarta čija je djela u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla izveo orkestar „Morphing Vienna Chamber Orchestra“.
G. Krizman