Pula: Početak akademske godine u Sjemeništu „Redemptoris Mater“

Inauguralno predavanje te misa povodom početka nove akademske godine u Biskupijskom misijskom sjemeništu „Redmptoris Mater“ u Puli održana je u srijedu, 16. listopada. Inauguralno predavanje pod naslovom „Filozofski realizam svetog Tome Akvinskog i anti realizam Karla Rahnera“ održao je prof. Maurizio Moscone, a misno slavlje predvodio je porečki i pulski biskup mons. Ivan Štironja. Na početku je biskup uručio diplomu šestorici diplomanata koji su uspješno dovršili filozofsko teološki studij. Rektor Castillo je pozdravio uzvanike: biskupa Ivana Štironju, katehiste itinerante na čelu s vlč. Piergiorgiom De Angelisom, gradonačelnika Pule Filipa Zoričića, generalnog vikara biskupije Rikarda Lekaja, rektora Sjemeništa „Redemptoris Mater“ u Trstu i prvog retora pulskog sjemeništa mons. Janeza Oberstara, ispred Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli dr. Alfija Barbijerija, pulskog dekana preč. Milana Mužinu, te sve nazočne svećenike i okupljene profesore koji predaju na Visokoj teološkoj školi „Redemptoris Mater“. Uputio je pozdrav i predstavio bogoslove iz sjemeništa u Trstu i u Puli. U pulskom sjemeništu trenutno boravi 17 bogoslova.

Gradonačelnik je podsjetio da je već bio na inauguraciji akademske godine u Sjemeništu „Redmptoris Mater“ na početku svog mandata. Poželio je dobar početak akademske godine te da očuvaju zajedništvo i kršćanski smjer u svim akademskim i pastoralnim nastojanjima.

Prefekt studija Stefano Cataldi je moderirao uručenje diploma diplomantima, naglasio je da tim činom završavaju filozofsko-teološki studij. Diplome su primili trojica su iz tršćanskog te trojica i pulskog sjemeništa. Pročitani su i naslovi diplomskih radova: Samuel Espinal Ramirez napisao je rad „Crkva – mistično Tijelo Kristovo i narod Božji, povijesno ekleziološki razvoj“, Tobija Matijević odabrao je rad naslova „Euharistija – središte života, teologija u Euharistiji pape Benedikta XVI.“, Vid Grdadolnik pisao je o temi „Postmoderni pogled na seksualnost i odgovor Crkvenog učiteljstva“, Simone Bertoldi iz sjemeništa u Trstu pisao je o temi „Bez djece: biblijsko, teološko i naučiteljsko vrednovanje problematike neplodnosti unutar braka“, Pierluigi Peraro je odabrao temu „Ukazanja Uskrslog Isusa u 20. poglavlju Evanđelja po Ivanu“ te Christian Brunato je za temu rada odabrao „Živjeti liturgijsko danas, teološko liturgijska analiza u svjetlu pslama 94. ‘Ako danas glas Mu čujete’.

Uvodna riječ rektora

Prije početka predavanja okupljene je pozdravio rektor sjemeništa Alejandro Castillo. Prenio je iskustva s 4 nedavne konvivencije s Kikom Arguelom. Spomenuvši problematiku rastućeg ateizma uslijed sveopćeg napretka u neskladu s neprolaznim vrednotama citirao je dokument Humanae salutis pape Ivana XXIII. Kojim je sazvao Drugi vatikanski koncil. Naglasio je da je i danas potrebna hrabrost i mudrost sv. pape Ivana XXIII za suočiti se s izazovom očite krize vjere. Citirao je isti dokument naglašavajući potrebu katekumenata odraslih, ne samo nekrštenih već i onih koji su kršteni kao djeca, a kasnije nisu bili dovoljno katehizirani. Obrazlažući istu temu referirao se i na Katekizam Katoličke Crkve. U nastavku je citatima potkrijepio nužnost razvitka krsne milosti, te je ustvrdio da iza svakoga zla nalazimo grijeh nijekanja Boga. Spomenuo je i pošast novih ovisnosti povezanih s društvenim mrežama. Podsjetio je da je temeljno iskustvo vjere susret s Isusom Kristom koji zahvaća ljudski život i počinje ga preobražavati, stoga je osnovno iskustvo vjere temelj za teologiju. Istaknuo je odgovornost koju ima ta Visoka teološka škola a to je da se uz učenje teologije pruža i zdravo iskustvo vjere.

Nakon promišljanja rektora intonirana je na latinskom himan Duha svetoga „Veni Creator“.

Inauguralno predavanje „Filozofski realizam svetog Tome Akvinskog i anti realizam Karla Rahnera“

Inauguralno predavanje „Filozofski realizam svetog Tome Akvinskog i antirealizam Karla Rahnera“ izrekao je prof. Maurizio Moscone, sveučilišni profesor, predavač filozofije u sjemeništima Redemptoris Mater. Autor je više knjiga s područja filozofije.  Započeo je citirajući Sartrea govorom o egzistencijalizmu i humanizmu. U vremenu kada se je Francuskom poput ulja širio ateizam, skupina filozofa smatrala je potrebnim izabrati određene vrijednosti na kojima graditi norme društvenog života. Egzistencijalizam smatra da je nepostojanje Boga problem utoliko što s njim nestaje mogućnost pronalaska općenitih vrijednosti i temeljnih pravila društva, nestaje moralna referenca. Sv. Toma Akvinski stavlja u centar svega – Boga, potvrdu tome pronalazi u riječima koje je citirala sv. Katarina Sijenska, prema kojoj joj je Isus o sebi rekao, ‘ja sam Onaj koji je, a ti si ona koja nije’. To je najviša nebeska potvrda promišljanja sv. Tome Akvinskog, ‘Bog je onaj koji je, a cijeli kozmos je onaj koji nije.“ Prof. Mosconi se nadalje prisjetio svojih početaka u proučavanju Marksa i Lenjina te Freudovske psihoanalize, a nakon toga sklonost k njemačkom filozofu Martinu Heideggeru. Tek po pristupanju Neokatekumenskom putu približio se filozofskom univerzumu sv. Tome Akvinskog koji ga je osvojio jednostavnošću. Osvrnuo se potom na filozofski pojam značenja stvari i bìtka, u kojem je karakteristika stvari, res nešto što se nadograđuje na bìtak. Razvio je nadalje diskurs razuma i osjetila; ustvrdio je da metafizika produbljuje općepoznata saznanja. Rekao je da bit stvari nije dio njihova postojanja. „Dio je čovjekovog ‘biti’ – imati intelekt. Također nije dio čovjekovog bìtka njegovo postojanje, i to vrijedi za čitav svemir. Svemir postoji, ali nije dio njegovog bìtka postojanje“, pojasnio je. Biti nije dio stvarnosti svijeta.

Citirao je nadalje sv. Papu Ivana Pavla II. za kojeg je rekao da je bio vrstan filozof koji se je često referirao na Descartesa za kojeg je ustvrdio da je pokrenuo veliki antropološki preokret u filozofiji. „Tu je filozofsku misao nastavio razvijati Karl Rahner“, rekao je predavač, „dolazi se do Boga preko ja“. Dok je kod sv. Toma stvarnost nešto što postoji neovisno o mom subjektivnom stavu, Rahner ide korak nazad i smatra da je stvarnost plod društvenog dogovora ili konvencija. Rahner je u osnovi naglašavao subjektivan stav pojedinca. U Tominoj metafizici stvarnost ne možemo mijenjati, dok Rahner tvrdi da je stvarnost podložna interpetaciji. 

Osnove stavke Rahnerove antropološke filozofije mogu se sintetizirati: svi se ljudi rađamo u iskonskoj milosti, koja je dio čovjekove prirode“, rekao je predavač te je izlaganje zaključio citatom o toj milosti koja je „univerzalna činjenica“ te za koju treba zahvaliti Bogu koji želi spasiti cijelo čovječanstvo. 

Misa povodom početka nove akademske godine

Misno slavlje u kapeli sjemeništa predvodio je porečki i pulski biskup mons. Ivan Štironja.

Uskoro opširnije…