Pula: Biskup Štironja predvodio misu otvorenja VI. hrvatskog iseljeničkog kongresa

Svečanim koncelebriranim misnim slavljem u pulskoj katedrali, pod predsjedanjem porečkog i pulskog biskupa mons. Ivana Štiornje, započeo je u četvrtak, 27. lipnja, u Puli, VI. hrvatski iseljenički kongres. Koncelebrirali su porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić, katedralni župnik vlč. Rikard Lekaj te drugi svećenici.

Biskup je u uvodnom pozdravu napomenuo da to misno slavlje prikazuje za domovinu, a napose za obitelji, djecu i mlade.

Mons. Štironja je prigodnu homiliju započeo osvrtom na Psalam 133, Hodočasničku Davidovu pjesmu koja ističe ‘Gle kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti’, „poruka je jasna“, istaknuo je biskup, „Tamo gdje se živi zajedništvo s Bogom i međusobno zajedništvo, tamo je blagostanje i blagoslov Živoga Boga. Tamo gdje nema blagoslova, sve je izgubljeno. Narod koji živi svoje zajedništvo, sretan je i blagoslovljen narod.“

Istaknuo je nadalje važnost zajedništva kao univerzalnu vrijednost u svakom kontekstu, „Zajedništvo je najljepša osobina bilo koje skupine, osobito obitelji, te temeljne stanice svakoga društva. Zato Crkva toliko naglašava obiteljsko zajedništvo i sve svoje snage koristi da se sačuva svetost obiteljskog gnijezda, zajedništvo muža i žene i njihova potomstva“, a osim toga, „Mudri su ljudi koji grade temelje svoje zemlje i svoga naroda, svoje obitelji, na zajedništvu. Mudrost odgaja djecu svoju. Mudro živjeti zapravo znači graditi zajedništvo s Bogom i živjeti u međusobnu zajedništvu.“

Biskup je u nastavku naglasio ulogu hrvatske inozemne pastve, „Hrvatsko zajedništvo, zorno se zrcali u stvarnosti Hrvatske inozemne pastve koja je barem dio kojim se bave Hrvatski iseljenički kongresi. Duhovno i kulturno, vjersko i narodno, živi je pleter hrvatskog iseljenika i vjernika koji je sačuvao svoju vjeru i kulturu, održao se u tuđini, zahvaljujući Crkvi koja ih je okupljala poput kvočke koja okuplja svoje piliće. Crkva je od samih početaka, kao brižna Majka, pratila te i danas prati svoju djecu. Ta duhovna briga i pratnja Crkve u Hrvata zasigurno je važna poveznica i most s ljudima koji su morali ili htjeli nekamo otići tražeći djelić neba gdje će pronaći svoju sreću i svoju slobodu i normalne uvjete za život.“

Mon. Štironja je rekao da pozdravlja ideju organizatora da VI. Hrvatski iseljenički kongres započne misnim slavljem. „Time se odaje priznanje ne samo zajedništvu nego i izvoru snage koje hrani zajedništvo. Zajedništvo teško ide bez posebne milosne snage, a to je molitva i sakramenti, ono što nam sveta Crkva nudi. Još snažniji i važniji izvor zajedništva je Presveta Euharistija koja je izvor i vrhunac zajedničkoga života u Kristu“, istaknuo je.

„Crkva je bila najsigurnije mjesto gdje su se naši iseljenici okupljali, a Euharistija najuzvišeniji smisao i cilj radi kojega se okupljalo. To je bilo mjesto, i još uvijek je, gdje su mnogi nalazili snagu za daljnje korake, dobivali informacije i pomoć, jednostavno jačali svoju vjeru, nadu i ljubav. Oni koji su to našli u tuđini, našli su sebe i oazu mira za sebe i za svoju djecu“, rekoa je biskup Štironja.

U nastavku se je prisjetio i svog vlastitog iskustva u iseljeništvu, djelovao je kao dušobrižnik u Kanadi i kao misionar u Africi te je istaknuo važnost duhovne povezanosti među ljudima kao i onu povezanost s Domovinom.

„Sjećam se brojnih majki i očeva, mladića i djevojaka u iseljeništvu koji su mi s ponosom i suzama u očima pokazivali molitvenike, krunice i  Biblije koje su ponijeli iz rodnog doma“, prisjetio se biskup. „Te na oko bezvrijedne knjižice i razni nabožni predmeti bile su odašiljač i prijemnik pozitivne energije kojom se snažila vjera i nada, ljubav prema Bogu, Crkvi i Domovini. Tako se čuvao i obnavljao most između novoga i staroga doma, između rodne i radne domovine, tako se obnavljalo obiteljsko zajedništvo onih u starom kraju i u novoj zemlji.“

Govoreći o netom poslušanom evanđeoskom ulomku iz Matejeva evanđelja (Mt 7,21-29) o gradnji kuće na stijeni ili na pijesku biskup je istaknuo da Isus ovom slikom poziva svoje učenike na mudro korištenje svojih snaga koje su izvorno dar Stvoritelja, „graditi kuću na stijeni znači slušati i vršiti Božju Riječ i Božju zapovjedi među kojima je prva i najveća ljubav“.

Biskup je na kraju pozvao okupljene na promišljanje: „Nije li razlog ovoga VI. Hrvatskog iseljeničkog kongresa upravo ovo: Graditi zajedništvo u svim pravcima, graditi mostove po kojima će se moći brže i sigurnije kretati ljudi koji vjeruju jedni drugima, koji se vole i nadaju boljemu i sigurnijemu sutra uprtih očiju u Presveto Trojstvo, to savršeno zajedništvo Oca i Sina i Duha Svetoga. Zajedništvo na koje nas poziva Isus ne završava u jednom narodu nego se pretače prema drugima i drugačijima, prema drugim narodima, sve na temelju Kristove zapovijedi ljubavi koja nas povezuje u jedno: Ljubi Boga svim srcem svojim, svim umom svojim. Neka i ovo naše zajedništvo bude zalog za novi zajednički zalet Hrvatskoga naroda i Crkve u Hrvata“, riječi su kojima je mons. Štironja završio homiliju.

Nakon mise je u Regionalnom centru za razvojne studije održano otvorenje  Izložbe „Trešnjevka – istrijanski dom daleko od doma“, koju potpisuju autorice izložbe Biserka Budicin, arhivska savjetnica i dr. sc. Maja Milovan, viša arhivistica. Na otvorenju su govorili: doc. dr. sc. Vlatka Lemić sa Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marin Sopta iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, a izložbu je predstavila Mirela Mrak Kliman, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu. Izložba kroz niz panoa donosi fotografsku i novinsku građu te dokumente koji oslikavaju život istarskih iseljenika u zagrebačkom naselju Trešnjevka od 1928. do 1932.  

  G. Krizman