Novosti

Proslavljena 120. obljetnica Mornaričke crkve

U nedjelju, 21. listopada 2018. godine, svečanim je misnim slavljem proslavljena 120. obljetnica posvete Mornaričke crkve u Puli, danas župne crkve Gospe od Mora. Misnom slavlju nazočili su predstavnici mornarice i policije, a predvodio je biskup u miru mons. Ivan Milovan u suslavlju s više svećenika.

U ime pomorskih snaga nazočan je bio kapetan korvete Anđelko Škoro, u ime policije zamjenik načelnika Policijske uprave istarske Božo Kirin, zatim predsjednik Županijskog suda Iztok Krbec, predstojnik Ureda državne uprave u Istarskoj županiji Draženko Janjušević i predsjednik Saveza Udruga Hrvatskog časničkog zbora Istarske županije Ljubomir Cerovac.

Na početku su predstavnici Hrvatske vojske upalili svijeće a biskup je predvodio molitvu za sve preminule vojnike i mornare.

Mons. Milovan je u prigodnoj homiliji naglasio kako je proslava jubileja prigoda za zahvalni spomen na graditelje te crkve, kao i sve one koji su je tijekom godina čuvali i održavali. Istaknuo je kako je ta crkva sretan spoj vjere i kulture, odraz je istančanog osjećaja za lijepo koje nadahnjuje, a odaje i vjerski pristup arhitekta koji je projektirao tu, po nekim mišljenjima, najljepšu marijansku crkvu u Hrvatskoj. U nastavku homilije biskup je spomenuo i brončani kip sv. Majke Tereze, koji je prije nekoliko godina postavljen uz desni vanjski zid crkve. Podsjetio je i da je taj sakralni prostor u prvom redu mjesto gdje se susreće živa Crkva, župna zajednica, na slavljenje svete mise, okupljajući se oko stola Riječi Božje i oltara, stola Euharistijske Žrtve. Biskup je nadalje spomenuo i Misijsku nedjelju koju je Crkva obilježavala toga dana, podsjetivši na stotinjak hrvatskih misionara koji djeluju u misijama diljem svijeta. Zaključio je zazivom da nam Marija Zvijezda Mora bude uvijek orijentir na putu života kako bi i mi drugima mogli donositi svjetlo radosti i mira.

Tu je crkvu sagradila Austrougarska mornarica kao mjesto bogoslužja za potrebe vojnih postrojbi, kao crkvu gdje će vojnici moći potražiti vjeru i mir te Marijinu zaštitu u svim rizicima svoje opasne službe. Kamen temeljac postavio je car Franjo Josip 1891. godine, a crkva je otvorena 2. prosinca 1898. godine, u prigodi obilježavanja 50 godina vladanja tog najdugovječnijeg habsburškog monarha. Crkvu je posvetio biskup Ivan Krstitelj Flapp.  Na projektu su radila tri arhitekta: Friedrich von Schmidt, Viktor Lunz i Natale Tommasi, koji je realizirao mnoge značajne projekte u Istri i sjevernoj Italiji.  Nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme komunističkog režima, ta je crkva neko vrijeme korištena kao skladište, te je tada pretrpjela brojna oštećenja. Godine 1968. ponovno je dopušteno bogoslužje u tome prostoru, a u posjed biskupije vraćena je formalno pravno 2010. godine.

Crkva je sagrađena od naizmjeničnih redova crvenog i bijelog kamena koji je vađen u kamenolomima u Oprtlju, Brtonigli i na Brijunima. Bogata je raznim graditeljsko – dekorativnim elementima, pretežno neoromaničkog i bizantskog stila. U unutrašnjosti apside je veliki mozaik kojim dominira Gospa od Mora – Blažena Djevica Marija u nebeskoj slavi. Uz razne druge simbolične prikaze iz vjerskog i pomorskog miljea na mozaiku se ističe prikaz cjelovite zamisli sakralnog kompleksa koji je uz crkvu trebao biti realiziran, s nikad izgrađenim okružnim trjemovima s kolonadama. Uzvišeni sklad i ljepotu te crkve opjevao je književnik Daniel Načinović nazvavši ju – ‘simfonijom u kamenu’.

Prije kraja misnoga slavlja biskup je podijelio blagoslov supružnicima Slobođanac koji su toga dana obilježili svoj zlatni bračni jubilej.

Nakon mise održan je prigodna prezentacija o povijesti crkve, a program je svojim osebujnim glasom upotpunila mlada pulska glazbenica Vilma Žmak, otpjevavši dvije pjesme, od Boška Obradovića „Na vratima mornaričkog groblja“ te Daniela Načinovića „Gospa od Mora“, uz orguljsku pratnju Bruna Krajcara, pulskog kantautora koji ih je uglazbio. Na kraju je župnik, vlč. mr. Maksimilijan Buždon predao prigodne povelje uvaženim gostima, izvođačima te zaslužnim župljanima. (G. Krizman)