Proslava sv. Blaža u Vodnjanu

Središnju proslavu blagdana sv. Blaža, u petak, 3. veljače, ove je godine u Vodnjanu predvodio porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan. Večer uoči blagdana, na Svijećnicu navečer održan je blagoslov maslinovog ulja, po koje je Vodnjan nadaleko poznat, a koje je na blagdan zaštitnika korišteno za obred pomazanja grla. Blagoslov grla mogao se primiti nakon svih misa o blagdanu sv. Blaža, a bilo ih je sveukupno 3, jutarnja na talijanskom jeziku, svečana poldanica te večernja misa.

Na središnjem svečanom blagdanskom misnom slavlju nazočili su predstavnici gradske vlasti, gradonačelnik Edi Pastrovicchio sa suradnicima. Misno slavlje animirao je zbor vodnjanske Zajednice Talijana pjesmama na hrvatskom i talijanskom jeziku. Okupljene je pozdravio novi vodnjanski župnik vlč. Damir Štifanić.

Uvodeći u homiliju, biskup Milovan je naglasio, kako je blagdan sv. Blaža posebno obilježen molitvom za zdravlje, koju i mi upućujemo nebeskome Ocu po zagovoru pastira i mučenika Crkve, velikoga prijatelja ljudi i pomoćnika u nevoljama života. „Prema stalnoj predaji i tradiciji Crkve u čijem je živom štovanju ostao do danas, sv. Blaž bio je biskup i liječnik u Sebasti, u Armeniji. Ostao je zapamćen i štovan kao pomoćnik i prijatelj ljudi i čudotvorac, osobito zapamćen po čudu ozdravljenja dječaka kojemu je bila zapela u grlu riblja kost. U spomen na to, uz njegov blagdan ostao je običaj blagoslivljanja grla. U vrijeme biskupovanja biskupa Blaža, već je car Konstantin Veliki, 313. na zapadu Rimskog carstva bio dao kršćanima slobodu ispovijedanja vjere, ali su na istoku carstva još trajali progoni kršćana, posebno biskupa i svećenika, te je tako i biskup Blaž bio uhićen i podvrgnut teškim mukama. No, ustrajao je u vjeri u Krista i odbacivanju idola pa je na kraju pogubljen. Sv. Blaž kao dobar pastir i zreo kršćanin ostaje uzor vjernicima i u samom mučeništvu. U svom  životu naučio je razlikovati vjeru u pravoga Boga od štovanja poganskih idola“ riječi su kojima je biskup sažeo svečev život.

Posvijestio je, kako iz povjerenja i predanja Bogu, proizlazi životni stav njegovih sinova i kćeri u vjeru u Njegovu providnost, te sigurnost i radost u vjeri. To pomaže u vjeri naći mir, ne paničariti zbog zle sudbine, zbog straha od nekoga ili nečega, zbog bolesti, pa i same smrti. Jasno, ne pokušavajući na putu života tražiti sreću u novcu, lažnoj slobodi, ili ispraznoj slavi.

Nadalje, govoreći o uzoru života sv. Blaža u davna izazovna vremena, propovjednik je naglasio, kako i mi danas živimo u sličnim vremenima. „Na djelu je, kako vidimo novo poganstvo, kod mnogih vjera da će znanost, tehnički napredak riješiti sve probleme. Kod drugih pak, samo velika materijalizacija, ignoriranje osnovnih normi morala, Deset zapovijedi koje su upisane u samu narav čovjeka, vjera da je čovjek samo malo razvijenija životinja, a smrti je i tako konac svega. Danas, u 21. stoljeću također je vrlo zahtjevno živjeti kao kršćanin. Deklarirati se kršćanin nije teško, ali živjeti po vjeri, ostati pravedan, biti svjedok Božje dobrote svima oko sebe, biti solidaran s ljudima u nevolji, znati oprostiti, to je zaista izazov za vjernika i danas. A biti svjedok vjere u Boga Stvoritelja i Oca koji nam je u Isusu Kristu dao Spasitelja i brata: Put, Istinu i Život. On nas uči da čovjekov život dobiva smisao po vječnosti na koju je od Boga pozvan. Svjedočiti da je Isus Krist živ, da je uskrsnuo, da je s nama do svršetka svijeta, iz takve vjere proizlazi želja i volja biti pravedan, sačuvati poštenje koje se očituje osobito u Isusovom zlatnom pravilu: ne čini drugome što ne bi želio da drugi tebi čini.

I svjedočiti vjeru unatoč mnogim protivljenjima, pa i vlastitim slabostima, svjedočiti vjeru i pred onom logikom svijeta koja se želi nametnuti kao jedina, vrednovati svakog baš kao sliku Božju usprkos nekoj novoj slici čovjeka po kojoj je on tobože biće koje ima apsolutnu slobodu raditi što hoće bez ikakvih moralnih normi kao da se svijet ponovno nalazi pred stablom spoznaje dobra i zla, kao Adam i Eva i želi biti slobodan od Boga i sam sebi biti bog, odbacujući svaku zadanost, stvorenost , odbacujući sam izvor života, Boga i Božju ljubav“ rekao je biskup, te u tom kontekstu ukazao na velikog učenjaka Crkve, papa Benedikt je jednom rekao, da mu se čini, kao da je tamni veo prekrio duhovni pogled modernoga čovjeka.

Nadvladati kušnje možemo ustrajući u povezanosti s Bogom, u osobnoj molitvi, u molitvi u obitelji, na nedjeljnoj svetoj misi, u zajedništvu s drugim vjernicima.

Sveti Blaž i sv. sveti mučenici upravo su u kršćanskoj vjeri otkrili novi pogled na život. Otkrili su ljepotu, snagu i radost za dobro. Zato su i u časovima iskušenja ostali u odlučnosti, pa i uz cijenu gubitka zemaljskog života. Nošenjem snagom vjere, oni su ustrajali u ljubavi prema Bogu i braći kroz sve kušnje života. Mi im se divimo i zato im se i molimo. U vremenima kad im zakoni baš i nisu išli na ruku, dapače bili su proganjani kao opasni za društvo, njih je nosila snaga vjere u Krista umrloga i uskrsloga koji dobrotom pobjeđuje zlo, koji životom pobjeđuje smrt, koji svjetlom pobjeđuje tamu, a ljubavlju svladava mržnju. Oni su izdržali progone, laži na račun kršćana, pa onda i same muke. Njihovo mučeništvo bila je zabava za nevjernike onoga vremena, rekao je biskup, te zaključio homiliju riječima „nema nam naš sveti zaštitnik Blaž pomogne svojim zagovorom na putu vjere. Neka nam izmoli spremnost na sebedarje, i žrtvu koja jedina dokazuje pravu ljubav. Neka se to ostvari u našim obiteljima, u otvorenosti prema daru života, u njegovanju pravih odnosa između djece i roditelja, između rodbine i susjeda, i između svih oko nas“.

Ove je godine po prvi put o blagdanu sv. Blaža bilo moguće tijekom cijeloga dana besplatno obići Sveta Tijela, a osim toga sve do kraja vikenda održani su Dani otvorenih vrata i vođenih obilazaka vodnjanskih sakralnih zdanja.

G. Krizman