Petak, 15 studenoga, 2024
Duhovna zvanja

Prof. dr. sc. Josip Grbac dobio Posebno priznanje Hrvatskog društva katoličkih novinara

U prigodi obilježavanja 55. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, u petak, 14. svibnja 2021., u organizaciji Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija, Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u dvorani Alojzije Stepinac na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prof. dr. sc. Josip Grbac, svećenik Porečke i Pulske biskupije, dobio je posebno priznanje za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih vrednota. Nagrade dodjeljuje Hrvatsko društvo katoličkih novinara.

„Ladonja“, Vjerski informativno-kulturni list iz Pazina dobio priznanje za 40 godina izlaženja.

U sklopu obilježavanja održan je i okrugli stol na temu „Komentari na vjerskim portalima i društvenim mrežama – izgradnja ili dezintegracija crkvenoga zajedništva?“ na kojemu su sudjelovali doc. dr. sc. Boris Beck sa studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Lana Ciboci, prodekanica za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment i potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, doc. dr. sc. Krunoslav Novak s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije te dipl. nov. Branimir Stanić, glavni urednik Glasa Koncila. Okrugli stol je moderirao doc. dr. sc. Anto Mikić s Odjela za komunikologiju HKS-a.

Na početku programa okupljenima su se obratili pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a prof. dr. sc. Jerko Valković, rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić i predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.

Prof. dr. sc. Valković je podsjetio na riječi koje je prije 55 godina uputio papa Pavao VI. u povodu 1. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija koje nam i danas mogu biti nadahnuće: ‘Crkva želi dati svoj doprinos uređenom razvoju svijeta komunikacije: taj se doprinos sastoji u pružanju nadahnuća, bodrenju, poticanju, usmjeravanju, suradnji.’ (Poruka, 1967.). Najavio je, kada je riječ o medijima u Crkvi, još jednu važnu skorašnju obljetnicu: 50 godina od objave temeljnog dokumenta govora Crkve o medijima Communio et progressio, na što se nadovezao i prof. dr. sc. Željko Tanjić: “Kad gledamo kršćansku antropologiju upravo na tragu tog dokumenta onda vidimo i znamo da je ona odraz one vječne komunikacije triju božanskih osoba i ona ne uključuje tek puko priopćavanje svojih misli i stavova drugome nego i puno više od toga, izlazak iz sebe, iz svog zatvorenog svijeta i darivanje samoga sebe drugome kako bismo ostvarili istinski suživot i zajedništvo ili kako kaže Communio et progressio ‘bratsko jedinstvo među ljudima’. No kao i puno toga drugoga ljudskoga koje je ranjeno grijehom, tu sposobnost komuniciranja koja nam je po stvorenosti darovana čovjek može i zloupotrijebiti, pa komunikaciju umjesto za izgradnju koristiti kako sredstvo razgradnje odnosa s drugima. Takve komunikacije zasigurno je oduvijek bilo i ona je uvijek činila štetu i međuljudskim odnosima i napretku ljudskog zajedništva. No danas, u eri digitalne komunikacije, interneta i virtualnih društvenih mreža, takva je razgrađujuća komunikacija vidljivija i zastupljenija no ikada prije. Zato mi je drago da smo se okupili kako bismo se pozabavili ovim fenomenom.”

Kako je u svom govoru istaknuo predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, moćni alati komunikacije danas su dostupni gotovo svima, a to omogućava dijeljenje ideja i različitih sadržaja, bez obzira na istinitost izrečenog ili napisanog te u dostupnosti izjednačuje vrhunski znanstveni rad i najprizemniji govor: „Posebno je to osjetljivo na vjerskom području na kojemu se pojedinci ili udruge koje se nazivaju katoličkima izjašnjavaju o pitanjima u kojima baš i nisu kompetentni te na svoj način tumače Sveto pismo ili nauk Crkve. To dovodi u zabludu vjernike, jer smatraju da su u određenom pitanju zapravo pročitali stavove Crkve koje zatim nekritički dijele s drugima. Posljedice vidimo već sada, iako će one tek izići na vidjelo sa svim teškoćama očuvanja katoličkog nauka, zajedništva, pa i etičkih načela. Čini se da javno mnijenje, pa i ono katoličko, danas kreiraju svi koji imaju pristup internetu bez ikakve odgovornosti za ono što je izrečeno ili napisano.” Podsjetio je i na riječi pape Franje za ovogodišnji Dan medija u kojima poziva na istraživačko novinarstvo, ponavljajući Isusov poziv Natanaelu ‘Dođi i vidi!’, kao metodu svake istinske ljudske komunikacije.

Tom prigodom, u drugom dijelu programa, Hrvatsko društvo katoličkih novinara objavilo je imena dobitnika godišnjih nagrada i priznanja.

Neno Kužina dobitnik je nagrade za životno djelo za dugogodišnji predani rad u pisanom, radijskom i TV novinarstvu, promičući pozitivna stajališta i pridonoseći širenju Radosne vijesti kako bi evanđeoskim porukama odgovorio izazovima vremena.

Fra Ivan Bradarić dobitnik je godišnje nagrade za primjereno korištenje modernih sredstava komunikacije u promicanju štovanja sv. Nikole Tavelića, posebice u vidu emisija „Timbar vire“.

Nagradu za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem dobio je Centar za duhovnost za stranicu www.ignacije.hr.

Posebno priznanje za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih vrednota dobio je prof. dr. sc. Josip Grbac.

Posebno priznanje za dugogodišnje kvalitetno djelovanje u elektronskim i tiskanim medijima dobio je prof. dr. sc. Božidar Nagy.

Priznanje za kvalitetan novinarski rad u izvanrednim okolnostima uslijed potresa koji je pogodio Sisačku biskupiju dobio je predstojnik Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije Stjepan Vego.

Priznanja o obljetnicama dobili su:

za 110 godina izlaženja  i promicanje vjerskih tema među Hrvatima u Gradišću: Hrvatske novine, Tjednik Gradišćanskih Hrvata

za 70 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Matica, Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika

za 55 godina izlaženja: Mak, Mali koncil, Dječji mjesečni list

za 50 godina izlaženja: Dobar Otac Antić, Glasilo Vicepostulature sluge Božjega fra Ante Antića, Split; Ljudima prijatelj, Glasnik svetog Leopolda Bogdana Mandića; Naša ognjišta, Hrvatski katolički mjesečnik; Vjesnik biskupa Langa, List bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu

za 40 godina izlaženja: Ladonja, Vjerski informativno-kulturni list, Pazin

za 30 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Hrvatski iseljenički zbornik, Godišnjak HMI

za 30 godina izlaženja i za unapređenje vjerskog života Hrvata u Mađarskoj od Gradišća do Bačke: Hrvatski glasnik, Tjednik Hrvata u Mađarskoj

za 25 godina postojanja: KTA Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Sarajevo

za 20 godina izlaženja: „Uskrsnuće“, Glasilo Zajednice Cenacolo, Vrbovec

za 20 godina postojanja i 1000. emisiju: Emisija „Agape“ Radio MIR Međugorje

za 15 godina izlaženja: Glasnik mira, Mjesečno glasilo, Međugorje; Lađa, Časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota; Tebi Majko, Glasilo Svetišta blažena Marija Propetog Isusa Petković, Blato.

OBRAZLOŽENJA UZ NAGRADE HRVATSKOGA DRUŠTVA KATOLIČKIH NOVINARA 2021.

Posebno priznanje za izuzetan prinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih moralnih vrednota – prof. dr. sc. Josip Grbac

Prof .dr. sc. Josipu Grpcu dodjeluje se priznanje za dugotrajnu, izuzetno kvalitetnu nazočnost u hrvatskome medijskom prostoru snažnim i kompetentnim argumentima izražavajući i nadasve pojašnjavajući prilike u Crkvi i društvu u svjetlu teološkog nauka. O aktualnostima i svakodnevnim temama u Crkvi i društvu progovara pisanom riječju u katoličkim tiskovinama, ali se spremno odaziva i na intervjue i gostovanja u radijskim i televizijskim emisijama. Autor je brojnih knjiga te impresivnog niza teoloških članaka. Redovito sudjeluje, kao organizator ili predavač, u raznim skupovima koji su posvećeni istaknutim događajima ili osobama vezanim uz život Istre, sudjeluje izlaganjima na simpozijima o mons. Boži Milanoviću, biskupu Dragutinu Nežiću te sudjeluje aktivno u filmskim zapisima o biskupu Jurju Dobrili, Josipu Turčinoviću i drugim hrvatskim crkvenim velikanima. Svojim aktivnim zalaganjem djeluje u radu više tijela Hrvatske biskupske konferencije, a istaknuo se i u znanstveno-nastavnom djelovanju.

Od 2006. godine redoviti je kolumnist u reviji „Kana“ („Pitanje sadašnjega trenutka“). Osim toga, u kolumnama u biskupijskom listu „Ladonja“ objavio je više od 230 tekstova te više od 30 radova u „Istarskoj danici“. Redovito sudjeluje, kao organizator ili predavač, u raznim skupovima koji su posvećeni istaknutim događajima ili osobama vezanim uz život Istre, sudjeluje izlaganjima na simpozijima o mons. Boži Milanoviću, biskupu Dragutinu Nežiću te sudjeluje aktivno u filmskim zapisima o biskupu Jurju Dobrili, Josipu Turčinoviću i drugim hrvatskim crkvenim velikanima. Svojim aktivnim zalaganjem djeluje u radu više tijela Hrvatske biskupske konferencije, a istaknuo se i u znanstveno-nastavnom djelovanju. Kolumne Josipa Grbca u „Kani“ svjedoče koliko je okrenut prema izazovima i procesima života te koliko britko i s novinarskom jednostavnošću stavlja u smisleni okvir najaktualnija pitanja sadašnjega trenutka. Njegujući formu kolumne, jezgrovitim ali slobodnim pristupom iznosi svoja promišljanja o aktualnim pitanjima, utirući svakom kolumnom put prema dubljem teološko-etičkom promišljanju aktualnih izazova. Vrijednost njegovih kolumni upravo je u tom vrlo zahtjevnom, argumentiranom teološko-etičkom pristupu koji pridonosi razumijevanju ovoga vremena i Crkve danas. Grbčeva teološko-etička promišljanja o hrvatskoj zbilji iz dosadašnjih kolumni objedinjena su ove godine u knjizi pod naslovom „Hrvatski vremeplov“ (2021.), a teme o kojima piše vrlo su širokoga raspona: problemi vezani uz rad, rasprave o politici, obitelji, solidarnosti, ekologiji, o univerzalnoj etici, o ulozi laika u Crkvi, odgoju, sakramentima, kapitalizmu i globalizaciji, o Crkvi, vjeri i društvenoj stvarnosti u širem smislu. U povodu 65. obljetnice života Josipa Grbca Kršćanska sadašnjost nedavno je objavila i zbornik „Sve provjeravajte: dobro zadržite! (1 Sol 5, 21). Kršćanska etika u dijalogu sa suvremenim svijetom“, kao znak zahvalnosti, poštovanja i priznanja za sve ono što je – kao profesor, svećenik i čovjek učinio, i za sve ono čime je oplemenio hrvatsko društvo i Crkvu. Jerko Valković u Predgovoru zbornika istaknuo je: „Dvadeset i devet priloga koje sadrži ovaj zbornik najvećim su dijelom prinosi moralnoj teologiji ili na razne načine vezani uz područja interesa, djelovanja ili života Josipa Grbca. Njihova tematska raznolikost otkriva široku lepezu tema koje je u svojem djelovanju Josip obrađivao o čemu veoma zorno svjedoče njegovi tekstovi. Ti tekstovi u isto vrijeme svjedoče i o tragu koji je Josip Grbac ostavio – kao profesor, svećenik i čovjek.“

Nagrada za životno djelo – Neno Kužina

Neno Kužina od 1992. kada je počeo raditi na Hrvatskoj radioteleviziji u televizijskome religijskom programu svojom izvrsnošću dao je nemjerljiv doprinos počecima i razvoju religijskog programa na nacionalnoj javnoj televizijskoj ustanovi. Stvaranjem religijskih emisija i veoma visokom postotku gledanosti, cijeli svoj radni vijek visokim profesionalnim standardima Neno Kužina posredovao je kršćansku poruku i dao osobni svjedočki pečat svakoj emisiji koju je uređivao. Ponajprije kao urednik emisije Mir i dobro promicao je sliku Crkve i njezino poslanje u svijetu i našemu društvu. Novinarski hrabro, a opet nenametljivo suočavao se s brojnim izazovima tijekom svoje novinarske karijere na HRT-u i veoma uspješno odgovarao na izazove pred kojima se našao kao katolički novinar.

Osim emisije Mir i dobro Neno Kužina ostvario je i brojne druge emisije kao što su Agape, Blagdansko jutro, Portret crkve i mjesta, te više od pet stotina emisija Riječ i život. Posebno u ovoj posljednjoj urednik je pomnim biranjem sugovornika gledateljima pružao odgovore na aktualne teme iz života Crkve i to na način kako ih vide vjernici, zauzeti laici u svim vidovima društva u kojem žive i djeluju. Upravo ta emisija bila je konkretan odjek i odgovor na cjelokupno djelovanje Crkve i smatramo da je kolega Kužina kroz pristup različitim temama uspješno ostvario postulate odnosa Katoličke crkve prema medijima, te u praksi pokazao kako medij može iskoristiti za navještaj Evanđelja i odgoj za vrednote kako to preporučuje i koncilski dekret Inter mirifica. Osim emisija Neno Kužina ostvario je visoke standarde i u televizijskim prijenosima misa, a posebno valja istaknuti njegovu ulogu u najzahtjevnijim televizijskim projektima kao što su posjete pape Ivana Pavla II Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, kao i konklave izbora Benedikta XVI. a potom i pape Franje. Neno Kužina kao scenarist i urednik tijekom svoje karijere ostvario je i više dokumentarnih filmova: Nikola Tavelić – 50 godina svetosti, Gospa od Vrpolja, Duhovni velikani Crkve u Hrvata – bl. Augustin Kažotić i drugi te tako obogatio dokumentarnu scenu kršćanskim sadržajima i vrijednostima koje su njegovi filmovi promicali.

Neno Kužina prepoznatljiv je glas i Radio Vatikana na kojem iz tjedna u tjedan izvještava o crkvenim događanjima u Hrvatskoj. Desetljećima profesionalnoga rada i nepogrješivom istančanošću za vijest iz života Crkve, aktualan, britak, koncizan, kolega Kužina zasluženo je (i odavno) u leksikonu televizijskoga novinarstva, jer se svestranošću dokazao u svim „tipovima“ televizijskih zadaća, a svaka je, to znaju oni „iznutra“, svijet za sebe.

Obnaša dužnost potpredsjednika HDKN-a nakon dva mandata na mjestu predsjednika, a primio je i godišnju nagradu HDKN-a 2002. godine.

Svojim dugogodišnjim predanim i profesionalnim djelovanjem u različitim medijima, ustrajnim poštivanjem novinarskih pravila i etičkih načela, Neno Kužina zaslužuje u godini u kojoj navršava 65. godinu života dobiti najistaknutiju nagradu HDKN-a i tako nastaviti biti uzor i poticaj novinarskom djelovanju mlađih kolega novinara.

Godišnja nagrada  – fra Ivan Bradarić OFMConv. Samostan sv. Frane, Šibenik

Diplomirao je na Pontificia Facoltà Teologica San Bonaventura u Rimu 21. lipnja 1999. Polaganjem ruku nadbiskupa zagrebačkog mons. Josipa Bozanića zaređen je za svećenika 10. lipnja 2000. u zagrebačkoj katedrali. Od 2000. do 2002. vrši službu župnog vikara u Novom Marofu, a zatim dolazi u Zagreb na mjesto odgojitelja sjemeništaraca. Posebno se istaknuo u osmogodišnjem radu na službi glavnog urednika časopisa Veritas – Glasnik sv. Antuna. Za to vrijeme osim uređivanja Veritasa pripremao je za tisak i časopis Apostol Bezgrešne te brojna izdanja knjiga, molitvenika i raznih brošura. Godine 2014. dolazi u Šibenik na službu gvardijana samostana sv. Frane. Ovaj skoro osmostoljetni samostan prati trag jedne od najstarijih franjevačkih prisutnosti među Hrvatima te s tim u vezi i golemu povijesnu, duhovnu i kulturnu baštinu. Jedno od najistaknutijih duhovnih pečata ovoga samostana je sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski kanonizirani svetac, nekoć također član ovoga samostana. Pokreće niz aktivnosti u promicanju kulta ovoga sveca osobito u trogodišnjoj pripremi i proslavi jubileja pedesete obljetnice kanonizacije (1970. – 2020.). U tu svrhu pokreće i časopis Svetac – Glasnik svetišta sv. Nikole Tavelića. Znanstveni doprinos toj proslavi je i Međunarodni znanstveni skup o sv. Nikoli Taveliću koji se održao na njegovu inicijativu u Šibeniku 2017., a čiji znanstveni radovi su objavljeni u zborniku: „Sveti Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“.

U 2020. godini u kojoj smo slavili 50. obljetnicu kanonizacije sv. Nikole Tavelića, fra Ivan Bradarić je osmislio i vodio jedinstven projekt, tj. niz emisija u „Tavelićev timbar vire“. Emisije su emitirane putem interneta, odnosno Youtube kanala i Facebooka. Ta je platforma za ovu prigodu nazvana „TauTV“ što upućuje na puni naziv: Tavelićeva televizija. Program je emitiran iz prostora Muzeja sv. Frane u nizu od devet petaka tijekom velike devetnice pred svečev blagdan. Emisije je tehnički pratila televizijska ekipa iz Studija 82 pod ravnanjem Ante Šmita i Tonka Mikulandre. Valja naglasiti, da su emisije imale izvanredan prijem kod gledateljstva, te su ih preuzimali mnogi portali i Facebook stranice. Šibenska televizija je odmah po emitiranju prve emisije odlučila iste preuzeti i reemitirati u svom redovnom nedjeljnom programu. Tjedne jednosatne emisije bile su sastavljene od javljanja uživo, snimljenih materijala, reportaža iz župa i zajednica sv. Nikole Tavelića. Ideja koju je kroz emisije razvio fra Ivan, te u tome potpuno i uspio bila je da se povežu sve zajednice, župe i misije pod zaštitom sv. Nikole Tavelića u domovini, u Bosni i Hercegovini i u svijetu (Argentina, Kanada, SAD, Australija, Sveta Zemlja, Italija, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Slovačka, Francuska, Island, Srbija). Sugovornici fra Ivana bili su hrvatski (nad)biskupi, provincijali, voditelji i ravnatelji pojedinih ureda HBK (iseljeništvo, misije), župnici, sveučilišni profesori s raznih katoličkih učilišta u zemlji i svijetu, svjedoci kanonizacije, štovatelji sv. Nikole.

Osim što je za „domaćine“ priprema emisije bila izazov i ulazak u novi, virtualni svijet, ona je potaknula i sudionike da korištenjem suvremenih medija naprave iskorak u predstavljanju svoga rada. Ovdje poglavito mislimo na naše hrvatske katoličke misije koje su na taj način i u otežanim okolnostima uslijed pandemije uspjeli angažirati svoje vjernike. K tomu, sama emisija dala je poticaje i za neke projekte, poput povezivanja Hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj, koje za svoga zaštitnika imaju sv. Nikolu Tavelića.

Ovaj iskorak je zasigurno na poseban način označio proteklu godinu i dao veliki doprinos promicanju katoličkog novinarstva u društvu i javnosti, te svjedočenju evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija. K tomu, potaknuo je i sudionike na korištenje, i predstavljanje svoga rada putem novih medija, te potaknuo neke nove projekte, poput umrežavanja hrvatskih katoličkih zajednica koje imaju za svoga zaštitnika sv. Nikolu Tavelića. Stoga, prijedlog za dodjelu godišnje nagrade HDKN-a za proteklu, 2020. godinu pokretaču i voditelju niza emisija „Tavelićev timbar vire“ fra Ivanu Bradariću je potpuno opravdan.

Nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem – stranica ingacije.hr

Mrežna stranica ignacije.hr koju su prije nepunih godinu dana pokrenuli hrvatski isusovci i suradnici laici predvođeni p. Tvrtkom Barunom na jednome mjestu pregledno, na zanimljiv, moderan i privlačan način objedinjuje informacije o duhovnosti svetoga Ignacija, vodi na put prema Bogu kroz duhovne vježbe i razlučivanje. Donosi obilje tekstova i video sadržaja, teoloških, praktičnih, edukativnih. Razumijevanjem ignacijevske duhovnosti daje potreban uvid i u razumijevanje pontifikata pape Franje. Vodi se načelima uključivosti poštujući raznolikost, na svim društvenim i religioznim razinama.

Smatramo da je stranica veoma brzo ostvarila zadani cilj koji je prigodom otvorenja spomenuo provincijal Hrvatske provincije Družbe Isusove p. Dalibor Renić, a taj je da čitatelja uvodi u prostor duhovnosti i putokaz je svima onima koji žele naučiti kako hoditi k Bogu u školi sv. Ignacija Lojolskoga. Ujedno je i prilika da se i na toj komunikacijskoj platformi animira vjernička javnost za Ignacijevsku godinu 2021.-2022., tj. jubilej 400. godina od obraćenja sv. Ignacija i 500. godina od njegove kanonizacije.

Stranica ignacije.hr promovira kršćanske sadržaje i pomaže u traženju odgovora na brojne izazove današnjice. Integrirana je na društvenim mrežama, na facebooku ima više od 8 tisuća pratitelja te bilježi visoku razinu aktivnosti, potom na instagramu, twitteru i youtubeu. Prilagođena je i čitanju na pametnim telefonima.

Posebno priznanje – Stjepan Vego, predstojnik Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije

STJEPAN VEGO, predstojnik Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije u protekloj i ovoj godini posebno se istaknuo u brzoj i kvalitetnoj organizaciji informiranja o stanju na području Sisačke biskupije – grada Siska, Petrinje i Gline, nakon katastrofalnoga potresa koji je u prosincu pogodio to područje. Osim fotografiranja i slanja vijesti, Vego je organizirao i izravne prijenose i izjave emitirane putem društvenih mreža, te koordinirao novinarske ekipe koje su dolazile izvještavati o djelovanju Caritasa Sisačke biskupije. Kao novinar, Vego je suradnik i dopisnik brojnih katoličkih glasila. Urednik je i mrežnih stranica Sisačke biskupije i biskupijskih sadržaja na društvenim mrežama.

U jeku i nakon razornih potresa koji su pogodili područje Sisačke biskupije smatramo da je kolega Stjepan Vego svojim izuzetnim radom u izvještavanju podnio posebnu žrtvu kako bi promptno i pravodobno, u suradnji s ostalim dijecezanskim tijelima, široj javnosti pružio neposredne informacija s terena u jeku tih tragičnih zbivanja.

Posebno priznanje za dugogodišnje djelovanje u elektronskim i tiskanim medijima – prof. dr. Božidar Nagy DI – uz 80. godinu života

Osim djelovanja kao novinar i urednik na Radio Vatikanu (1982.-1988.), p. Nagy je objavio više stotina tekstova u domaćim i inozemnim glasilima, te je aktivni suradnik Radio Marije Hrvatska.Dugogodišnji je član HDKN-a. (Izvor: HDKN, IKA)