Predstavljena knjiga „Časne va Žminje“
Druge korizmene nedjelje, 5. ožujka 2023. godine, u žminjskoj župnoj crkvi sv. Mihovila predstavljena je knjiga „Časne Va Žminje. Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Župi sv. Mihovila Arkanđela u Žminju od 1972. do 2022.”, autora dr. sc. Elvisa Orbanića.
Osim autora o knjizi su govorili: urednica izdanja dr. sc. s. Veronika Mila Popić i provincijalna glavarica sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog Provincije Majke Dobroga Savjeta iz Rijeke s. Anamarija Rakocija. Prigodnim riječima okupljenima se je obratio i žminjski župnik vlč. Jordan Rovis. Umjetnički obol događaju dijalektalnom je poezijom dala pjesnikinja Nada Galant, predstavljanje je pjesmom uzveličao žminjski Župni zbor sv. Mihovila pod ravnanjem Aleksandre Orbanić.
U knjizi je znanstveno obrađena tema dolaska i djelovanja sestara milosrdnica iz Družbe sv. Vinka Paulskoga u Župi sv. Mihovila Arkanđela u Žminju od 1972. do 2022. godine. Autor je temi pristupio historiografski strukturiravši ju kroz pet cjelina: Povijest, Sestre, Kronika, Tablice, Sjećanja. Monografija predstavlja rezultate istraživanja utemeljene na raščlambi arhivskog, novinskog, memoarskog gradiva, kazivanja suvremenika, historiografske literature, literature iz povijesti Crkve te duhovnosti redovništva.
Organizatori predstavljanja bili su Istarsko povijesno društvo/Società storica istriana i Župa sv. Mihovila Arkanđela u Žminju. Predstavljanju su nazočili brojni svećenici, redovnice, načelnik Općine Žminj Željko Plavčić te predstavnici lokalnih institucija.
Župnik je na početku, uz prigodne pozdrave okupljenim redovnicama, svećenicima te svekolikom okupljenom mnoštvu, istaknuo kako je u žminjskoj župi, u posljednjih petnaestak godina, osim te o redovnicama, predstvaljeno još 6 izdanja: o svećenicima Žminjcima, o vlč. Ivanu Krajcaru (2008. godine), o vlč. prof. dr. Anti Kresini (2010. godine), o vlč. Pavlu Modrušanu (2017. godine), te o nekadašnjem žminjskom župniku, Slovencu, koji je u toj župi ostavio dubok trag, vlč. Rudolfu Zafranu (2014. godine). Izdali su i dvije monografije o župnoj crkvi te knjigu „Žminjske kapelice“ vjeroučiteljice Nele Peteh.
Riječ urednice
Urednica s. Veronika Popić naglasila je, kako je poticaj za knjigu došao iz župe i od svih onih osoba koje sa sestrama dijele svakodnevni život. Stoga je u knjizi prepoznat suživot zajedničkoga djelovanja i svega onoga “kad mi prepoznamo našu vrijednost, naše dostojanstvo, kad prepoznamo svoje poslanje, i kad sebe uložimo u zajedništvo, za dobro drugog čovjeka” rekla je s. Popić, te dodala kako se iz knjige lako može iščitati da je sve učinjeno iz ljubavi “da je knjiga napisana iz ljubavi i zahvalnosti, te da je sve gledano dobrim očima”.
U nastavku je s. Popić progovorila o identitetu sestara, zašto su to što jesu, tko je njih poslao činiti ono što čine. “Sv. Vinko Paulski i sv. Lujza u 17. stoljeću zajedno su učinili iskorak prema poslanju žene, prema poslanju redovnica i učinili su to da su sestre danas ovdje žive, i dijele s drugima svakodnevicu, da budu prisutne među ljudima.”
Na tom tragu vrijednost ove knjige je što pokazuje suživot dionika društvenog života, života Crkve, života male administrativne jedinice župe Žminj, kao i života jedne provincije, jedne družbe, te što sve dobro iz toga može nastati.
Također ova knjiga ukazuje na to tko su sestre, ono što su kao osobe. “Autor pokazuje koliko je temu želio obuhvatiti cjelokupno i time pokazao koliko je njegov znanstveni interes širok. Uspio je redovnice upoznati s jedne druge strane i sve to sliti u jedno djelo koje će ostati za povijest” rekla je s. Popić.
Posebno je ukazala na 19 životopisa sestara koje su rodom iz ove župe, odnosno koje su ovdje djelovale. To daje životnost knjizi, koja je životna kao i ova župa što se očituje u različitim aspektima.
Nadalje u osvrtu na sadržaj, s. Popić je naglasila kako knjiga ima pet cjelina, a svako od njih naglašava osobnost autora. Očituje se dobra mjera predstavljanja pojedinih osoba i događaja, postupnost obrade, čitljivost i komplementarnost zajedničkog djelovanja, kao i tema koje se u samoj knjizi dotiču.
S. Popić je posebno istaknula dvije cjeline. Prva cjelina donosi povijest družbe, ali i ove župe i povijesti duhovnih zvanja iz ove župe. Druga cjelina obrađuje identitet sestara. Tu nalazimo i statističke podatke, što knjizi daje zaokruženi oblik. “Uz tu zaokruženost i jezični stil koji je prilagodljiv, mislim da će biti vrijednost za svaku osobu koja za knjigom posegne iz svog motiva. Stoga preporučam i zahvaljujem Elvisu Orbaniću i svima koji su sudjelovali u ovom djelu što je ovo djelo moglo biti takvo kakvo jest, a to je velika proslava Božja po osobama koje su ovdje živjele i djelovale, a to su ne samo naše sestre nego svi vi, a i preko onih osoba koje su to sve želje pretočiti u ono što ostaje za povijest, a to je zapisana riječ” rekla je na kraju s. Popić.
„Knjiga “Časne va Žminje” svjedoči o životima darovanima Bogu kroz Družbu i u službi braći ljudima u našem Žminju“, rekla je s. Augusta Modrušan, Žminjka koja je u župi više do četvrt stoljeća. Ona je čestitala i zahvalila autoru na temeljitom prikazu Družbe, kao i sestara koje su u Žminju djelovale kroz proteklih 50 godina.
„Kao Žminjka i kao redovnica na službi u Žminju kroz četvrt stoljeća zahvaljujem nadasve dragom Bogu na prilici da mu mogu služiti na župi kroz rad s djecom i mladima“, rekla je, te zahvalila svima koji cijene prisutnost sestara i njihovo služenje u župi. Izrazila je nadu, da će i ova knjiga biti poticaj za nova duhovan zvanja, rekla je s. Augusta.
Provincijalna poglavarica provincije Majke Dobroga savjeta s. Ana Marija Rakocija, je naglasila kako je sudjelujući od samih početaka u pripremi ove knjige i sama učila o povijesti svoje Zajednice u ovome mjestu što jojje još više pobudilo zahvalnost prema svima onima koji su dio povijesti župe sv. Mihovila i Družbe.
Sestre koje su započele ovo poslanje, a i one koje su dalje slijedile bile su poput apostola. Jedne su započele, druge su nastavile sijati to isto sjeme tijekom 50 godina. To su bile sestre koje je samo Gospodin ovdje sabrao sa njihovim različitostima, dobrim i lošim stranama, krepostima i slabostima, većom ili manjom stručnošću. Sve su one s Božjom pomoću rasle i punile se milostima zajedno s Isusom tiho radile za kraljevstvo Božje u zajedništvu s narodom kojem su bile poslane, rekla je s. Rakocija. Podsjećajući na riječi sv. Vinka „Za sjajna djela Bog nalazi mnogo radnika, ali za skromno djelovanje potrebni su mu još mnogi“, izrazila je nadu, da su u ovoj župi nastala mnoga skromna djela koja su bila plodonosna i za koje je Isus našao dovoljno radnika što svjedoči naša nazočnost na ovoj župi i danas. “Stoga i ova obljetnica i objavljena knjiga je prilika za daljnju suradnju i spremnost suradnje s Božjom milosti koja zahtjeva smjelost iskoraka. to želimo i tome se nadamo“ rekla je s. Rakocija.
U ovoj prigodi posebno je zahvalila župniku Rovisu za pastoralnu suradnju i duhovnu pomoć, te je napomenula da on ove godine slavi 50 godina misništva.
Dr. Orbanić: “Osobne zahvale za njihov rad i životni primjer koji su mi pružile”
„Primio sam se ovog posla kao član župnog pastoralnog vijeća i profesionalni povjesničar, koji se specijalistički bavi postridentiskom i baroknom Crkvom tako da do pred koju godinu nisam slutio da ću zaći na historiografsko područje suvremenog i to ženskog redovništva“, rekao je dr. Orbanić, te je nastavio „Milosrdnice su ostavile značajan trag i u mom duhovnom i ljudskom sazrijevanju pa je ova mala monografija oblik moje osobne zahvale za njihov rad i životni primjer koji su mi pružile. Sestre, ili kako ih mi u Žminju zovemo “koludrice ili časne” svojim su djelovanjem – sada dokumenirano mogu kazati – obilježile duhovni profil Žminjštine u ovih pola stoljeća i ostavile tragove vjere u ovome kraju svojim autentičnim životima požrtvovnih kćeri sv. Vinka i sv. Lujze. Za mene bila je to više nego dovoljna inspiracija.”
Istaknuo je zahvalnost na svekolikoj suradnji urednici izdanja te provincijalnoj glavarici, a napose recenzentima, prof. dr. sc. Marku Trogrliću i doc. dr. sc. fra Danielu Patafti.
Izrazio je zahvalu autorima koji su stavili na raspolaganje fotografije za ovu publikaciju, te autorima zapisanih dojmova i sjećanja glede djelovanja sestara u Žminju, „oni su svojim sjećanjima na sestre bitno upotpunili ovu monografiju potrudivši se zapisati svoje dojmove i sjećanja što ih vežu za naše časne: Anđela Damijanić, Nevenka Erman, Milan Galant, preč. Antun Kurelović, preč. Mladen Matika, vlč. Josip Peteh, Silvana Tumpić.“ Autor se nadalje prisjetio žminjskih župnika: “mons. Marcela Krebela (1963. – 1978.), koji je pozvao i organizacijski učinio mogućim dolazak sestara u ovu župu; potom preč. Antuna Kurelovića (1978. – 1998.), koji je nastavio plodno surađivati s njima, njegova nastavljača, pokojnoga vlč. Janka Gortana (1998. – 2007.), zatim preč. Ilije Jakovljevića (župni upravitelj 2007.) i do danas vlč. Jordana Rovisa (od 2007.), na čiji je glavni poticaj i svekoliku potporu nastao ovaj nakladnički program.” U nastavku je još napomenuo, “Osobitom obvezom osjećam iskazati zahvalu ing. Bogumilu Ermanu, živome leksikonu i enciklopediji žminjske župe, na brojnim razgovorima i kazivanjima što su i ovu publikaciju znatno nadopunili.”
Dr. Orbanić je izrazio zahvalnost članicama i članovima uredništva, lektorici Orijani Paus i korektorici Neli Peteh te grafičkom uredniku Nevenu Udovičiću.
Prije završnih zahvala župnik Rovis je pročitao ulomak iz recenzije prof. dr. sc. Marka Trogrlića koji se, zajedno s odlomkom iz recenzije doc. dr. sc. D. Patafte, nalazi na stražnjoj korici ove knjige koja i svojim formatom, te prevladavajućom bijelom bojom tvrdog uveza asocira na živote redovnica posvećene Bogu i ljudima.
O autoru
Elvis Orbanić (Pula, 1978.), povjesničar i arhivist, znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-Područnoj jedinici u Puli. Studirao je u Zagrebu i Rimu. Proučava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u ranom novom vijeku i suvremenom dobu s naglaskom na odnos Crkve, društva i kulture. Do sada je objavio nekoliko autorskih, priređivačkih i uredničkih knjiga te devedesetak stručnih i znanstvenih radova, osvrta, priopćenja i prikaza. Član je Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo pri Staroslavenskom institutu u Zagrebu te ERC projekta Architectural Culture of the Early Modern Eastern Adriatic pri Sveučilištu Ca’Foscari u Veneciji.
G. Krizman