Predavanje „Apostolska vizitacija biskupa Agostina Valiera istarskim biskupijama“

U srijedu, 5. listopada 2016., je u Državnom arhivu u Pazinu održano predavanje na temu „Apostolska vizitacija biskupa Agostina Valiera istarskim biskupijama“. Javno predavanje održala je dr. sc. Milena Joksimović.

Predavanje je započeto definiranjem vizitacija, kojima je cilj nadzor rada svećenstva i raspolaganje crkvenom imovinom, te utvrđivanje stanja u vjerskim ali i gospodarskim segmentima života stanovništva. Vizitacije se dijele na pastoralne, koje provodi biskup unutar vlastite biskupije i apostolske koje se provode po Papinu nalogu. Apostolske vizitacije nastale su na Tridentskom koncilu kao glavni instrument nadzora provođenja odluka i smjernica obnove moralnih vrijednosti u protureformaciji. Agostino Valier, veronski biskup, potom i kardinal, rođen je 1541. godine nedaleko Venecije, a preminuo u Rimu 1606. godine. Papa Grgur XIII. odredio ga je za apostolskog vizitatora za Istru i Dalmaciju, i to stoga što je kao čovjek od povjerenja iz mletačke patricijske obitelji bio pogodna ličnost za provođenje vizitacije na mletačkom teritoriju. Vizitacije ja provedena: 1579. u Dalmaciji, 1580. u Istri, 1581. u gradu Veneciji te 1583. u Padovi i Vicenzi. Vizitacija nije provedena na dijelovima Splitske biskupije koja je bila pod Osmanlijama te u Pazinskoj grofoviji koja je pripadala Habsburgovcima. Dr. Joksimović se je osvrnula i na općenite povijesno političke okolnosti u kojima je provedena vizitacija, bilo je to vrijeme slabljenja mletačkog utjecaja, osmanlijsko carstvo je na vrhuncu, napadi se protežu i u Istru, a jača i utjecaj Habsburške monarhije. Sukobi, siromaštvo, glad i bolesti slika su tadašnje Istre; depopulacija uslijed bolesti, Serenissima naseljava narode ugrožene od Turaka, a slijedom toga dešavaju se sukobi starosjedilaca i doseljenika. Teške društvene i gospodarske okolnosti odražavaju se i na stanje u Crkvi, kler je siromašan i nerijetko nepismen, biskupi su odnarođeni, često iz patricijskih obitelji. Znavši to, Valier je prije dolaska dao tiskati katekizme na hrvatskom jeziku koje je prigodom vizitacije podijelio. Preko austrijskog dijela prodiru protestantske ideje pa stoga vizitacija predstavlja hitnoću u cilju zavođenja reda među klerom i svećenstvom i provedbe odluka donijetih na Tridentskom saboru u mletačkom dijelu Istre. Valier je tijekom te vizitacije posjetio Pulsku, Porečku, Pićansku, Novigradsku, Tršćansku i Koparsku biskupiju. Izvorni zapis s te vizitacije se čuva u Archivio segreto vaticano i u Biskupijskom arhivu u Veroni i predstavlja izvor od iznimnog značaja za poznavanje povijesti onovremene Istre.

Pisan je na latinskom i mletačkom dijalektu te sadrži zapise o raznim aspektima života. U Opisu posjećenih naselja i stanovništva su spomenute gospodarske prilike, podatci o stanovništvu, te razgovori sa crkvenim i svjetovnim predstavnicima. Podrobno je ispitan način života svećenstva, obrazovanje, te njihove isprave. Valier je kao primjedbu zapisao prekitnjastu odjeću svećenstva, napomenuvši kako bi se trebali skromnije oblačiti. O svakodnevnom životu postoje zapisi o odnosu crkvenih i svjetovnih vlasti, te podatci imaju li mjesta liječnika, učitelja, tiskarskih strojeva, ima li dvoboja, heretika i bludnika, postoje li zelenaši i kako se slave blagdani. Detaljno je popisano stanje, imovina, prihodi te inventar  sakralnih objekata. Pula je sa prigrađem imala 29 crkava. Posebno su zapisani podatci o bratovštinama, njihovim prihodima i imovini, statutima, te je kao zamjerka zabilježeno korištenje svjetovnih napjeva, i preraskošni objedi. Treći dio izvješća vizitacije su zapisi sa sudskih procesa: u građanskim imovinskim sporovima, brakorazvodnim parnicama te sa suđenja hereticima i svećenicima optuženima za nemoral. Posljednji dio zapisnika su prateća prepiska i isprave. Tu valja istaknuti odluku o osnivanju sjemeništa u Puli, o osnivanju crkve grčkog obreda (u crkvi sv. Nikole) te odluku o obnovi crkve sv. Tome. Naime, dok je za mnoge crkve koje su bile u ruševnom stanju Valier dopustio da se sruše i mjesto obilježi križem kao spomen obilježjem, za crkvu sv. Tome je, zbog njezinog značaja, naredio da se hitno obnovi.

Dr. Joksimović je na kraju iznijela zajednički projekt Državnog arhiva u Pazinu i Arheološkog muzeja Istre kojim se četiri izvješća o vizitacijama, Pulskoj, Porečkoj, Novigradskoj i Tršćanskoj biskupiji namjerava izraditi prijepis, prijevod na hrvatski jezik, kritičku analizu zapisa te ih objaviti i učiniti ih dostupnim znanstvenoj zajednici, ali i široj publici. Arheološki muzej Istre s tim je ciljem otkupio od Tajnog vatikanskog arhiva faksimile rukopisa sva 4 izvješća. U ovoj je godini u tijeku prijepis i prijevod izvješća o posjetu Pulskoj biskupiji, a za slijedeću godinu u plan je tiskati izvješće o posjetu Pulskoj biskupiji te izraditi prijepis i prijevod izvješća o posjetu Porečkoj biskupiji.

Dr. sc. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Beogradu, te stekla naziv diplomirani klasični filolog, ondje je i doktorirala. Glavno područje njezinog znanstvenog istraživanja je latinska lingvistika, povijest privatnog života i položaj žene u Antici i ranom Srednjem vijeku, a njezina je najveća ljubav latinska paleografija.