Pazinski kolegij – Klasična gimnazija
Pazinski kolegij – Klasična gimnazija
052/624 505
Dobrilina 6, 52000 Pazin
faks 052/ 624-224
Maksimilijan Ferlin, ravnatelj
052/ 624 649
Zgrada sadašnjeg Pazinskog kolegija izgrađena je 1913-1914. godine za smještaj učenika tada jedine hrvatske gimnazije u Pazinu. Na kraju drugog svjetskog rata zgrada je vraćena u crkveno vlasništvo i u njoj je u prosincu 1945. otvoreno Biskupsko sjemenište s Hrvatskom klasičnom gimnazijom, koje je zbog smanjenog broja učenika zatvoreno 1980. godine. Neiskorištenost zgrade nakon prestanka rada sjemeništa izazvala je traženje nove svrhe koja bi osmislila i iskoristila veličanstvenu zgradu. Krajem 80-ih godina počele su se naslućivati nove mogućnosti. Dok još nije bilo zakonskih mogućnosti, već se spominjala ideja o školi kao o mogućoj ustanovi u tada neiskorištenoj zgradi. Naime, smatralo se da je ta djelatnost najbliža svrsi Crkve, njezinoj tradiciji i svrsi za koju je zgrada izgrađena i najveći doprinos potrebama Crkve i njezinoj budućnosti jer je ulaganje u obrazovanje i odgoj mladih najvažnije ulaganje u budućnost. Svima je bilo jasno da je taj izbor najteži i najzahtjevniji. Naša domaća Crkva, za razliku od zapadnoeuropske, nije imala takvog iskustva. Iskustva su postojala samo sa sjemeništima, a ne s mješovitim katoličkim školama. Kad je i zakon predvidio mogućnost privatnih škola, ozbiljna je diskusija o tome počela među istarskim svećenicima.
U proljeće 1992. godine porečko-pulski biskup mons. Antun Bogetić zadužio je Antuna Heka da se prihvati zadatka osnivanja škole. On je pokrenuo praktične pripreme sa skupinom prosvjetnih radnika, a kontaktirao je i s uglednim osobama iz javnog života. U jesen je i osobno iznio ideju predsjedniku države dr. Franji Tuđmanu koji je obećao podršku. Predsjednik je 31. siječnja 1993. posjetio zgradu i zajedno s porečko-pulskim biskupom mons. Bogetićem potpisao povelju o početku obnove zgrade. Zbog toga što je tada u zgradi bila privremeno (šk. god. 1991./92. i 1992./93.) sjemenišna gimnazija iz Zadra, radovi na obnovi mogli su početi tek 1. srpnja 1993. godine. Kroz ljetne praznike adaptiran je minimalan dio zgrade, upisan potreban broj učenika, pronađen dovoljan broj profesora i odgovarajuće dozvole.
Dana 15. rujna 1993. godine započela je prva školska godina, a 25. rujna upriličeno je svečano službeno otvaranje. Tako je započeo rad nove ustanove pod zaštitom sv. Josipa uz Božji blagoslov, da se graditelji ne bi uzalud trudili. Sljedećih školskih godina upisivane su nove generacije tako da se iz godine u godinu povećavao broj učenika, razrednih odjela, zaposlenih profesora i ostalog osoblja. Usporedno s tim uređivao se prostor za potrebe školske nastave i domskog smještaja učenika.
Ljeti 1996. godine započelo se s gradnjom športske dvorane zbog potrebe za takvom vrstom objekta koji je nužan za život i odgoj osobito zbog toga što je većina učenika smještena u domu. Nakon tri godine, 19. ožujka 1999, na Dan Kolegija i blagdan sv. Josipa, zaštitnika te škole blagoslovljena je novoizgrađena sportska dvorana. Dvorana ima površinu od 1200 četvornih metara i 1000 četvornih metara popratnih prostorija, a tribine mogu primiti ukupno 612 posjetitelja.
Pazinski kolegij – klasična gimnazija ustanova je koju čine škola i dom. Do izgradnje novoga doma dio učenika bio je smješten izvan škole u prostorima nekadašnje vojarne, što je otežavalo svakodnevni život i rad u Kolegiju. Kvaliteta života podignuta je na višu razinu izgradnjom nove zgrade doma. Kamen temeljac položen je 6. veljače 2004.g., a izgradnju doma financirala je Porečka i Pulska biskupija. Na radost učenika i djelatnika novi dom otvoren je svečano uz blagoslov 5. studenog 2004.g. Dom je oličenje moderne arhitekture i dizajna s funkcionalnom organizacijom prostora. Zgrada ima tri kata sa smještajnim kapacitetom od oko stotinu učenika. Sa starom zgradom povezan je suvremeno dizajniranim mostom. U prizemlju zgrade smještena je bogato opremljena knjižnica koja je otvorena 30. listopada 2007.g. Svaki kat novog doma ima po jedanaest soba, dnevni boravak s televizijom te zajednički prostor za druženje i učenje. Za vrijeme nastavne godine u domu borave učenici, a preko ljeta škola ugošćuje različite grupe. Izgradnjom doma omogućen je boravak svih učenika pod istim krovom čime Kolegij postaje koledžom u pravom smislu te riječi.