Obilježavanje 60. obljetnice Državnog arhiva u Pazinu

U petak, 19. listopada 2018. godine,  je u Pazinu svečano obilježena 60. godišnjica osnutka tamošnjeg Državnog arhiva. Tom je prigodom, uz druge sadržaje, predstavljeno 25. jubilarno izdanje „Vjesnika istarskog arhiva, dodijeljena su priznanja zaslužnim pojedincima, te je simbolično je pokrenuta nova internetska stranica Državnog arhiva u Pazinu koja se nalazi na linku http://www.dapa.hr/ .

Nakon uvodnog pozdrava domaćina, ravnatelja institucije doc. dr. sc. Elvisa Orbanića skupu su se obratili brojni uzvanici. Svečanosti su nazočili: biskup porečki i pulski u miru mons. Ivan Milovan, pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije prof. Vladimir Torbica, gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić, zamjenica gradonačelnika Grada Poreča Nadia Štifanić Dobrilović, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura te pomoćnik ravnatelja dr. Amir Obhođaš, direktor Arhiva Republike Slovenije dr. sc. Bojan Cvelfar, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci prof. dr. sc. Goran Crnković, nekadašnji ravnatelj i ravnateljica te ustanove: mr. sc Jakov Jelinčić, prof. dr. sc. Tajana Ujčić. predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva dr. sc. Silvija Babić, predsjednica ICARUS-a Hrvatska dr. sc. Vlatka Lemić, voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, veleučeni akademik Petar Strčić i upraviteljica istog Zavoda dr. sc. Sanja Holjevac, dekanica Filozofskog fakulteta u Puli prof. dr. sc. Klara Buršić Matijašić, pročelnik Odjela za tehničke studije Sveučilišta u Puli, prof. dr. sc. Bernard Franković, Veliki meštar Družbe braće Hrvatskog zmaja, prof. dr. sc. Nevio Šetić,  predsjednik Čakavskog sabora prof. dr. sc. Robert Matijašić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre dr. sc. Lidija Nikočević, ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine dr. sc. Elena Uljančić, ravnateljica Muzeja grada Rovinja prof.  Marija Smolica te drugi uvaženi gosti.

Ravnatelj Orbanić se je na početku osvrnuo na povijest arhivske službe u Istri istaknuvši da iako se već od 13. st. u priobalnoj Hrvatskoj spisi čuvaju u pismohranama koje se sređuju i popisuju, no o organiziranoj arhivskoj službi može se govoriti tek od 20. stoljeća kada se ustanovljavaju arhivi, najprije u nadležnosti državne uprave, a potom i kao samostalne ustanove koje trajno čuvaju, stručno obrađuju i pružaju na korištenje arhivsko gradivo. Iako zalaganja za osnivanje zasebne arhivske ustanove za Istru nije nedostajalo još u 19. st. to će se pitanje ozbiljno pokrenuti tek nakon Drugog svjetskog rata kada je Arhivski savjet Narodne Republike Hrvatske predložio stvaranje mreže arhiva na tlu Hrvatske. Taj je prijedlog zaživio, uz neke iznimke, a umjesto predloženog Arhiva u Puli, kasnije je osnovan Arhiv u Pazinu. I tako je početkom 1958. godine Narodni odbor kotara Pula formirao inicijativni odbor za osnivanjem Arhiva u Istri.  Arhiv je pod nazivom Istarski arhiv Pazin osnovan 20. listopada 1958. u Pazinu rješenjem spomenutog organa vlasti iz Pule. U infrastrukturnom smislu Arhiv u Pazinu je do 1965. dobio svoje vanjsko obličje: prostor dijela Kaštela i zgrade preko puta Kaštela, kao i prve inventare, pri čemu valja posebno naglasiti pomoć iskusnih djelatnika arhivista iz Rijeke i Zagreba. Te je 1965. godine Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci postao glasilom i Historijskog arhiva Pazin od kada će istarske arhivističke teme dobiti i službeno svoju prvu periodičnu publikaciju. Petnaest godina kasnije, 1980. godine, Arhiv je dobio i zgradu nekadašnje Carsko-kraljevske velike državne gimnazije u Pazinu, gdje mu je i danas sjedište.

U našoj ustanovi bilo je ukupno zaposleno 78 djelatnika, ovo je prigoda za izreći veliko hvala svima njima, nekadašnjim kao i sadašnjim djelatnicima, naglasio je ravnatelj te potom iznio pojedine statističke podatke. Pazinski Arhiv danas kao javna ustanova u kulturi skrbi nad 976 arhivskih fondova i zbirki što čini 4247.39 dužnih metara arhivskog gradiva, a oko 10 000 d/m je još u pismohranama. Naši arhivisti su se susretali u postupku sređivanja i obrade osim s hrvatskim i talijanskim, ujedno u nešto manjoj mjeri s njemačkim, francuskim, slovenskim, engleskim, mađarskim i latinskim jezikom kao i različitim latinskim povijesnim oblicima pisanja te glagoljicom i ćirilicom. Od te količine gradiva do danas u proteklih 6 desetljeća je sređeno 3117 d/m te su izrađena potrebna obavijesna pomagala. Građani su učestalo tražili pomoć Arhiva u rješavanju svojih imovinsko pravnih pitanja, pa Arhiv na godišnjoj razini rješava do 2000 pisanih zahtjeva, a bilo je godina kada je taj broj dosezao i do 9000 zahtjeva. Naša popularno zvana vanjska služba ostvaruje na godišnjoj razini oko 50 nadzora godišnje te organizira seminare i radionice za djelatnike u pismohranama. Možemo se podičiti i restauratorskom radionicom koja svake godine u osvježava i spašava gradivo, u prosjeku restaurira i konzervira oko 2500 araka gradiva i napravi oko 30 uveza, rekao je ravnatelj nastojeći okupljenima približiti i taj segment djelovanja Arhiva.

Osjetan vid skrbi pridavali smo arhivskom gradivu crkvene provenijencije, naglasio je nadalje dr. Orbanić. Jednom godišnje imamo sastanak u Ordinarijatu gdje je govora o zajedničkim prioritetima arhivske službe.  U tom smislu pokrenuli smo program prikupljanja vrela o biskupu Jurju Dobrili o čemu smo priredili uspješnu izložbu koju smo predstavili diljem Hrvatske. Povodom 220. godišnjice ukinuća Pićanske biskupije organizirali smo znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem gdje smo inaugurirali prikupljanje gradiva o ovom povijesnom crkvenom institutu na čemu i dalje radimo te smo do sada objavili knjigu ređenika i jedinu sačuvanu biskupsku vizitaciju, a u čiji su nakladnički program uključeni naša matična ustanova Hrvatski državni arhiv te Asociazione archivistica ecclesiastica iz Vatikana. Najnoviji program je objavljivanje najstarije matične knjige uopće na tlu Hrvatske, iz župe Umag, gdje su sunakladnici Biskupija Porečka i Pulska te Hrvatsko katoličko sveučilište. 

Od ostalih izdavačkih projekata svakako valja istaknuti da Državni arhiv u Pazinu 1990. godine pokrenuo ediciju Glagoljski rukopisi kojom je objavljena opsežnija glagoljska baština su do sada tiskali 12 svezaka. Od 2003. godine održava se u suorganizaciji Filozofskog fakulteta u Puli, Zavičajnog muzeja Poreštine i DAPA međunarodni znanstveni skupovi Istarski povijesni biennale u dvogodišnjem ritmu te se objavljuju zbornici radova. Godine 2005. godine pokrenuta je serija Istarski bilježnici, s ciljem objave najstarijih istarskih javnobilježničkih knjiga. Redaju se potom zbornici radova nekih drugih međunarodnih i domaćih skupova kojima je Arhiv bio organizatorom ili suorganizatorom te nakladnikom njihovih rezultata. Tu se ističu dva međunarodna znanstvena skupa o istarskom gospodarstvu koje je Arhiv organizirao s dva sveučilišta, Ca’ Foscari u Veneciji i Jurja Dobrile u Puli. Arhiv se može podičiti i bogatom mrežom sunakladništva, tu se posebno ističe Kolana od statuti započeta 2005. godine s ciljem objavljivanja srednjovjekovnih gradskih statuta Istre. Kao poseban vid otvaranja Ustanove za širu kulturnu javnost organiziran je ciklus javnih predavanja započetih 2007. godine kojih u dvomjesečnim ciklusima je do sada ostvareno 72, a većina je objavljena u 4 zasebna toma. Izložbe su također jedna konstanta aktivnosti Arhiva kojih je bilo 23, kao i niz gostujućih raznih muzejskih i arhivskih ustanova kako iz domovine tako i iz inozemstva, a tu se posebno ističe suradnja s Arhivom Republike Slovenije. Kao nakladničku posebnost može se izdvojiti objavu notnih zapisa iz 18. st. na glazbenom CDu snimljenom u profesionalnom studiju u Zagrebu. 

Arhiv je jedan od osnivača dviju strukovnih regionalnih udruga: Istarskog arhivističkog društva i Istarskog povijesnog društva u kojima su pazinski arhivisti vrlo aktivni.

 Otvaramo se i dobrim praksama koje uočavamo u ostalim arhivima u zemlji i u inozemstvu: redovito se odazivamo na stručna usavršavanja koje organizira Hrvatski državni arhiv kao i Hrvatsko arhivističko društvo na čemu im zahvaljujemo, rekao je ravnatelj te nastavio, naša ustanova osim s domaćim arhivima, kulturnim i znanstvenim ustanovama i udrugama nastoji oko stvaranja mreže međunarodne suradnje radi dobivanja poticajnih iskustava arhivskih praksi u inozemnim službama te smo na tom tragu član međunarodne arhivističke udruge ICARUS sa sjedištem u Beču. Na poticaj naše matične ustanove uveli smo tako i suvremenu tehniku digitalizacije gradiva, rekao je dr. Orbanić te pojasnio da je osim nekih zbirki gradiva, digitalizirana primjerice cjelovita serija periodične publikacije VIA koji su objavili na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (HRČAK) što svakako čini Arhiv dostupniji istraživačima i konkurentnima na području arhivističke struke i znanosti općenito.

Od daljnjih praktičnih projekata ravnatelj je istaknuo namjeru izgradnje novog spremišnog prostora Arhiva što je nasušna potreba naše službe i conditio sine qua non za uspješan daljnji rad.

Tijekom svečanosti proslave te visoke obljetnice predstavljeno je jubilarno 25. izdanje glasila te institucije „Vjesnika istarskog arhiva“, koje je moguće pročitati na linku: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=16599 .

Svi do sada digitalizirani sadržaji, kao i mnoge druge zanimljivosti o fundusu i aktivnostima te zaista impresivno brojnim projektima Arhiva moguće je pronaći na novim internetskim stranicama koje su predstavljene tom prigodom a nalaze se na web adresi: http://www.dapa.hr/ .

U nastavku su dodijeljena su priznanja zaslužnim pojedincima te je otvorena gostujuća izložba riječkog Državnog arhiva pod naslovom „Pietro Nobile: Istarski motivi početkom 20. stoljeća“.

Druženje je nastavljeno uz simbolični odabir glazbenih hitova od 1958. do 2018 godine.