O milosrđu uz bl. Mariju Tereziju od sv. Josipa

Karmelijada u Istri, drugi dan

Drugi dan sudionici su proveli u Pazinskom kolegiju gdje su bili i smješteni. Na programu su bile kateheze, radionice, druženje i uobičajeni molitveni elementi koji su sastavni dio karmelske duhovnosti za mlade.

Jutarnju katehezu o bl. Mariji Tereziji od sv. Josipa i Godini milosrđa održala je s. Dijana Pučko. Mladi su potom po skupinama realizirali maštovite prezentacije na temu pojedinih djela milosrđa, koje su potom predstavili. U poslijepodnevnim satima mladi su poslušali katehezu p. Endre Nagy, karmelićanina iz Graza, na temu „Milosrdni Isus“. Nakon poslijepodnevne kateheze izmolili su krunicu Božjega milosrđa i proveli uobičajeni sat šutnje, koji je dio svakodnevice u karmelskoj duhovnosti. Kasnije su obišli Pazin te sudjelovali na misnom slavlju u pazinskom franjevačkom samostanu Pohođenja BDM. Navečer je uslijedio drugi dio predstavljanja kreativnih radionica po skupinama na temu djela milosrđa.

 Fotogaleriju drugog dana Karmelijade pogledajte ovdje:(Foto: D. Fattorich, G. Krizman) http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/galerija/category/185-karmelijada-u-istri-drugi-dan-9-4-2016.html

S. Dijana: O sadržajima drugog dana

Jutros smo započeli susret molitvom koju je pripremila s. Maja Ribić sa zajednicom mladih iz Strmca. Nakon kratke pauze i doručka uslijedila je kateheza koju je pripremila i izvela s. Dijana Pučko iz Splita. Progovorila je o našoj bl. Majci i milosrđu u njenom životu. Započela je s tekstom iz Evanđelja po Marku 2, 1-12 – Ozdravljenje uzetoga. Najveći čin ljubavi Isusova Srca prema čovjeku je oproštenje grijeha iz kojeg proizlazi (u ovom slučaju) i fizičko zdravlje bolesnika. Isusovo milosrđe protezalo se na spasenje cijelog čovjeka: njegove duše i tijela. Najveći čin ljubavi i milosrđa koji je Isus učinio za nas je žrtva na križu, njegova smrt i uskrsnuće. Upravo ova godina je jubilejska godina milosrđa. Papa Franjo u buli „Lice milosrđa“ poziva nas da razmatramo milosrdno lice našeg Oca čija savršena slika je Isus. Posebni svetački uzori ove jubilejske godine, koje Papa stavlja pred nas su sv. Faustina Kowalska, tajnica Božjeg milosrđa, sv.pater Pio i sv. Leopold Mandić, veliki ispovjednici. Naravno, tu je za nas posebno bl. Marija Terezija od sv. Josipa – navela je s. Dijana.

Iskustvo ljubavi i milosrđa Božjeg Srca imala je i blažena Marija Terezija od sv. Josipa. Ali, ona se nije zadržala samo kod toga. U molitvi je crpila djelotvornu ljubav. Onaj tko istinski ima to iskustvo Božje dobrote, oproštenja i milosrđa, ne može a da ga ne daruje i ne dijeli s drugima. Prvo, ona u svojoj autobiografiji piše da je njeno životno poslanje dar Božjeg milosrđa njoj. Marija Terezija u poniznosti je gledala sebe kao veliku grešnicu pred Bogom, potrebnu Božjeg milosrđa i oproštenja. Nakon što je postala katolkinja, često je išla na sv. Ispovijed u kojoj je istinski doživjela susret s Ocem koji je prima u zagrljaj. Tu prepoznaje Božju volju za svoj život. Isus joj je bio jedini uzor i nadahnuće u radu za spasenje duša. Prepoznaje svoj duhovni program života čineći duhovna i tjelesna djela milosrđa, koji će kasnije pretočiti u životno geslo: Boga u svima gledati, Bogu u svima služiti, Boga u svima ljubiti.“

Upravo po tome razlikuje se milosrdna ljubav nas kršćana i onih koji to nisu. Svaki čovjek na ovoj planeti može učiniti djelo milosrđa, ali iz kojeg razloga? Ljudska empatija, humanost, altruizam? Naš jedini motiv i razlog zbog kojih smo pozvani činiti i činimo djela ljubavi je: Isus! Njega prepoznati u svakom čovjeku, njemu činiti sve u drugima, to je na nama da prepoznamo i odvažimo se!

Nakon Kateheze uslijedio je rad po grupama u 14 radionica – 14 djela milosrđa koje su pripremili sestre i mladi animatori. Svaka grupa imat će drugačiji način predstavljanja svog rada – od likovnog, dramskog načina, pa sve do plakata, filmića jer mladenačkoj kreativnosti nema kraja.

Sat Božjeg milosrđa

U popodnevnom dijelu našeg drugog dana Karmelijade 09. 04. u središtu je bilo Božje milosrđe kao temeljna Božja karakteristika. P. Endre Nagy imao je uvodni nagovor s kojim nas je sve pripremio n sat milosrđa. Započeo je od samih početaka počevši od godine 1931., kad se naš Gospodin Isus Krist, više puta objavio poniznoj redovnici Faustini. Nakon što ju je poučio o pobožnosti prema Božjem milosrđu, zaželio je da širi tu pobožnost po svemu svijetu.

Po svom obraćenju i mi smo pozvani biti Isusovim suradnicima što znači pouzdati se u Božju volju koja je samo milosrđe te i sami biti milosrdni. Blago milosrdnima, oni će zadobiti milosrđe! (Mt 5,7). Zadobit će ga u ovozemaljskom životu, a ponajviše na Posljednjem sudu gdje će nam Bog suditi kriterijem milosrđa iskazanoga drugima: jedne za vječni oganj, druge za Kraljevstvo nebesko (Mt 25,31-46). Milosrdni, međutim, nisu oni koji, željni pohvale ili priznanja, daju od svoga viška jer se zbog toga dobro osjećaju. Bog ne prosuđuje djela nego čistu nakanu i iskrenu volju da se djela milosrđa vrše. Potrebna nam je stoga Faustinina samozatajnost i skrovitost, poniznost i šutnja, čisto srce koje priznanje traži samo u Bogu. Iskreni milosrdnici žive da bi bili dar za druge. Oni spremno daju i najvrjednije što imaju, sami sebe, kao što je Isus predao svoj život za nas – naglasio je p. Endre u svom nagovoru.

Nakon nagovora izmolili smo svi zajedno Krunicu Božjeg milosrđa i uslijedio je SAT MILOSRĐA u osobnoj tišini. Mladi su dobili na listu papira zadatke i razmatranje koje im je poslužilo kao pomoć pri sabiranju. Svatko je pronašao svoj kutak i krenuo u razmatranje.

1. Endre je bio na raspolaganju za Ispovijed i razgovor što su mnogi mladi iskoristili. Naime upravo se kroz današnji dan želimo pripremiti na prolazak kroz jubilarna vrata milosrđa u Svetvinčentu.