Kaštelir, mjesto u Porečkom dekanatu, proslavilo je u nedjelju, 26. rujna 2021. svoje nebeske zaštitnike, sv. Kuzmu i Damjana. Misno slavlje predvodio je vlč. mr. Maksimilijan Buždon, župnik u Novigradu, uz koncelebraciju vlč. Marijana Kancijanića, bivšeg župnika Kaštelira, vlč. dr. Ante Sorića, ravnatelja klasične gimnazije u Zadru te vlč. mr. Želimira Bagavca, župnika domaćina.

Vlč. Buždon je prigodnu homiliju započeo informacijom kako se je papa Franjo nedavno susreo s jednom kršćankom koja je zajedno sa svojom djecom uspjela pobjeći iz Kabula, no otac obitelji je odveden od strane tamošnjih vlasti i izgubljen je svaki trag. „To su današnji suvremeni mučenici“, istaknuo je propovjednik, „to su ljudi koji trpe, pate i progonjeni su zbog svoje vjere, i to danas u 21. stoljeću“. „I to se ne događa samo u Afganistanu, iako su od tamo vijesti najaktualnije, progoni kršćana događaju se i u Kini, gdje su kršćani na dnevnoj bazi zatvarani u zatvore, ne dopuštaju im da djecu do 18 godine poučavaju u vjeri, biskupi su godinama u zatvoru, muče i ubijaju obične vjernike, još se gore događa u Sjevernoj Koreji, to se događa i u mnogim zemljama Azije i Afrike, većinski muslimanskim. Kada govorimo o mučeništvu nama je taj pojam pomalo dalek, ali naša Istra i Hrvatska nisu daleko od vremena, a to je samo jedna generacija prije nas, kada se je i ovdje proganjalo samo radi vlastite vjere“, naglasio je vlč. Buždon. „Istarski svećenici, i danas su živi, bili su na robiji, neki su ubijeni, slavimo i naše mučenike, bl. Miroslava Bulešića i bl. Francesca Bonifacia, bl. Kardinala Stepinca, koji su nam i dalje svijetli primjer i svjedoče nam da je mučeništvo samo jednu generaciju iza nas. Njihova krv, njihova žrtva i danas nam svjedoče da te vrednote kojima su oni težili su vječne vrednote, one nisu prošlost“, podsjetio je propovjednik.

1632657736282

„U našem vremenu, koje je opterećeno materijalizmom te vrednote će biti još potrebnije. Vremena progona ne pripadaju samo Crkvi prvih stoljeća, iako je u prvim stoljećima kršćanstva mučeništvo bilo jako naglašeno, no nije samo tada Crkva rasla natapana krvlju mučenika, nego ona su stvarnost mnogih kršćanskih zajednica diljem svijeta.“ Propovjednik se je prisjetio jednog svog kolege svećenika s kojim je zajedno studirao u Rimu, a koji je iz Srednjoafričke republike; svjedočio je kako se ondje živi u kontinuiranom strahu i opasnosti od progona zbog vlastite vjere.

„Kada slavimo mučenike mi želimo u memoriji Crkve održati sjećanje na one koji su bili najbolji svjedoci. Oni su svjetionik, oni su trpjeli, bili su mučeni po uzoru na našega Učitelja, oni nam svjedoče da je moguće biti do kraja vjeran. Kada se mi pokolebamo pred sobom imamo njihov primjer ustrajnosti. No, oni su prije mučeništva živjeli plodonosan život“, istaknuo je propovjednik te je ukratko citirao podatke iz životopisa tih svetih liječnika. „Zapisano je da su svoje umijeće koristili besplatno“, naglasio je vlč. Buždon. „Nisu naplaćivali svoju pomoć jer su htjeli bližnjima iskazati ljubav, još i prije samoga mučeništva mnoge su privukli vjeri, a mučeništvo je došlo kao pečat čitavog njihovog života, kao da je Bog htio potvrditi sve ono što su oni činili i staviti ih za primjer ne samo ljudima onoga vremena nego i svima nama do dan danas“, istaknuo je propovjednik.  

„Mučeništvo, slavili ga mi u mučenicima drevne Crkve ili u mučenicima koji su danas progonjeni, oni su neizostavan dio Crkve, prema Kristovim riječima 'ako su mene progonili i vas će progoniti'. Mi se kao vjernici moramo znati suočiti s time“, rekao je vlč. Buždon. „No, ne smijemo se bojati onih koji nam prijete. Ili koji nas odvraćaju o same vjere. Današnje je društvo nesklono duhovnim vrijednostima. Želi se zatrti govor o vrijednostima obitelji, braka, života, želi se to proglasiti nasiljem nad drugima, ne smijemo izreći ni vlastito mišljenje, jer ispada da time ugrožavamo druge i da smo mi ekstremni. Ako mi kao vjernici ne budemo 'sol zemlje i svjetlo svijeta', tko će svijetu donijeti Kristove vrednote?“, zapitao se predslavitelj. Kako ćemo pokazati Krista ako se obojimo bojama ovoga svijeta? Ako nam je konačan doseg života samo materijalno, kako ćemo ikome biti putokaz u nebo?“, potaknuo je propovjednik okupljene na promišljanje. „Naravno da težimo za mirnim životom, u kojem ćemo imati dovoljno, no moramo biti svjesni da postoji jedna viša vrednota, vjera. Trebamo imati savjest koja se ne prigiba pred modama i prolaznostima ovoga svijeta.

1632657736287

Propovjednik je u nastavku istaknuo poveznicu našega života s mučenicima. „Kušnje su tu da nas ojačaju, teko onaj koji je prokušan može se nositi sa teškoćama, tako je u svim kušnjama. Kao vjernici ih se ne bi trebali bojati, jer one nam pomažu da u vjeri postanemo jači. Padovi su potrebni da ojačamo. Otac nebeski želi da ojačamo. Kuzma i Damjan su itekako imali kušnje koje su ih iznutra ojačale, pa su se stoga mogli suočiti s izazovom mučeništva. Imamo nešto zajedničko s njima, a to je početak vjere. Početak prave vjere koja treba biti izgrađena. Vjera koja će nam dati snagu da se uočimo s izazovima. Neka nam Bog da milost da mu ne okrećemo leđa kada nam se Riječ Božja čini teška i zahtjevna, kada od nas traži odricanje ili žrtvu. Onda će ta naša žrtva biti jedna pomoć za duhovno dobro drugih, kao što je krv mučenika sjeme novih kršćana, neka naše kušnje i muke budu pomoć u teškoćama života i pomoć u rastu u vjeri“, zaključio je vlč. Buždon.

Misu je glazbeno popratio župni zbor po ravnanjem Pina Ružića.

(txt: G. Krizman, foto: P. Ružić)

Župa sv. Matej – Cere, obilježila je ove godine, o blagdanu svog nebeskog zaštitnika, sv. Mateja apostola, u utorak 21. rujna, 310. obljetnicu posvete župe crkve.

Misno slavlje je tom prigodom predvodio preč. Željko Zec, ravnatelj dijecezanskog Caritasa te župnik Župe Stari Pazin, a koncelebrirali su vlč. Jure Purkić te župnik domaćin vlč. dr. sc. Bernard Jurjević.

Preč. Zec je na početku prigode homilije vrlo živopisno opisao susret između Krista i Mateja carinika. Bio je to pogled, u carinarnici, koji je izrazio poziv i odaziv, naglasio je propovjednik. Napomenuo je da je taj susret bio presudan. Pozvao je okupljene mlade da se, ako osjete poziv na duhovno zvanje, hrabro odazovu. Rekao je da Isus i danas prolazi zemljom i poziva, iako ne fizički, čini to prisustvom Crkve i snagom svoje Riječi. Preč. Zec je, obraćajući se okupljenim župljanima, podsjetio da za dobru ravnotežu u životu trebamo biti svjesni da nismo samo materija, već da smo i duhovni ljudi te je stoga potrebno njegovati i razvijati i tu svoju duhovnu stranu, a ne živjeti samo za materijalna dobra. Pozvao je okupljene da budu svjesni da su sada, u ovome vremenu, oni nositelji vjere u tome kraju i da imaju dužnost pronijeti je budućim generacijama jednako kako su je primili od prethodnih generacija.

Uz prigodne zahvale prije završnog blagoslova vlč. Jurjević se je posebno prisjetio pokojnog župnika vlč. Romana Širola, koji je u Ceru bio župnik gotovo 4 desetljeća. Na župni blagdan u popodnevnim satima vlč. Jurjević je posjetio grob pokojnog župnika i sestre mu Nele, koja je živjela s njim i pomagala mu. Na spomen pokojnoga župnika brojni nazočni u crkvi su bili vidno ganuti. Na kraju misnoga slavlja župnik je pročitao dobitnike plaketa koje župa dodjeljuje zaslužnim pojedincima prigodom obilježavanja 310. obljetnice posvete župne crkve. U ime Općine Žminj plaketu je preuzeo načelnik Željko Plavčić koji je nazočio misnom slavlju. Ostali dobitnici plaketa su: Romano Benčić i obitelj, Orijana Paus, Marija Benčić, Davor Božac, Boris i Nataša Vrh, tvrtke Rudan d.o.o., Obrt „Neron“, Trgometal i Ferlin.

Nakon misnoga slavlja za sve okupljene priređena je humanitarna večer uz glazbu i bogatu gastronomsku ponudu koju za koju su se uz župu pobrinuli i mjesni poduzetnici, a sav prihod namijenjen je župnome Caritasu za pomoć potrebitim obiteljima.

 

Mjesto Sveti Matej  - Cere bilo je u sastavu Župe Žminj do 1842. godine. Tada je mjesto postalo kapelanija župe Žminj, a 1952., odvajanjem od Župe Žminj biskup Dragutin Nežić osnovao je Župu Sveti Matej – Cere. Župna crkva sagrađena je 1630. godine na mjestu prethodne. Posvećena je 1711. godine o čemu postoji uklesani zapis na oltaru. Lopica je izgrađena 1698. godine. Crkva je temeljito obnovljena 1978. godine. U župi se čuva arhiv od 1832. godine. Župna crkva je jednobrodna građevina sa sakristijom.

(G. Krizman)

 

Blagdan Gospe Žalosne proslavljen u Murinama

Župljani župe sv. Nikole iz Barbana su i ove godine, 8. rujna tradicionalno hodočastili u filijalnu crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Prnjane, povodom blagdana Male Gospe.

Uputivši se u procesiji od crkve vjernici su moleći krunicu najprije otišli na mjesto gdje se po predaji nalaze „stope Blažene Djevice Marije“. Potom su se hodajući i moleći u procesiji zaustavili na još dva mjesta gdje su bili uređeni prigodni oltari. Jedan od njih bio je kod crkvice sv. Margarete na mjestu zvanom Gubavica. Moleći krunicu vjernici su se na kraju vratili u crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije gdje je služena svečana sveta misa.

Misi je nazočilo oko 50-ak vjernika koji su poštivali propisane epidemiološke mjere i preporuke Stožera. Svi vjernici su nosili maske i držali propisani međusobni razmak, tako da je nažalost dio vjernika morao misu pratiti i izvan crkve.

Svečanu svetu misu predvodio je vlč. Bernard Jurjević a prisustvovalo je i četvero bogoslova iz Biskupsko-misijskog sjemeništa „Redemptoris Mater“ iz Pule. U nadahnutoj homiliji vlč. Jurjević je govorio o nekim značajnim trenucima iz života Blažene Djevice Marije i njezinu utjecaju na kršćanski puk koji joj se utječe. Pjevanjem prelijepih marijanskih i drugih pjesama misu je uveličao Župni zbor iz Sutivanca pod ravnanjem Helge Vrh. Nakon mise je upriličen prigodni domijenak i druženje vjernika, za što su se pobrinuli župljani i članovi MO Prnjani.

(Nevia Kožljan)

 

Najave i obavijesti

Nema događanja

Istaknuto

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.