U nedjelju, 6. studenog, proslavljen je u gornjolabinskoj crkvi Rođenja Marijina zaštitnik grada Labina - sv. Just.

Sveti Just

Sveti Just (Justo) iz Trsta (talijanski Giusto di Trieste, latinski Justus), mučenik iz IV. stoljeća, zaštitnik je tršćanske biskupije i talijanskog grada Trsta, u kojem mu je posvećena slikovita, starodrevna katedrala. Prema nekim izvorima bio je rodom iz Akvileje. U znaku svoga imena bio je pravedan čovjek, poznat po svojem milosrđu, brizi za siromahe i pokorničkom životu. Za vrijeme Dioklecijanovih i Masimijanovih progona, progonjen je i naposljetku uhićen zbog svoje vjernosti Kristu Gospodinu. Tražili su od njega da žrtvuje poganskim bogovima, ali on je to odbio. Sudac Mannaccio zatvorio ga je u tamnicu i zatražio od njega da se predomisli. Kad je idućeg dana Just potvrdio svoju vjeru u Krista, okrutno su ga izbičevali. 2. studenoga 303. god., svezanih nogu i ruku, s olovom oko tijela, bacili su ga sa čamca u valove Tršćanskog zaljeva. Prema predaji dogodilo se to ispred današnjeg rta svetog Andrije. Njegovo se tijelo na neobjašnjiv način oslobodilo konopa i tereta kojima je bio vezan, a valovi su ga odnijeli do najbližeg žala, na današnju Rivu Grumulu.

Tršćanski je svećenik Sebastijan u snu vidio Justovo tijelo te je zajedno s nekolicinom vjernika obišao tršćansku obalu dok ga nije pronašao. Justovo su tijelo prenijeli na brežuljak iznad grada i tamo ga pokopali. Kasnije je nad njegovim grobom podignuta starokršćanska bazilika, današnja katedrala, simbol grada Trsta i njegove duge povijesti. Postoje dokazi da su svetog Justa slavili u Trstu već u VI. stoljeću. Sveti Just je i zaštitnik našeg grada Labina. Ostaci njegove crkve nalaze se na mjestu današnjeg zvonika koji nosi njegovo ime. Crkva je vjerojatno izgrađena krajem VI. stoljeća, za vrijeme seobe naroda u VII. stoljeću srušena je i zapaljena, a obnovljena je u X. stoljeću. Na ostacima crkve sagrađen je 1623. god. zvonik. (preuzeto iz Istarske internetske enciklopedije)

Pod zaštitom sv. Justa

Talijanski povjesničari tvrde da je u Labinu osnovana župa 313. god. kada su kršćani Milanskim ediktom dobili slobodu. Vjerojatno je tada podignuta i župna crkva sv. Justa koja je bila prva na Labinšćini, a ta prva župa obuhvaćala je čitav labinski poluotok. Treba znati da je Labin tada bio rimska utvrda gdje su rimski vojnici čuvali stražu. Sv. Just je bio rimski vojnik koji se odlikovao dobrotom prema siromasima i potrebnima. Vjerojatno su rimski vojnici koji su čuvali Labin poznavali sv. Justa pa su ga počeli štovati te je njemu podignuta župna crkva u Labinu. Iz pisanih izvora znamo da je ta prva crkva koja je bila podignuta uz sam današnji zvonik 611. god. bila zapaljena i srušena od Slavena koji su tada prodrli ovamo. Crkva se obnavlja u IX. st. kada se Slaveni pokrstiše. Od te prve crkve do danas su ostali sačuvani zidovi koji čine dvorište pred ulaz u zvonik. Još danas se naziru fragmenti starih fresaka na unutarnjem zidu. U zvoniku su zazidana ulazna vrata te prve crkve.

Godine 1336. započelo se zidati sadašnju župnu crkvu Marijinog rođenja na temeljima ranije crkve Majke Božje iz XI. st. Crkva je svečano blagoslovljena 1380. god. na Malu Gospu i imala je 9 oltara. Kasnije je crkva više puta obnavljana, a zadnja obnova je bila 1993. god. Danas ima 6 oltara. Prezbiter ili svetište podignuto je 1582. god. na terenu koga je darovala obitelj Škampić a za uzvrat Škampići su tražili od Pape dozvolu da nad ulicom od svoje palače do crkve podignu kapelicu gdje bi otvorivši prozorčić pratili u crkvi misu. Papa je dozvolio i oni su se tako spojili sa župnom crkvom. Današnji oltar je od 1834. god. kada je prenešen iz Venecije, gdje se rušilo jednu crkvu, pa je oltar iz te crkve jedrenjacima prebačen u Rabac. Oltarna pala na glavnom oltaru je iz 1832. god. a u prvom planu na slici je Bogorodica koja sjedi na tronu, a na krilu drži Djetešce Isusa. Oko trona prikazano je nekoliko svetaca među kojima se ističe lik sv. Justa, koji jednom rukom pokazuje na vjernike u crkvi, a drugom rukom na prsima zagovara okupljenje vjernike.

Crkvu se u to vrijeme zvalo katedralom, jer je pulski biskup morao svake godine boraviti u Labinu 3 mjeseca. Godine 1626. pulski biskup Kornelije Sozomen za svog boravka u Labinu naglo umire te je sahranjen u grobnici pri dnu crkve gdje se na kamenoj ploči još uvijek nazire njegov biskupski grb. Župi Labin pripadale su 3 benediktinske opatije, 1 franjevački samostan do 1780. god. (na mjestu današnjeg nogometnog stadiona), 45 crkava, 20 bratovština i mnogo plodne zemlje. Labinska crkva je imala i svoj kaptol koji je osnovan 1584. god. a u njemu je bilo 9-11 kanonika. Ta velika prostrana župa se 1632. god. dijeli na 4 nove župe.

Godine 1664. Papa poklanja Labinu relikvije sv. Justina iz katakomba rimskog filozofa i mučenika. Te su relikvije u staklenoj urni pohranjene u oltaru Preobraženja Isusova a uz te relikvije župna crkva posjeduje i srebrni relikvijar sa moćima sv. Justa.  (preuzeto iz knjige Terra fameja autora Bože Glavičića)

Najave i obavijesti

Četvrtak: 8 Pro 2022
Advent u katedrali
Nedjelja: 11 Pro 2022
Obilježavanje 50. obljetnice djelovanja Družbe sestara milosrdnica u Žminju

Istaknuto

 

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.