O blagdanu sv. Florijana misnim slavljem obilježena je 25. obljetnica ponovnog redovitog održavanja misnih slavlja u toj crkvi. Euharistiju je tom je prigodom predvodio labinski dekan i župnik labinske Župe Rođenja Blažene Djevice Marije preč. Mirko Vukšić. U toj se crkvi, koja se nalazi na posjedu obitelji Glavičić, mise služe 3 puta godišnje: za sv. Florijana (4.05), za sv. Roka (16.08) i za sv. Flora zadnje subote u listopadu.

Crkvicu u Kranjcima podizali su stari Grci koji su bili jako bogati. Crkvica je posvećena sv. Floru biskupu. Sv. Flor je 525. godine bio biskup u Novigradu a već oko 550. godine bila mu je posvećena crkvica u Kranjcima uz koju je bilo i groblje. Kamene pregrade u crkvici, kameni stup oltara i kamena ploča na prozoru nisu mlađe od 7. stoljeća. Ti su kameni dijelovi iz ranije crkve koja je bila na istom mjestu ili u blizini. U današnjem obliku ona je iz 13. stoljeća, iz doba romanike. Nalazi se nedaleko sela Kranjci na posjedu obitelji Glavičić. Ključ crkvice se čuva u obitelji Glavičić još od Božinog pradjeda pa sve do danas. Ta crkvica je stoljećima pripadala župi Sv. Lucije, odnosno Skitači a nakon toga spada pod labinsku župu.

Nekad su svećenici dolazili svake nedjelje u Kranjce služiti misu. Od 1982. do 1996.god. u crkvici nije održana nijedna misa. Prijedlog Boža Glavičića, koji se brinuo o crkvi i uzdržavao je još od malih nogu, da se ponovno počinju služiti  sv. mise u Kranjcima podržao je tadašnji labinski župnik vlč. Vilim Grbac. 4. svibnja 1996. god. na sv. Florijana održana je prva misa nakon pauze. Misno slavlje predvodio je vlč. Vilim Grbac. Od tada se služe mise 3 puta godišnje: za sv. Florijana (4.05), za sv. Roka (16.08) i za sv. Flora zadnje subote u listopadu. U crkvici je postojao i vrlo stari kip sv. Florijana te slika na kojoj su prikazani sv. Florijan, sv. Rok i sv. Šimun apostol iz 18. stoljeća. Biskup Ivan Milovan je izrazio želju da crkvica bude posvećena sv. Floru što se objeručke prihvatilo te postoji dokument kao dokaz o tome.

Po prvi put se 2006. god. služi misa na čast sv. Flora a predvoditelj misnog slavlja je bio vlč. Željko Zec. Božo Glavičić je uložio veliki trud oko crkvice, tako da su proslave bile obogaćene pjesmom zborova, raznovrsnim kulturnim programom počev od recitacija male djece pa sve do svirke na istarskim narodnim instrumentima starijih sudionika.  Na kraju misnog slavlja nikad nije izostala zakuska nakon koje je uslijedilo jedno lijepo druženje u prirodi koje je postalo tradicija. Bilo je tu i puno krštenja pa čak i jedno vjenčanje.

2008. god. sv. misu u Kranjcima slavi biskup Antun Bogetić, nekadašnji labinski župnik. Dolaze ljudi iz raznih krajeva. Nakon smrti Bože Glavičića ovu lijepu tradiciju nastavljaju njegova obitelj i mještani sela Kranjci koji su ustrajni, što je za svaku pohvalu, da se održavaju svete mise u crkvici sv. Flora i dalje. I u ovim teškim vremenima epidemije koronavirusa oni su uporni jer kako sami kažu nije važno koliko će vjernika doći na sv. misu već je bitno da se misa služi. U proteklih 25 godina izmjenilo se puno svećenika koji su dolazili u Kranjce ali jako je bitno i pohvalno da su svi oni bili otvoreni i podržali su inicijativu obitelji Glavičić. Uvijek su ih poticali da nastave dalje na slavu Boga i stavili su im se na raspolaganje. 

Obitelj Glavičić upućuje jedno veliko hvala dragom Bogu koji je uvijek uz njih te veliko hvala vlč. Mirku Vukšiću koji im je velika podrška. Ne zaboravljaju zahvaliti i svim dragim ljudima koji pomažu na bilo koji način i koji dolaze na misu u Kranjce. Kao što sami kažu "jer upravo zato smo imali 25 predivnih godina i nadamo se još puno lijepih proslava". (text: Šima, Petra i Ivanka Glavičić; foto: Moreno Franković)

Skitača je omiljeno izletničko mjesto Labinjana i turista. Također i hodočasničko. Osim križnog puta koji nas okuplja u prvim nedjeljama korizme, rado hodočastimo pješice na praznik 1. svibnja jer je to u ono vrijeme kad se počelo hodočastiti (prije 20 godina) bio jedini povoljan dan kad svi naši zainteresirani za hodočašće nisu radili. U zadnje vrijeme, pa tako i ove godine, obogatili smo to hodočašće pobožnošću: Put svjetla. Nakon napornog hoda od Labina do Skitače (po planinarskim stazama) svećenik Blaž nas je pozvao da, slijedeći postaje križnog puta, molimo ovu pobožnost u kojoj se slavi Isusovo uskrsnuće i rađanje Crkve. Bilo je to ipak previše za neke pa je samo dio najupornijih hodočasnika obavio i tu pobožnost. Nakon svega smo se, poštujući predviđene epidemiološke mjere za te okolnosti, valjano okrijepili. Znakovito je da je župna crkva na Skitači posvećena svetoj Luciji, zatim postoji u kršu Skitače i jedna škrapa u kojoj uvijek ( i ljeti!) ima malo vode pa si ljudi dolaze oprati oči „da bi bolje vidjeli”- novi dodatni znak u smislu svjetla je rečena pobožnost „Put svjetla”. (txt: Sudionik; foto: M. Franković)

Radi trenutno nepovoljne epidemiološke situacije, u konzultacijama između Stožera civilne zaštite Istarske županije i Porečke i Pulske biskupije, donesena je odluka da se održavanje podjele sakramenata svete krizme odgodi i planira od 15. svibnja 2021. godine nadalje, a uz poštivanje epidemioloških mjera na način kako su održavane i protekle godine.

Iako zbog epidemioloških mjera u posve malom broju, vjernici vrsarske župe v. Martina i ove su godine, jedanaestim plovnim hodočašćem sv. Jurju, u petak, 23. travnja 2021. posjetili njemu posvećenu crkvu smještenu na otoku sv. Jurja koji dominira vrsarskim akvatorijem.

Izaslanstvo vrsarske župe, predvođeno župnikom, vlč. mr. Linom Zohilom, i ove je godine, jedanaesti put za rednom održalo tradiciju plovnog hodočašća na otok sv. Jurja. Prošle je godine, zbog lock downa na otok otišao sam župnik.

5266a21b 92ec 4f16 9819 b7339911caf2Nakon okupljanja u marini, hodočasnici su brodicom prevezeni na otok. Ondje su prvo obišli crkvu sv. Jurja gdje je održana Služba Riječi te im se prigodnim pozdravom obratio župnik. Kraće izlaganje o povijesti crkve i otoka izrekao je Marino Martinčević, prof., koji je između ostalog istaknuo kako se radi o predromaničkoj crkvi s dvije upisane apside, a da su na samom otoku vidljivi ostatci antičkoga kamenoloma, kako i to da je vegetacija ali i životinjski svijet na otoku u prošlosti, sudeći po povijesnim zapisima bio bogatiji i raznovrsniji.

Potom su hodočasnici, obilazeći otok po uređenoj šetnici izmolili pobožnost krunice, a u uvali prema otvorenom moru su zastali kako bi izmolili litanije. Nakon kraće stanke u borovoj šumici koja krasi otok vratili su se na kopno. Hodočašće je zaključeno svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Martina.

Vrsar se u povijesnim zapisima prvi put spominje upravo kao „Orsera sull’insula“ („Vrsar na otoku“) u 3. stoljeću, a ostaci kamenoloma na vrhu otoka te druge arhitektonske modifikacije terena pokazatelji su rane naseljenosti otoka. Otok sv. Jurja prirodni je maritimni štit luke Vrsar od otvorenog mora i osobito je važan kao prirodna zaštita vrsarske luke te svih plovila koja se tu nalaze.

Crkvicu sv. Jurja iznutra krase, ranokršćanske, dvije unutarnje apside, koje predstavljaju njezinu specifičnost, a tragovi hrvatskog pletera pokazatelj su nacionalnog sastava stanovništva u vrijeme kada je crkvica građena. Još jedna osobitost te crkvice je njezina kolokacija na živoj stijeni.   (txt:G. Krizman, foto: A. Ligović)

viber slika 2021 04 23 18 05 16

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.