Međunarodni simpozij o vodnjanskim relikvijama

U Vodnjanu je, u četvrtak, 21. lipnja 2018., održan međunarodni simpozij povodom obilježavanja 200.-te godišnjice donošenja relikvija u Vodnjan. Predavanja o relikvijama i njihovu štovanju iz povijesno-političke, vjerske, ekumenske, antropološke i forenzičke perspektive te o viziji buduće prezentacije vodnjanskog sakralnog blaga iznijeli su renomirani stručnjaci iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Simpozij, koji je održan u Palači Bradamante, u sjedištu Zajednice Talijana Vodnjan, organizirali su Župni ured sv. Blaža Vodnjan i Grad Vodnjan.

U uvodnim pozdravima okupljenima su se obratili: župnik Marijan Jelenić, gradonačelnik Vodnjana Claudio Vitasović, predsjednik Zajednice Talijana Sandro Manzin, dožupanica Istarske Županije Giuseppina Rajko, te porečki i pulski ordinarij mons. dr. Dražen Kutleša.

U povijesti Crkve uvijek se je štovalo ono što je bilo sveto, hagios, što znači biti odvojen od svijeta, podsjetio je biskup u svome obraćanju. Sveci na poseban način simboliziraju tu odvojenost, a relikvije su veza s tim svecima. Poželio je svima da i što bolje upoznaju svoju prošlost te podsjetio da ta prošlost obvezuje u sadašnjosti i budućnosti. Osim stavljanja naglaska na neke realne, konkretne znanstvene činjenice, podsjetio je ordinarij, potrebno je sagledati daleko veću, dublju poruku koju nam relikvije upućuju. Te relikvije simboliziraju one ljude koji su živjeli svetim životom i nerijetki dali svoje živote za druge ljude. Zato što su bili dobri i živjeli svetim životom mi ih danas častimo i želimo im se nekako približiti jer u njima vidimo odraz Isusa Krista kojeg su oni slijedili. Ako budemo tako razmišljali onda će i ove relikvije imati utjecaja na naš život, to je ono najbitnije. Biskup je pozvao okupljene da se potrude biti dostojni i da znaju iščitati poruku na koju nas te relikvije upućuju. Mons. Kutleša je, uz zahvalu organizatorima, posebno istaknuo priznanje župniku Jeleniću, zahvalivši mu na njegovu trudu i svemu onome što on ovih 40ak godina čini za ovo mjesto i za ovaj fenomen. Nadamo se da se neće umoriti i da će dalje nastaviti, zaključio je biskup.

Župnik Jelenić je za duhovni početak simpozija odabrao Himan Duhu Svetomu, a potom je kao iznenađenje okupljenima prezentiran kratki dokumentarni film o kanonskoj rekogniciji i znanstvenim istraživanjima provedenim na relikvijama devet svetaca i tri svetice, sveukupno 199 osteofragmenata, koji su javnosti prvi put prezentirani ove godine u veljači, o blagdanu sv. Blaža.

Radni dio simpozija otvorio je dr. sc. Stipan Trogrlić iz pulske podružnice Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar s izlaganjem „Društveno političke prilike u vrijeme donošenja relikvija iz Venecije”. On je izrekao kratki presjek društvene i političke situacije u Europi prije dva stoljeća, istaknuvši kako je tada Istra, pod vlašću Austro – ugarske monarhije, bila podijeljena na 17 kotara, od kojih je Vodnjan bio jedan. U smislu crkveno-teritorijalnog ustroja na području Istre tada se je nalazilo 7 biskupija. Prema povijesnim podatcima Vodnjan je u to doba ima 3680 duša. U vrijeme donošenja Svetih Tijela u Vodnjan, Europa proživljava prve godine restauracije i početak nastojanja da se spriječe promjene izazvane Francuskom revolucijom i Napoleonovim ratovima i osigura povratak feudalnih društvenih struktura i uređenja. Sadržaj i smjer politici odredio je Bečki kongres. Uokvireni austrijskom restauracijom Istra i Vodnjan prolaze vrijeme u kojem je državno upravno-teritorijalno ustrojstvo kao i ono crkveno, te politički sustav stavljen u službu sveobuhvatne kontrole centralne vlasti, rekao je dr. Trogrlić.

O temi „Štovanje relikvija u Katoličkoj Crkvi” govorio je prof. dr. sc. Ante Crnčević s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Relikvija u teološkome ključu čitanja nije ono što je ostalo od svečeva života nakon njegova vremena već u njoj gledamo ono što je preteklo preko njegova vremena, ono što ga u vjeri Crkve čuva živim i u vremenu nakon njega, kazujući da vrijeme, kao ni smrt ne dokidaju ono što je u kršćanstvu vrijedno spomena i čašćenja. Kršćansko čašćenje svetaca i njihovih relikvija tijesno je povezano kako u povijesnome razvoju tako i u teološkome gledanju. Dr. Crnčević je pojasnio da su relikvije zajedno s mjestom mučeništva i mjestom ukopa, depositio, izvorno nudile tek mjesto čašćenja svetih mučenika, dok zasebno ostaci i mjesto nisu bili predmet čašćenja. Važno je posvjestiti da čašćenje svetaca ne izrasta iz brige o relikvijama nego su čašćenje svetaca i vjera u zajedništvo s njima urodili osjetljivošću i brigom za ono što čuva spomen na njih. Istaknuo je kako i najvažnije kršćanske relikvije, Kristova križa i platna u koje je bilo umotano njegovo tijelo, bivaju prepoznate te oko 4 stoljeća prigodom iskapanja Golgote u doba cara Konstantina. Ti elementi, povezani s Kristovim životom postali su relikvijom nad kojom je moguće uvijek iznova promišljati o čudesnosti Božjega očitovanja ljudima te o njegovoj brizi da svaka ljudska sumnja bude izliječena spoznajom Božje spremnosti da bude uvijek toliko malen da bi bio vjerovan i od ljudi prihvaćen radi njihova spasenja, istaknuo je dr. Crnčević.

Arhimandrit ekumenskog patriarhata pravoslavne nadbiskupije Italije i Malte  Athenagoras Fiesolo na talijanskom je govorio o temi „Štovanje relikvija u Pravoslavnoj crkvi“. On je izrekao izuzetno sadržajno i bogato predavanje te je na brojnim primjerima opisao način pristupanja i tretiranja relikvija, napose u svezi s postupcima kanonizacije, u pravoslavnoj crkvi.

Povjesničar umjetnosti i licencirani vodič iz Beča dr. Anto Nadj pokušao je kroz svoje izlaganje dati odgovor na pitanje  „Što suvremenom čovjeku znači Sveto?”. Kroz primjere različitih istraživanja na tu temu, te iznoseći brojne podatke glede sakralnog turizma iznio zanimljive podatke o tome kako suvremeni čovjek proživljava, a time i gradi svoj odnos prema Svetome, ali i o tome što današnji čovjek smatra svetinjom.

O „Povijesti relikvija u Vodnjanu” govorio je vodnjanski župnik Marijan Jelenić. Kao što je u uvodnim pozdravima istaknuo ordinarij Kutleša, preč. Jelenić je ključna osoba u predstavljanju fenomena vodnjanskih relikvija, on je kroz protekla 4 desetljeća, i u vremenima kada je to bilo opasno i za osobnu slobodu, ulagao svoje napore u očuvanje, što dostojnije predstavljanje i promoviranje vodnjanskih relikvija. Župnik je podsjetio na pronalaske, istraživanja i prezentiranja relikvija te spomenuo brojne osobe i institucije koje su u raznim momentima tih procesa imale ključnu ulogu. Podsjetio je da je relikvije u Vodnjan donio slikar Gaetano Gressler, nastojeći ih tako sačuvati od opasnosti koja im je prijetila od francuskog revolucionarnog pokreta koji je svoj utjecaj širio diljem Europe.

Sandro Manzin, nadovezujući se na predavanje preč. Jelenića, izrekao je izlaganje na temu „Zatvaranje relikvija od strane Gaetana Gresslera u Veneciji“, podsjetivši tako na osobu koja je bila oruđe u rukama povijesti, jer su zahvaljujući njegovoj promisli relikvije stigle u Vodnjan.

„Uloga svetaca za uljuđenje ljudske zajednice u globalizacijskoj civilizaciji” bio je naziv izlaganja koje je održao Darko Grden, novinar Glasa Koncila iz Zagreba.

Nakon prvog dijela održana je konferencija za medije na kojoj su sudjelovali: biskup u miru mons. Ivan Milovan, župnik Jelenić, dijecezanski sudski vikar preč. mr. Ilija Jakovljević te novinarka i urednica Vesna Jurić Rukavina. Biskup je istaknuo kakao je su relikvije za jednu biskupiju veliko zadovoljstvo ali i velika odgovornost. Župnik Jelenić je na press konferenciji istaknuo planove izgradnje kripte i virtualnog svetišta, te objavljivanje monografije o vodnjanskim relikvijama. Preč Jakovljević je podsjetio na nedavno objavljenu novu uredbu Kongregacije za kauze svetaca kojim se propisuje propozicije za čuvanje i štovanje relikvija.

Predavanje pod naslovom „Antropološka obrada vodnjanskih relikvija” održale su zajedno doc. dr. sc. Željana Bašić i doc. dr. sc. Ivana Kružić sa Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu koje su se osvrnule na dosad održana znanstvena istraživanja provedena na vodnjanskim relikvijama.

Drugi dio simpozija započeo je izlaganjem hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir na temu „Civilizacijski trenutak teologije žene”. Upravo u ovoj značajnoj 200. godišnjici prijenosa relikvija iz Venecije u Vodnjan među kojima se nalazi čak 46 svetica, jedinstvena je prilika za progovoriti o značaju i položaju žena u povijesti, sadašnjosti i budućnosti naše Crkve, ali i cijelog društva, rekla je Petir. Kroz čitavu povijest kršćanstva, od samih njegovih začetaka te prvih kršćanskih zajednica pa do današnjeg suvremenog trenutka upravo su žene, bake, majke, kćeri bile najvjernije prenositeljice vjere i čuvarice tradicije. Doista, kada govorimo o ženi u Crkvi, onda govorimo o većinskoj polovici Božjeg naroda koja još uvijek nije u potpunosti našla svoje pravo mjesto u Crkvi, a u nekim aspektima niti u društvu, a u kojoj se krije beskrajna snaga i mnogostruke mogućnosti. Potom se je kratko osvrnula na starozavjetni i novozavjetni pogled na ženu, a citiranjem vatikanskih dokumenata podsjetila je stavove nekoliko rimskih prvosvećenika na tu temu. Govoreći o ulozi žene i njezinu mjestu u suvremenom društvu istaknula je da se s pravom može zaključiti kako je upravo dugogodišnja marginalizacija, relativizacija i diskriminacija žene glavni uzročnik promjena i pokreta koje danas viđamo na globalnoj sceni. Međutim, treba imati na umu kako odgovor leži upravo u razumijevanju izazova s kojima se suočava današnja žena, ali i njenoj podršci kroz „re-otkrivanje“ i očuvanje njezinog dostojanstva.

Slika i uloga žene se već promijenila, ali se još uvijek mijenja – upravo je stoga ključan ovaj povijesni trenutak za daljnja promišljanja, kao i za iskazivanje dubokog poštovanja spram relikvijama čije preseljenje na današnji dan slavimo, a na osobit način ovih 46 svetica koje su svojim životnim primjerom zauvijek u povijest čovječanstva i kršćanstva utkale neizbrisivi trag i ostavile dubok primjer ženske snage i živuće vjere, zaključila je Petir.

Predavanje o projektu „Virtualno Svetište Vodnjan” koje je pripremio prof. dr. sc. Šime Anđelinović sa Sveučilište u Splitu i izv. prof. dr. sc. Ivan Zoraja s Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, u kratkim crtama predstavio je preč. Jelenić jer predavači nisi bili u mogućnosti biti prisutni na simpoziju.

Dr. sc. Andrea Ledić dipl. ing., načelnica Centra za forenzičko ispitivanje, istraživanje i vještačenje „Ivan Vučetić”, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ureda za forenzične znanosti Sveučilišta u Zagrebu održala je izlaganje „Forenzična znanost i relikvije” predstavivši mogućnosti Centra te izrazivši radost da su se mogli uključiti svojom stručnošću u „sređivanje“ vodnjanskih relikvija.

Izv. prof. dr. sc. Zdravka Hincak Daris s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ureda forenzične znanosti istog sveučilišta predstavila je izlaganje na temu „Rekognicija vodnjanskih relikvija – nova istraživanja”. Predstavila je način i metode rada na relikvijama u Vodnjanu te spoznaje do kojih se došlo tijekom rada.

Novinarka i urednica s Hrvatske radio televizije, koja je ujedno i članica Povjerenstva za znanstvenu obradu, konzervaciju i prezentaciju relikvija u Vodnjanu, Vesna Jurić Rukavina govorila je o medijskoj praćenosti fenomena vodnjanskih relikvija u izlaganju pod naslovom „Sakralna baština Vodnjana u medijskom prostoru”. Ona je istaknula da se novinari nalaze pred izborom hoće li u sve ubrzanijem svijetu trećeg tisućljeća odabrati konstruktivno djelovanje na strani dobra. Naglasila je nadalje potrebu bolje edukacije medijskih djelatnika u specijaliziranom djelokrugu izvještavanja o religijskim temama. Visokom je ocjenom ocijenila suradnju s medijima u prezentaciji relikvija s obzirom na specifičnost sadržaja koje treba približiti javnosti, a u kojem nije bilo senzacionalizma.

 O temi „Vizija i opravdanost prezentacije sakralnog blaga Vodnjana” govorile su mag. politologije Mirna Vulin  i dipl. novinar Jelena Devčić iz Agencija Kocka d.o.o. iz Šibenika. U Prvom dijelu su govorile o uključenje cjelokupne zajednice u ovaj projekt, a u drugom dijelu o dogradnji aneksa za smještaj relikvija i drugih sadržaja.

Arheologinja Kristina Džin je u svom interventu podsjetila kako je u Vodnjanu prva sakralna zbirka predstavljena još davne 1974. godine, u doba vladavine političkog jednoumlja, te da je devedesetih godina prošloga stoljeća ona upotpunjena otvaranjem i drugog dijela. Time je Vodnjan već tada bio upisan na karti religijskog i sakralnog turizma. Spominjući planove za inovativne načine predstavljanja sakralne baštine istaknula je kako te nove strukture, koje postoje u projektima, ne mogu biti izdvojene iz korpusa crkve. Novi modusi predstavljanja trebali bi upućivati na duhovno i vizualno značenje koje će promatraču približiti život svetaca a sve ostalo treba prepustiti duhovnosti posjetitelja, naravno u skladu s postulatima poštivanja kulturne baštine.

Zaključak simpozija izrekao je preč. mr. Jakovljević naglasivši kako u svim budućim koracima očuvanja i prezentiranja relikvija treba pomno paziti da sve bude usklađeno s odredbama Kongregacije za kauze svetih, napose o teologiji prostora gdje se relikvije namjerava prezentirati javnosti, to treba biti prostor koji će davati mogućnost razvoja kulta i štovanja, svojevrsna kapela sanctorum. Posebno je potrebno, u svemu što se čini glede relikvija imati na umu na se ih ne smije tretirati kao muzeološke eksponate.

Simpozij je, u ime Porečke i Pulske biskupije, zatvorio  mons. Ivan Milovan, umirovljeni porečki i pulski biskup te zaželio da se rad na projektu zaštite vodnjanskih relikvija i sakralne zbirke nastavi na dobrobit župe i Vodnjana.

Simpozij je završio u popodnevnim satima vođenim razgledavanjem relikvija u župnoj crkvi Sv. Blaža. (G. Krizman)