Maša po starinski

U cilju očuvanja povijesne baštine starocrkvenog pučkog pjevanja u Svetom Petru u Šumi održan prigodni etnomuzikološki stručni skup, predstavljena knjiga u kojoj je sabrano više od 600 napjeva autohtonog tradicijskog glazbenog izričaja a na kraju održana i prva smotra starocrkvenog pučkog pjevanja.

U Svetom Petru u Šumi u subotu 23. kolovoza održana je manifestacija “Maša po starinski” u sklopu koje je održana i prva smotra starocrkvenoga pučkog pjevanja. Taj izvanredni glazbeni događaj dostojno je obogatio ovogodišnje supetarsko kulturno ljeto obilježeno središnjom proslavom 700. godišnjice priznanja reda pavlina od Svete Stolice. Na blagdan Petrova svečano misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić, a tom je prigodom otkrivena i bista jednom od najpoznatijih Supetaraca, generalu pavlinskog reda i zagrebačkom biskupu Šimunu Bratuliću.

Program „Maše” započeo je u poslijepodnevnim satima u povijesnoj Hrvatskoj čitaonici u Svetom Petru u Šumi etnomuzikološkim stručnim skupom na temu „Očuvanje i revalorizacija starocrkvenog pučkog pjevanja”. Ovom manifestacijom želimo doprinijeti buđenju svijesti o značaju i vrijednosti očuvanja ovog segmenta kulturne baštine, rekao je u pozdravnom obraćanju moderator skupa prof. Bruno Krajcar koji je ujedno bio umjetnički voditelj i koordinator organizacije smotre. Prvo izlaganje održao je akademik Josip Bratulić, Supetarac koji je svojim opsežnim studijama o starijim razdobljima hrvatske književnosti napose na ovim prostorima neprocjenjivo zadužio naš kulturni milje.

Akademik Bratulić je govorio o povijesnom razvoju crkvenog pjevanja te naglasio kako su dva osnovna načina pjevanja, bizantski i katolički (benediktinski) način obilježila i svojim preklapanjem oblikovala razvoj tradicije liturgijskog pjevanja. Spomenuo je zatim nekolicinu skladatelja s toga područja koji su u doba renesanse utjecali na oblikovanje europskog glazbenog stvaralaštva, a među njima je svakako najistaknutiji Andrea Antico da Montona (Motovunjanin). Nakon kraćeg razmatranja o daljnjem povijesnom razvoju ovog starog načina liturgijskog pjevanja akademik Bratulić je naglasio kako je ova smotra snažan poticaj u nastojanjima očuvanja povijesne baštine starocrkvenog pučkog pjevanja. Profesor Dušan Prašelj kao predstavnik ustanove Ivan Matetić Ronjgov i izravni učenik tog našeg glazbenog velikana naglasio je dvije njegove misli o vrijednosti tradicijske glazbe; potrebno je naime „pokazati i dokazati čitavomu svijetu da je i naša istarsko-primorska glazba isto tako dostojna koncertnoga podija kako svaka druga, a možda još i više od toga jer je originalna”, te o potrebi njezina očuvanja: „da se uznastoji iz petnih žila da se ta naša trinaest stotina godina stara narodna muzika ne izgubi preko noći, nego da živi dalje, barem dotle, dok svi njezini zanimljivi ritmički i melodijski elementi ne uđu u našu umjetničku glazbu, a tek onda neće propasti!”.

Prof. Prašelj je nadalje spomenuo kako je nakon Ronjgova djelovalo i djeluje 40-ak skladatelja koji ga slijede i razvijaju njegove glazbene paradigme te naglasio kako bi osim toga bilo neophodno da ta djela budu značajnije zastupljena i u radijskoj produkciji, a napose da uđu u školske udžbenike i postanu kroz obrazovne programe sastavni dio glazbene kulture mlađih naraštaja tih prostora. Uslijedila je promocija knjige „Luzmarine moj zeleni” u kojoj je Ivan Pavačić u knjizi od 900 stranica sakupio više od 600 napjeva autohtonog tradicijskog glazbenog izričaja, ali koji će, kako je rekao Pavačić, ostati mrtvo slovo na papiru ukoliko ne uđu u škole te se ne razvije svijest o vrijednosti te glazbene baštine. Zabilježene su izvedbe oko 160 izvođača, a veći dio knjige čine upravo pučki napjevi. Nastojanja da se očuva to glazbeno bogatstvo imaju ploda, činjenica da postoji sedamdesetak mladih izvođača koji su u stanju izvesti više od polovice napjeva sadržanih u ovoj zbirci budi nade u svjetlu budućnost očuvanja ovog glazbenog specifikuma i to ne samo kroz muzejsko i akademsko arhiviranje nego kroz živo prakticiranje potaknuto sviješću o ljepoti i vrijednosti tog naslijeđa. Neposredni glazbeni doživljaj sadržaja ove dragocjene zbirke svirkom na roženicama dali su Ive i Slavko Kosić sa otoka Krka, te mlade snage, pjevačice Ivana i Mirela koje su izvele pučki napjev „Rumena si ka da si naranča”. Prikazan je zatim dokumentarni film “Mantinjada po Ronjgovemu” posvećen životu i djelu barda istarsko-primorske glazbe Ivana Matetića Ronjgova. Slijedeća etapa ovog „glazbenog uranjanja u povijest” bilo je misno slavlje ponešto neobičnog jezičnog izričaja. Misno je slavlje, naime, na gradišćansko-hrvatskom predvodio dr. Antun Kolić, svećenik rodom iz Istre, ali koji već više desetljeća živi i djeluje među Gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Pod njegovim su vodstvom došli članovi Mješovitog zbora Gradišćanskih Hrvatov iz Frakanave koji su uz bogatu instrumentalnu pratnju svojih mladih svirača na tradicijskim instrumentima specifičnim glazbenim izričajem na svojem jeziku uzveličali glazbene trenutke ovog misnog slavlja. I govorni i glazbeni izričaj bili su na originalnom gradišćansko-hrvatskom jeziku, no unatoč postojećim razlikama sav je okupljeni vjernički puk bez poteškoća slijedio tijek euharistijskog slavlja. Smotru, koja je uslijedila, uz kratko prigodno obraćanje otvorio je biskup porečki i pulski Ivan Milovan. On je izrazio žaljenje što nije već ranije netko poradio na sakupljanju i očuvanju tih starocrkvenih pučkih napjeva jer je tako mnogo toga izgubljeno no to je poticaj da se još bolje sačuva ono što je ostalo „jer je to dio duše, povijesti i identiteta”, naglasio je biskup.

Mons. Milovan je čestitao Brunu Krajcaru na pokretanju ove inicijative te poželio „da ovo ne bude jedina nego prva od mnogih smotri koje će se ovdje održavati”. Manifestacija je započela „Mantinjadom”, instrumentalnom izvedbom karakteristične melodije na roženicama, sopelama kojom se je u prošlosti označavao početak svečanih događaja, a ovom su je prigodom na maloj i veloj sopeli izveli Ive i Slavko Kosić. Vrlo probranim i nadahnutim riječima tijek programa vodila je Lejdi Oreb. Smotru su otvorili domaćini okupljeni u župni zbor „Sv. Petar u Šumi” pod vodstvom Milke Udovičić koja je 27. travnja ove godine primila papinski blagoslov Svetoga oca Benedikta XVI. za 50 godina sviranja u crkvi, a izveli su napjeve „Oče naš” i „Preslavna si Djevo”.

Pučki napjev „Zdravo Tilo Isusovo” i „Ditić se rodi va Betlem” karakterističnim pjevanjem „na tanko i debelo” izveli su Zoran Karlić i Noel Šuran koji svojom mladošću, a izuzetnom ljubavlju prema tradicijskoj glazbi predstavljaju nadu u svjetlu budućnost i očuvanje tog vida nematerijalne kulturne baštine. Grupa pjevača župnog zbora iz Raklja izvela je skladbu „Gnjivan Sudac”, a Mješoviti zbor crkvenih pučkih pjevača iz Marčane pod ravnanjem voditeljice Nicol Radolović izveo je pjesmu „Dan od gnjeva”. Sjevernoistarsko područje predstavile su dvije skupine pjevača: najprije je Ženska vokalna skupina „Lanišće” izvela „Gospodine pomiluj” iz poznate Laniške maše te pučki napjev sa Ćićarije „Bog se rodi”, a Ženski zbor KUD-a „Učka” iz Matulji pod ravnanjem voditeljice Nedeljke Srebovt izveo je staroslavenski „Otče naš” i „Slava” iz Munske maše. Uskrsnu pjesmu, napjev iz središnje Istre otpjevala je Ženska vokalna skupina „Koral” iz Gologorice. Nastupili su i predstavnici sa juga istarskog poluotoka, grupa pjevača župnog zbora župe Sv. Antuna iz Pule pod ravnanjem voditeljice Marije Hauser otpjevala je pučke napjeve „Aleluja” i „Zdravo Marijo”. Mješoviti zbor župe sv. Mihovila iz susjednog Žminja pod vodstvom Aleksandre Orbanić svoje su glazbeno umijeće pokazali napjevima „U sve vrijeme godišta” i „Budi hvaljeno”. Pjevači Mješovitog zbor župne crkve Sv. Stjepana iz Dobrinja na otoku Krku izveli su „Gospodi pomiluj”, prvi stavak misnog ordinarija iz staroslavenske mise, zatim antifone „Veličit duša moja Gospoda” i „Budi ime Gospodnje…”, psalam 112 „Hvalite otroci Gospoda” iz Vele večernje te završnu pjesmu „Budi hvajeno”.

Ovaj zbor koji za svečane prigode na svojim euharistijskim slavljima u cijelosti izvodi staroslavensku misu vode Ivan Pavačić i Martina Drpić. Pretposljednji su nastupili inozemni gosti, Mješoviti zbor Gradišćanskih Hrvatov iz Frakanave koje vodi Karli Horvat na starohrvatskom je otpjevao „Zdrava budi Kraljica”. I, upravo prema narodnom običaju, posljednji su opet nastupili domaćini, istarsku pjesmu „Sveti Petar va raj gre” za klapu je obradio Bruno Krajcar, a ovom ju je prigodom izvela Klapa Sveti Petar u Šumi pod vodstvom Aide Vidan čime je završena ova prva smotra starocrkvenog pučkog pjevanja te ujedno najavljen i sljedeći glazbeni događaj supetarskog kulturnog ljeta, smotra klapa, koja će se održati krajem rujna.

G. Krizman