Ježenj: Predstavljen projekt „Interpretacijski centar Juraj Dobrila“

Na Uskrsni ponedjeljak, 18. travnja 2022. u Ježenju, na Pazinštini, u rodnom selu biskupa Jurja Dobrile održani su 9. Dobrilini dani. Obilježena je time 210. obljetnica rođenja i 140. obljetnica smrti tog istarskog velikana koji je bio vrsni intelektualac, rodoljub, svećenik, profesor, župnik, kanonik, ravnatelj, saborski zastupnik u Poreču i zastupnik u Beču, pisac, izdavač, osnivač đačkih zaklada te graditelj crkava i župnih dvorova, a najviše od svega bio je branitelj potlačenih i obespravljenih.

Ove je godine tema Dobrilinih dana bilo predstavljanje idejne realizacije i trodimenzionalne vizualizacije projekta  Interpretacijskog centra Juraj Dobrila – Ježenj na čijoj realizaciji u sinergiji rade Župa svete Lucije Pazinske i Udruga Juraj Dobrila.

Program je započeo misnim slavljem koje je pored rodne kuće biskupa Dobrile predvodio mons. Ivan Devčić, nadbiskup i metropolita riječki, u suslavlju s domaćim župnikom vlč. Željkom Zecom te nekadašnjim župnikom vlč. Milivojem Korenom. Predslavitelj je u prigodnoj homiliji, razlamajući Riječ, okupljenima nadahnuto pojasnio poruku koju nam donosi prikaz događaja o dvojici Isusovih učenika na putu u selo Emaus. Tumačeći riječi „Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?“ propovjednik je naglasio potrebu redovitog čitanja i razmatranja Svetoga Pisma. Podsjetio je sve okupljene i na odgovornost koju svaki vjernik ima za stanje u Crkvi, a to je dobro propitati kroz procjenu svoje aktivnosti u župnoj zajednici i življenja sukladno Kristovu nauku. Poželio je svima da, poput to dvoje učenika, prepoznaju Isusa. Na kraju misnoga slavlja mons. Devčić se je prisjetio godine dana koju je kao maturant proveo u Pazinskom sjemeništu, u kojem je tada djelovao mons. Božo Milanović i druge znamenite ličnosti Crkve u Istri.

Nakon misnoga slavlja uslijedio je prigodni program kojeg je vodila Mirjana Ferenčić, direktorica Udruge Juraj Dobrila Ježenj.

Osim združenih župnih zborova Starog Pazina i Župe sv. Lucije Pazinske na čijem se području nalazi Ježenj, koji su, uz instrumentalnu pratnju Bruna Gortana i Vesne Drndić, pjevali tijekom mise, u drugom dijelu programa molitvom „Ave Maria“ nastupile su sopranistica Mila Soldatić D’Ostuni, Istranka koja živi i radi u Veneciji, i sveučilišna profesorice pijanistica Elda Krajcar Percan. U nastavku programa izvele su skladbu „Molitva Jurja Dobrile“ koju je prof. Krajcar Percan skladala u prigodi 200. obljetnice rođenja biskupa Dobrile te je na toj svečanosti, prije 10 godina, i praizvedena.  

Uprisutniti djela velikana Istre u svakodnevnom životu

O biskupu Dobrili te spomenutom projektu govorili su brojni govornici, a sveukupni značaj svih tih nastojanja koncizno je izložio dr. sc. Željko Mrak, predsjednik Bratovštine Hrvatska Istra, koji je u projektu Dobrilini dani suorganizator i stručni suradnik. On je, između ostalog, predstavio kronologiju manifestacije Dani biskupa Jurja Dobrile, spomenuvši kratki pregled događanja po godinama, svake je godine manifestacijom stavljen naglasak na jedan od aspekata djelovanja biskupa Dobrile. „Kruna naših nastojanja svakako je realizacija ambicioznog projekta Interpretacijski centar  Juraj Dobrila Ježenj. Razvijati i promovirati hrvatsku kulturnu baštinu, uprisutniti djela velikana Istre u svakodnevnom životu, identifikacijski je kòd ostanka i opstanka većinskoga hrvatskoga naroda Istre. To je naše pravo i naša dužnost prema najvećima među njima, prije svih biskupu Jurju Dobrili i mons. Boži Milanoviću, kao i plejadi istaknutih hrvatskih istarskih preporoditelja. Stoga, ispunjeni ponosom, poklonimo se i danas velikanu koji nije zatajio svoje hrvatsko ime, svoju vjeru, niti kada je kao siromašan dječak krenuo u svijet niti kada je postao biksup“, rekoa je dr. Željko Mrak.

Ličnost koja je svjetlila i svijetli prosvjetiteljskim idejama i dubinom vjere

U ime Gimnazije i srednje strukovne škole Juraj Dobrila u Pazina skupu se obratila Tatjana Savić, prof. „Trud koji je biskup Juraj Dobrila ulagao u ostvarenje mnogih ideja na dobrobit učenika, studenata i intelektualaca Istre odredili su ga za iznimnog odgojitelja inteligencije u Istri. Dobrila je nesebično i požrtvovno doprinosio obrazovanju mladih te podizanju nacionalne svijesti hrvatskog naroda u Istri 19. stoljeća, širio je među pučanstvom hrvatsku knjigu i jačao je nacionalnu svijest.“ Istaknula je činjenicu da je Dobrilin molitvenik na hrvatskome jeziku bio simbol hrvatske kulture i pismenosti u drugoj polovici 19. stoljeća, te sredstvo u borbi za ravnopravnost hrvatskog jezika. U Dobrilino vrijeme u Istri nije postojala hrvatska gimnazija, „istarskim Hrvatima nedostajali su obrazovani kadrovi koji bi vodili borbu za ostvarivanje svoje nacionalne i političke emancipacije“. Naglasila je i brigu koju je biskup Dobrila pokazivao prema đacima i studentima, svjestan da hrvatski puk u Istri mahom nema financijskih mogućnosti za školovati svoje mladeži, pa je s tim ciljem ne samo davao stipendije i osnivao zaklade, već se je, iz jedne šire perspektive, zalagao i za porezno rasterećenje stipendija. Postavši zastupnikom u Saboru u Poreču i Parlamenta u Beču 1861. godine nadao se da će utjecati na ozakonjenje hrvatskog jezika kao nastavnog predmeta. „Biskup Dobrila jedna je od najznamenitijih Istrana svoga vremena koji su branili i štitili hrvatski nacionalni, jezični i kulturni identitet u Istri. Bio je i ostao ličnost koja je svjetlila i svijetli prosvjetiteljskim idejama i dubinom vjere koji su ga vodili tijekom cijelog života“, zaključila je Savić.

Zatim je učenica Gimnazije i srednje strukovne škole Juraj Dobrila iz Pazina Klara Muzica veoma umješno i sugestivno deklamirala pjesmu „Ugnjišće“ koju je napisao Zvane Črnja.  

„Dobrila bi bio ponosan na ovu zajednicu bogatog socijalnog kapitala“

Skupu se obratila i gradonačelnica Pazina Suzana Jašić koja je istaknula da je došla izraziti svoje poštovanje ne samo prema liku i djelu dr. Jurju Dobrili već i poštovanje prema zajednici koja prima otvoreno i srdačno, zajednici iznimno bogatog socijalnog kapitala. Socijalni kapital sadrži zajedničke vrijednosti, konvencije ponašanja i izvore uzajamnog povjerenja i zajedničkog identiteta koji omogućuje funkcioniranje društva odnosno zajednice, to su odnosi među ljudima i spremnost da se za zajednicu nešto učini. Socijalni kapital je „ljepilo“ koje drži zajednicu na okupu. Ježenjci i Ježenjke srdačni su i otvoreni ljudi, brinu jedni o drugima, brinu o zajednici kroz niz projekata poput izgradnje i opremanja društvenog doma i igrališta, kroz aktivan građanski i volonterski angažman. „Da je Juraj Dobrila živ, mislim da bi bio ponosan na svoje Dane i na vas. Njegova nastojanja da čini dobra djela, da u vrijeme buđenja građanskih društava opismenjuje istarske seljake i da se bori za nacionalna prava Hrvata i Slovenaca oživotvorena su upravo u zajednici Ježenja i načinom na koji ostvarujete najveće građanske vrline. Bio bi ponosan ne samo na cilj kojem se teži kroz projekt Dobrilinog memorijalnog centra, već još i više na proces kojim se kroz zajedništvo i suradnju nastoji doći do mjesta na kojem bi se isprepleli povijesni i memorijalni sadržaji s obrazovnim, znanstvenim i kulturnim radom, a to je biskup Juraj Dobrila, u skladu s tadašnjim kontekstom i prilikama, radio i živio“, naglasila je gradonačelnica.

Lučonoša svima onima koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh

Sven Semenčić, predsjednik Udruge Juraj Dobrila Ježenj, govoreći o biskupu Dobrili, istaknuo je kako je on „vjerojatno najznamenitiji Istranin svih vremena koji je iz pozicija devetnaestog stoljeća bio lučonoša velikanima koji su ga nasljedovali u dvadesetom stoljeću, prije svega Boži Milanoviću, te svima onima koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh u vremenima presudnim za opstojnost Hrvata u Istri.“ Kao iznimno važnu istaknuo je činjenicu kako je Dobrila bio istinski skrbnik i zaštitnik stanovništva ruralne istarske unutrašnjosti iz koje je i sam potekao. „Interpretacijski Centar Juraj Dobrila, Ježenj središnji je projekt na kojem Udruga intenzivno radi od svog prošlogodišnjeg osnutka, a okosnica jest upravo rekonstrukcija rodne kuće biskupa Dobrile u selu Veli Ježenj kraj Pazina. Centar se namjerava pozicionirati kao središnje mjesto prezentacije cjelovite građe vezane uz život i djelo biskupa Dobrile, čime će se postići puna valorizacija kulturno-turističkog i duhovnog potencijala njegova života i djela. Ježenj će tako postati “mjesto interpretacije i susreta” , a prostor njegove rodne kuće i okućnice ishodišno mjesto suvremene interpretacije kulturnih, povijesnih, prirodnih i enogastronomskih posebnosti lokalnog okružja s ciljem uspostave učinkovite sinergije između lokalne zajednice i gostiju. Projekt će uvezati sve dionike koji se bave Dobrilom, odnosno njegovim neprocjenjivo važnim doprinosom hrvatskoj govornoj i pisanoj kulturi.”, istaknuo je predsjednik Udruge Sven Semenčić koji je tom prigodom –  na požrtvovnom višegodišnjem trudu vezanom uz otkup ovog objekta povijesnog značaja – zahvalio direktorici Udruge Mirjani Ferenčić, a za poticaj i iznimnu duhovnu snagu, župniku župa Stari Pazin i Sveta Lucija, velečasnom Željku Zecu. Osobita zahvala ide Gradu Pazinu i gradonačelnici Suzani Jašić što su od samog početka kao partneri prepoznali važnost ovog projekta te dr. sc. Željku Mraku na predanom znanstvenom radu u sklopu Bratovštine Hrvatska Istra, kojim nas neprestano podsjeća na značaj svih velikana duhovnog prostora središnje Istre.

„Udruga upravo utemeljuje Stručni odbor s uglednim domaćim i inozemnim znanstvenicima, a operativni je tim osmislio niz paralelnih projekata koji će se odvijati u petogodišnjem razdoblju tijekom kojeg se namjeravaju prikupiti financijska sredstva te krenuti u rekonstrukciju rodne kuće i njezine okućnice“, rekao je Semenčić. U nastavku je najavio da „će se odmah raspisati projekti “Ježenj kraj Pazina, Središnja Istra:  Znanstvenik na selu” te  “Međunarodna ljetna škola medijske pismenosti”.   Važno je istaknuti kako je cijeli projekt te svi njegovi zasebni dijelovi, utemeljen na vrijednostima koje zastupa EU politika te su kompatibilne s aktualnom financijskim omotnicom. Dugoročni cilj jest sustavno snaženje percepcije o važnosti Dobrilina djela čime će se nastojati trajno utisnuti slavnog biskupa u identitet Grada Pazina i središnje Istre. Baš onako kako je utisnut na novčanicu hrvatske kune.“  

Znao je osluškivati duh vremena

Biskup Dobrila je nepogrešivo znao razlučiti znakove vremena, znao je osluškivati duh vremena. U svojim se istupima često zalagao za ispravno shvaćanje pojma tradicije. Latinski tradere  – odnosno predati, prenositi – označava vezu između dvaju entiteta: starog i novog – tradicija dakle nije nešto što se odnosi na prošlost već označava vrijednosti prošlosti koje se trebaju nastaviti u sadašnjosti i budućnosti. Zato Dobrila smatra da napredak, osobito na moralnom i duhovnom planu mora postojati u znaku tradicije, jer ideja napretka ne negira načelo kontinuiteta ili prenošenja na kojemu se temelji ideja tradicije. “Upravo tu tezu je dokazala ova vrijedna zajednica na koju Dobrila može biti itekako ponosan. Očuvati vrijednosti starih vremena te se istovremeno prilagoditi duhu sadašnjosti – to je ono što se u njegovu rodnom Ježenju – u kojem žive i rade vrijedni poduzetnici, obrtnici i poljoprvrednici – danas osjeća na svakome koraku”, zaključio je Sven Semenčić, predsjednik Udruge Juraj Dobrila.   

Program je, u organizaciji Župe sv. Lucije, Udruge Juraj Dobrila i Bratovštine Hrvatska Istra održan pored rodne kuće biskupa Dobrile koja će biti jezgra interpretacijskog centra.

Nakon završetka programa sudionici su pozvani da se upute prema rodnoj kući gdje je u dvorištu idejnu skicu projekta s pripadajućim vizualizacijama predstavila je pazinska arhitektica Manuela Gortan.

(G. Krizman)