Inauguracija nove akademske godine u pulskom Sjemeništu

U utorak, 14. listopada 2014. u pulskom Biskupijskom misijskom sjemeništu “Redemptoris Mater” održana je inauguracija nove akademske godine Visoke teološke škole.

Svečanoj inauguraciji su u prostorima Sjemeništa nazočili: porečki i pulski biskup, ujedno i Veliki kancelar Visoke teološke škole Biskupijskog misijskog sjemeništa „Redemptoris Mater“ mons. dr. Dražen Kutleša, generalni vikar biskupije mons. Vilim Grbac, ravnatelj Pazinskog kolegija preč. dr. Alejandro Castillo Jimenez, rektor sjemeništa Redemptoris Mater u Trstu mons. Janez Oberstar sa suradnicima, bogoslovi iz tršćanskog i pulskog sjemeništa, profesori, mnogi svećenici koji su u tom sjemeništu primili formaciju te drugi suradnici.

U uvodnom obraćanju rektor, preč. Piergiorgio De Angelis, je predstavio svoje uže suradnike: vicerektora dr. Nikolu Mladinea, prefekta studija vlč. Juricu Manzonija i duhovnika dr. p. Ivana Fučeka.

Počinjemo ovu godinu u kontekstu održavanja vanredne sinode o obitelji, rekao je rektor De Angelis, i naglasio kakao je to sjemenište za formiranje prezbitera za novu evangelizaciju, u kojoj će sudjelovati i obitelji, citirajući u tom smislu Statut ustanove, „…u tom poslanju evangelizacije prezbiterima će pomagati čitave obitelji formirane na Neokatekumenskom putu…“

Do sada su iz Pulskog sjemeništa, u 23 godine, izišla 62 prezbitera, koji služe u 14 biskupija, u 9 država, a neki od njih svoje poslanje vrše upravo s obiteljima, u novom načinu evangelizacije missio ad gentes. To je poticaj da, u ovoj godini Sinode, još više stavimo obitelj u centar formacije budućih prezbitera misionara, zaključio je rektor De Angelis.

Nakon pjevanog molitvenog zaziva Veni Creator inauguralno predavanje pod naslovom “Marijina proročka služba u današnjem svijetu” održala je dr. sc. s. Nela Veronika Gašpar. Nakon kratkog osvrta na svoju osobnu povezanost sa marijanskom duhovnošću dr. Gašpar je svrnula pozornost, citirajući papu emeritusa Benedikta XVI. i druge teologe, na činjenicu da teologija gubi svoje mistične crte, zbog opasnosti prevladavanja antropoloških aspekata u teološkim tematikama, te naglasila da je potrebno iznova staviti naglasak na prvenstvo pitanja o Bogu. Čovjekov odnos s Bogom je središte konkretne kršćanske egzistencije jer prije svega dolazi susret s Bogom, a nakon toga susret s drugim čovjekom noseći Boga. Prioritet uvijek pripada odnosu s Bogom. Najveće djelo kršćanske ljubavi je evangelizacija, darovati drugome Božju Riječ i dovesti ga u odnos s Bogom. Nastavljajući citirati papu emeritusa Benedikta XVI. dr. Gašpar je podsjetila kako je  na II. vatikanskom saboru teološko promišljanje o Mariji bilo definirano sa dva pokreta: liturgijskim koji ističe sakramentalno, tradicionalno, i marijanskim pokretom koji naglašava subjektivnost i Marijinu predanost. No nastavila je dr. Gašpar, za kršćanski puk Marija nije žena iz prošlosti, ona i danas nastavlja svoju proročku službu, Bog prebiva u Marijinom da. Isusovo začeće desilo se da se nama da novo rođenje. Dr. Gašpar je u nastavku obradila pitanje, s obrazloženjima nedavno preminulog poznatog talijanskog mariologa Stefana De Fioresa, zašto bi nam Bog preko Marije govorio i u 20 stoljeću? De Fiores donosi obrazloženje koje je dao i papa emeritus Benedikt XVI., da Marija nastavlja svoju proročku ulogu kroz 2000 godina. Prorok je određen svojim odnosom s Bogom, iz tog odnosa on prima ono što prenosi drugome čovjeku, prorok drugoga ne vodi sebi, niti naviješta sebe, već drugoga vodi k Bogu. Nitko nije od Marije prikladniji da vodi čovjeka prema onome što je Božja volja za čovječanstvo u pojedinačnom razdoblju ljudske povijesti, ona je jedina tijelom i dušom na nebo Uznesena. Nadalje, U Mariji, uzoru Crkve, Trojedini Bog očituje ono što očekuje od Crkve i očituje način na koji Bog djeluje: nikada Bog ne djeluje sam, uvijek izabire čovjeka kao svoga suradnika. Treći odgovor proizlazi iz posebnog, sekulariziranog vremena postmoderne u kojem živimo. Religija nije nestala, ali se javlja religija bez transcendencije, javlja se duhovnost bez Boga; suvremeni čovjek ima distancu od traženja odnosa stvorenja s Bogom, u takvom ozračju jakog antropocentrizma mariolog De Fiores prepoznaje čovjekovu potragu za majčinskim licem Boga, za Božjim milosrđem u toj pustinji suvremenoga svijeta. Dr. Gašpar se osvrnula, temeljem djela Karla Rahnera, na tzv. privatne objave, koje, naglasila je, postkoncilska mariologija definira kao karizma, posebno iskustvo osobe, o kojima Rahner govori u svojem djelu vizije i proroštva.

Nakon predavanja je porečki i pulski biskup, Veliki kancelar Visoke teološke škole mons. dr. Dražen Kutleša podijelio diplome osmorici diplomanata. Diplomu su primili: Mladen Pranjić, Filip Celent, Karol Homieja, Petar Popović, Ireneo Del Zotto, Francesco Pesce, Karol Boltryk i Wladislaw Niemyski.
Uslijedilo je svečano misno slavlje koje je u kapeli sjemeništa, u koncelebraciji sa tridesetak svećenika, predvodio biskup Kutleša. Neka nas Duh Sveti prosvijetli i neka nam Bog da snage da ostanemo na pravom putu vjere, rekao je biskup u uvodnom pozdravu, a u prigodnoj homiliji se osvrnuo na pitanje zašto Isus osporava farizeje, a oprašta i prijateljuje s grešnicima. Farizeji su sve činili da bi obdržali zakone i ispunili izvanjsku formu, htjeli su ljude pridobiti u sljedbu svog naučavanja, ne obazirući se na istinski Božji nauk, zanemarujući činjenicu da u osnovi provedbe svakoga zakona mora biti ljubav. Možda smo nekada i mi slični tim farizejima, zaboravljamo bit zakona, ostajemo na vanjštini, stavljajući sebe ispred Boga. Nekada nam je toliko stalo do naše nauke, da želimo samo što više pristaša, gubeći se neminovno i u oholosti, samo da bismo dokazali da smo u pravu. Farizeji neka nam danas budu pouka, da znamo uvijek ostati u pravilnom odnosu prema Bogu i prema bližnjemu. Potrebno je gledati očima u nebo, a biti s nogama na zemlji, u tome je veličina čovjeka, spojiti sadašnji zemaljski život sa budućim životom u Vječnosti. Zadaća profesora je da upravo tome pouče mlade ljude, u ovom slučaju buduće svećenike. Najbitnije je podučavati ih poštenju, ljubavi i dobroti, da ne budu cjepidlake kao farizeji u obdržavanju zakona, a da s druge strane  čine djela milosrđa. Biskup je nadalje pozvao profesore neka stavljaju Isusa Krista u centar svega, jer dužnost je profesora ne propagirati neku svoju nauku nego govoriti u ime Crkve, ono što Crkva naučava. Crkva od vas, u ovo teško vrijeme traži da budete Božji ljudi, koji će prije svega biti pošteni, jer samo tako ćete moći biti i dobri svećenici, rekao je biskup obraćajući se bogoslovima, i nastavio, klonite se svega što liči na farizejizam, a tražite ono što je Vječno. Molimo neka ova Teologija bude zaista Božje djelo, neka uvijek naučava nauku o Bogu a ne o nečem drugom što je moderno u ovo vrijeme, zaključio je biskup Kutleša.

G. Krizman