Hrvatsko-slovenski susret katolika ove godine u duhu bl. Miroslava Bulešića

Deveti po redu Hrvatsko-slovenski susret katolika ove se godine održava 28. rujna pod geslom „Moja osveta je oprost“, u rodnoj župi bl. Miroslava Bulešića u Svetvinčentu.

Poziv porečkog i pulskog biskupa mons. Ivana Štironje

MOLITVA BLAŽENOM MIROSLAVU BULEŠIĆU (HR i SLO)

Bože, Oče naš nebeski,

Ti si u svećeniku

Miroslavu Bulešiću

dao svome narodu revnoga pastira i neustrašivog mučenika.

Po njegovu zagovoru

učvrsti u nama vjeru

i ustrajnu strpljivost

u teškoćama života te daj da se spremno zalažemo

za rast i jedinstvo Crkve.

Po Kristu Gospodinu našemu.

Amen.

(Molim Te da mi po zagovoru

bl. Miroslava udijeliš milost…)

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.

MOLITEV

K BLAŽENEMU

MIROSLAVU  BULEŠIĆU

Bog, naš nebeški Oče,
v duhovniku Miroslavu Bulešiću
si svojemu ljudstvu dal gorečega pastirja
in neustrašnega mučenca.
Na njegovo priprošnjo
okrepi v nas vero in vztrajno potrpežljivost
v življenjskih težavah
ter daj,
da bomo pripravljeni prizadevati si
za rast in edinost Cerkve.
Po Kristusu, našem Gospodu. Amen.

Prosim Te, da mi po posredovanju bl. Miroslava

podeliš milost……

Oče naš. Zdrava Marija. Slava Očetu

Blaženi Alojzije Grozde »Srce se ne boji« (HR)

Blagdan bl. Alojzija Grozdeta slavimo na njegov dan krštenja i rođenja, 27. svibnja.

Životopis

Lojze Grozde rođen je 27. svibnja 1923. u Gorenjim Vodalama, župa Tržišče. Budući da je bio izvanbračno dijete, u djetinjstvu je često bio zapostavljen, jer nije smio živjeti s majkom, nego je odrastao kod djeda i tete Ivanke. Unatoč ovom ranom stigmatiziranju, razvio se u bistroga mladića i odličnog učenika. Zato je bio primljen u klasičnu gimnaziju u Ljubljani. Tamo je živio u Marijanišču i ubrzo se pridružio Marijinoj kongregaciji te postao aktivan član Katoličke akcije. Među svojim vršnjacima isticao se kao marljiv učenik, nadaren pjesnik, a posebno je bio poznat po dosljednom i uzornom kršćanskom životu.

Prožet Kristovim duhom i pobožnošću prema Majci Božjoj Mariji, u svakodnevnim je poslovima pokazivao kako je moguće živjeti ideal svetosti u svakodnevnom životu. Međutim, ni Lojzetu put do svetosti nije bio jednostavan. U mladenačkim borbama sa svojim karakterom i on je trebao puno snage, koju je crpio u svakodnevnom pričesti i ustrajnoj molitvi i zagovoru Mariji.

U predvojnim i ratnim vremenima političke prilike u Sloveniji su se neprestano zaoštravale. S jedne strane, stanovništvo su pritiskali okupatori, a s druge strane među Slovencima se osjećala sve veća napetost između dotadašnjih društveno-političkih autoriteta i komunistički usmjerenog tabora. Kao mlad, obrazovan čovjek i budan kršćanin, Grozde je također pratio situaciju u domovini i s tugom u srcu promatrao neka djela neopravdanog nasilja nad slovenskom braćom. Međutim, Lojze Grozde je zbog svog dubokog vjerskog uvjerenja odlučio da na okrutno nasilje neće odgovarati novim nasiljem, nego dubokom molitvom i žrtvom.

Kada se tijekom božićnih praznika 1942. godine iz Ljubljane uputio kući na Dolenjsku kako bi u krugu obitelji proslavio božićne blagdane, partizani su ga na Novu godinu 1943. godine zarobili na Mirni. Pod lažnim optužbama, mučili su ga i ubili. Lojze Grozde je i u tom trpljenju ostao vjeran temeljnim kršćanskim idealima – praštanju i ljubavi prema bližnjemu (čak i neprijatelju). U toj ljubavi prema Kristu i Crkvi, s nepunih dvadeset godina, dao je svoj život. Njegovo izmučeno tijelo kasnije su, u veljači, pronašla djeca dok su u šumi ispod mirnskog dvorca brala prve visibabe. Pokopan je na groblju u Šentrupertu. Već odmah nakon smrti, ljudi su mu se u molitvi obraćali kao mučeniku za vjeru.

Glas svetosti i beatifikacija

Dugi niz godina nakon rata o njegovoj se smrti nije smjelo govoriti javno. Prvu biografiju o Grozdetu napisao je prof. dr. Anton Strle, a ona je prevedena na nekoliko svjetskih jezika. Glas o Grozdetovoj svetosti i mučeništvu proširio se praktički posvuda gdje žive Slovenci. Godine 1992. započeo je biskupijski proces za njegovu beatifikaciju, koji je završen 2010. godine. Lojze Grozde proglašen je blaženim 13. lipnja na slovenskom euharistijskom kongresu u Celju. Beatifikaciju je u ime svetog oca Benedikta XVI. izvršio njegov izaslanik kardinal Tarcisio Bertone. Grozdetov blagdan postavljen je na njegov dan krštenja i rođenja, 27. svibnja. Život i osoba mladog mučenika Grozdeta obraćaju se mnogim vjernicima. Poseban zagovornik može biti mladima, obiteljima, a posebno za oprost, pomirenje i bratstvo u slovenskom narodu.

Prenos Grozdetovih relikvija na Zaplaz

Dugi niz godina nakon rata o njegovoj se smrti nije smjelo govoriti javno. Prvu biografiju o Grozdetu napisao je prof. dr. Anton Strle, a ona je prevedena na nekoliko svjetskih jezika. Glas o Grozdetovoj svetosti i mučeništvu proširio se praktički posvuda gdje žive Slovenci. Godine 1992. započeo je biskupijski proces za njegovu beatifikaciju, koji je završen 2010. godine. Lojze Grozde proglašen je blaženim 13. lipnja na slovenskom euharistijskom kongresu u Celju. Beatifikaciju je u ime svetog oca Benedikta XVI. izvršio njegov izaslanik kardinal Tarcisio Bertone. Grozdetov blagdan postavljen je na njegov dan krštenja i rođenja, 27. svibnja. Život i osoba mladog mučenika Grozdeta obraćaju se mnogim vjernicima. Poseban zagovornik može biti mladima, obiteljima, a posebno za oprost, pomirenje i bratstvo u slovenskom narodu.

Grozdetov Grozdetov oltar na Zaplazu

Na Zaplazu svake prve nedjelje u mjesecu u 16:00 sati (zimi u 15:00 sati) održava se Grozdetovo molitveno okupljanje koje organizira postulator za kanonizaciju msgr. Igor Luzar. Svako okupljanje vodi gost koji u propovijedi tijekom mise osvjetljava Grozdetov život i mučeništvo. Nakon mise slijedi blagoslov s Grozdetovim relikvijama i litanije bl. Alojzija Grozdeta pred izloženim Presvetim u Grozdetovoj kapelici.

Molitva za uslišanje po zagovoru bl. Alojzija Grozdeta:

Nebeski Oče, u blaženom Alojziju Grozdetu si nam objavio primjer ljubavi prema Kristu i dosljednog života po evanđeoskim načelima, po kojima je u snazi euharistije živio i djelovao sve do svog hrabrog svjedočanstva u smrti. Njegova krv neka doista bude sjeme za našu vjernost, jedinstvo, oprost i pomirenje. Nebeski Oče, po zagovoru blaženog Alojzija Grozdeta podari mi milost za koju Te molim …

(tiho izreći molitvu). Amen.

Oče naš…, Zdravo Marijo…, Slava Ocu…

Blaženi Alojzij Grozde  »Srce se ne boji« (SLO)

God bl. Alojzija Grozdeta praznujemo na njegov krstni in rojstni dan 27. maja.

Življenjepis

Lojze Grozde se je rodil 27. maja 1923 v Gorenjih Vodalah, župnija Tržišče. Ker je bil nezakonski otrok, je bil v svojem otroštvu pogosto zapostavljen, saj ni smel živeti skupaj s svojo materjo, temveč je odraščal pri svojem starem očetu in teti Ivanki. Kljub tej zgodnji zaznamovanosti se je razvil v bistrega fanta in odličnega učenca. Zato je bil sprejet na klasično gimnazijo v Ljubljani. Tam je bival v Marijanišču in kmalu vstopil v Marijino kongregacijo ter postal aktiven član Katoliške akcije. Med svojimi sovrstniki se je odlikoval kot marljiv dijak, nadarjen pesnik, predvsem pa  je bil daleč naokoli poznan zaradi svojega doslednega in vzornega krščanskega življenja. Prežet s Kristusovim duhom

in s pobožnostjo do Božje Matere Marije je v vsakodnevnih opravilih dokazoval, kako je mogoče živeti ideal svetosti v vsakdanjem življenju. Sicer tudi Lojzetu pot do svetosti ni bila mehko postlana. V mladostnih bojih s svojim značajem je tudi on potreboval veliko moči, ki jo je prejemal pri vsakodnevnem obhajilu in v vztrajni molitvi in priprošnji Mariji.

V predvojnem in vojnem času so se politične razmere na slovenskem vztrajno zaostrovale. Z ene strani so prebivalstvo stiskali okupatorji, z druge strani pa se je med Slovenci čutila vedno večja napetost med dotedanjimi družbenopolitičnimi avtoritetami in komunistično usmerjenim taborom. Kot mlad razgledan človek in buden kristjan je tudi Grozde spremljal razmere v domovini in z žalostjo v srcu opazoval nekatera dejanja neupravičenega nasilja nad brati Slovenci. Vendar Lojze Grozde se je zaradi svojega globoke verskega prepričanja odločil, da se na kruto nasilje ne bo odzval z novim nasiljem, temveč z globoko molitvijo in žrtvijo.

Ko se je v božičnih počitnicah leta 1942 odpravil iz Ljubljane domov na Dolenjsko, da bi v krogu družine obhajal božične praznike, so ga na Mirni na novo leto 1943 zajeli partizani. Pod krivo obtožbo so ga mučili in ubili. Lojze Grozde je tudi v tem trpljenju do konca ostal zvest temeljnim krščanskim idealom – odpuščanju in ljubezni do bližnjega (celo sovražnika). V tej ljubezni do Kristusa in Cerkve je komaj dvajsetleten daroval svoje življenje. Njegovo mučeno truplo so kasneje, v februarju, našli otroci, ko so nabirali prve zvončke v gozdu pod mirnskim gradom. Pokopali so ga na pokopališču v Šentrupertu. Že takoj po smrti so se mu ljudje v molitvi priporočali kot mučencu za vero.

Sluh svetosti in beatifikacija

Dolga leta po končani vojni se o njegovi smrti ni smelo govoriti na glas. Prvo biografijo o Grozdetu je napisal prof. dr. Anton Strle in je bila prevedena v več svetovnih jezikov. Sluh o Grozdetovi svetosti in mučeništvu se je tako razširil praktično povsod po svetu kjer živijo Slovenci.Leta 1992 se je pričel škofijski postopek za njegovo beatifikacijo, ki se je končal leta 2010. Ko je bil Lojze Grozde, 13. junija, na slovenskem evharističnem kongresu v Celju razglašen za blaženega. Beatifikacijo je v imenu svetega očeta Benedikta XVI. izvršil njegov legat kardinal Tarcisio Bertone. Grozdetov god je postavljen na njegov krstni in rojstni dan 27. maja.Življenje in oseba mladega mučenca Grozdeta nagovarja mnoge vernike. Poseben priprošnjik je lahko za mlade, družine in predvsem za odpuščanje, spravo in bratstvo v slovenskem narodu.

Prenos Grozdetovih relikvij na Zaplaz

Dolga leta po končani vojni se o njegovi smrti ni smelo govoriti na glas. Prvo biografijo o Grozdetu je napisal prof. dr. Anton Strle in je bila prevedena v več svetovnih jezikov. Sluh o Grozdetovi svetosti in mučeništvu se je tako razširil praktično povsod po svetu kjer živijo Slovenci.Leta 1992 se je pričel škofijski postopek za njegovo beatifikacijo, ki se je končal leta 2010. Ko je bil Lojze Grozde, 13. junija, na slovenskem evharističnem kongresu v Celju razglašen za blaženega. Beatifikacijo je v imenu svetega očeta Benedikta XVI. izvršil njegov legat kardinal Tarcisio Bertone. Grozdetov god je postavljen na njegov krstni in rojstni dan 27. maja.Življenje in oseba mladega mučenca Grozdeta nagovarja mnoge vernike. Poseben priprošnjik je lahko za mlade, družine in predvsem za odpuščanje, spravo in bratstvo v slovenskem narodu.

Grozdetov oltar na Zaplazu

Na Zaplazu vsako prvo nedeljo v mesecu ob 16:00 (pozimi ob 15:00) poteka Grozdetov molitveni shod, ki ga organizira postulator svetniškega postopka msgr. Igor Luzar. Vsak shod vodi gost, ki v nagovoru pri maši osvetli Grozdetovo življenje in mučeništvo. Po maši sledi blagoslov z Grozdetovimi relikvijami in litanije bl. Alojzija Grozdeta pred izpostavljenim najsvetejšim v Grozdetovi kapeli.

Molitev za uslišanje na priprošnjo bl. Alojzija Grozdeta:

Nebeški Oče, v blaženem Alojziju Grozdetu
si nam razodel zgled ljubezni do Kristusa in
doslednega življenja po evangeljskih načelih,
za katere je v moči evharistije živel in deloval
vse do svojega pogumnega pričevanja v smrti.
Njegova kri naj bo resnično seme za našo zvestobo,
edinost, odpuščanje in spravo.
Nebeški Oče, na priprošnjo blaženega Alojzija Grozdeta
mi podeli milost, za katero Te prosim …

(tiho izrečem prošnjo).
Amen.
 
Oče naš …, Zdrava Marija …, Slava Očetu …

Vlč. Darko Zgrablić, župnik Svetvinčenta, o susretu

Deveti po redu Hrvatsko-slovenski susret katolika ove se godine održava 28. rujna pod geslom „Moja osveta je oprost“, u rodnoj župi bl. Miroslava Bulešića u Svetvinčentu. Župnik domaćin vlč. Darko Zgrablić je u emisiji Hrvatskog katoličkog radija „Aktualno“ istaknuo da ono što najviše ujedinjuje povijest hrvatskog i slovenskog naroda jest upravo katolička vjera i Crkva te da će povodom susreta biti izvađene iz oltara relikvije bl. Miroslava kako bi se hodočasnici mogli pomoliti.

Ovogodišnji se susret održava na 11. obljetnicu beatifikacije bl. Miroslava Bulešića, a upravo susreti hrvatskih i slovenskih katolika postoje više od 20 godina. Vlč. Zgrablić, ujedno član Organizacijskog odbora susreta, istaknuo je kako je povijest, ali i sadašnjost, između ta dva naroda obilježena uglavnom pozitivnim stvarima. „Iako su to dva granična naroda, nikada nisu međusobno ratovala i ujedinjuje nas to. Toj neizmjernoj povezanosti mogu posebno svjedočiti svi oni ljudi koji žive uz granicu Hrvatske i Slovenije. Na tragu te povezanosti rodila se ideja tog susreta koja je započela 2003. godine u Mariji Bistrici“. Povijest hrvatskog i slovenskog naroda obilježena je katoličkom vjerom, Crkvom, a to je ono „što nas najviše ujedinjuje“, dodao je.

Župnik je svjedočio kako mnogi slovenski hodočasnici dolaze u hrvatska svetišta i obrnuto. „Zajedništvo se može njegovati kada se braća zajedno nalaze, ako kao braća zajedno živimo“, kazao je vlč. Zgrablić. Govoreći o povezanosti slovenskih katolika i bl. Miroslava Bulešića, vlč. Zgrablić je podsjetio da je blaženik dio sjemenišnih dana proveo upravo u Kopru te mnogi svećenici dolaze na dekanatske susrete uz grob bl. Miroslava.

Geslo susreta blaženikove su riječi, te je sve „u duhu bl. Miroslava“, kazao je vlč. Zgrablić kao jedan od organizatora susreta.

Na susretu se očekuje više tisuća hodočasnika, te je župnik Svetvinčenta, gdje se nalaze zemni ostaci bl. Miroslava, objasnio kako župna crkva može primiti oko 500 ljudi, ali u samom mjestu je poveća livada gdje će se slaviti misa. „Radujemo se lijepom vremenu i zajedničkom slavlju na tom predivnom prostoru“, kazao je. Misa će biti u 11 sati, a predvodit će ju zajedno mjesni ordinariji Porečke i Pulske biskupije i Koparske biskupije. Prethodi duhovni program, a nakon mise uslijedit će okrepa i druženje.

Kao posebnost, bit će izvađene iz oltara relikvije bl. Miroslava kako bi se hodočasnici mogli pomoliti.

„Ljepota nas vjernika, nas kršćana, nas katolika je da gdje god dođemo, u svakoj katoličkoj crkvi se osjećamo kao kod kuće. Ne samo mi svećenici, nego svi vjernici. Liturgija će biti na hrvatskom i slovenskom, ali ponavljam, vjera je ono što nas ujedinjuje, Bog je ono što nas ujedinjuje. Jezične razlike ili eventualne barijere tu padaju u drugi plan“, poruka je vlč. Zgrablića.

Pozivajući sve katolike iz Hrvatske i Slovenije, vlč. Zgrablić je napomenuo kako se zainteresirani za susret mogu javiti svojim župnicima.