Gornja Nugla: Izložba „Misal kneza Novaka 1368.“
U subotu, 20. listopada 2018. godine, crkva sv. Jelene u mjestu Gornja Nugla, nedaleko Roča, u Buzetskom dekanatu, doživjela je otvorenje izložbe najstarijeg datiranog hrvatsko glagoljskog rukopisnog misala, a koji uz ostale dragocjene sadržaje donosi i misu napisanu upravo za tu crkvu.
Izložbu „Misal kneza Novaka 1368.“, u povodi 650, obljetnice misala organizirali su Katedra Čakavskog sabora Roč i mještani Nugle, pod pokroviteljstvom Istarske županije i Grada Buzeta. Izložba je organizirana u Mjesecu hrvatske knjige, u godini koja se na europskoj razini obilježava kao Europska godina kulturne baštine.
Mirjana Pavletić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Roč, predstavljajući izložbu je pojasnila kako je Katedra Čakavskog sabora Roč otkupila izdavačka prava za tiskanje fototipskog izdanja tog vrijednog Misala a namjera im je, tijekom slijedeće godine i objaviti ga kao publikaciju, kako bi se Novakov misal, barem u obliku replike, vratio u Hrvatsku. Za realizaciju toga izdanja nadaju se potpori Ministarstva kulture, Istarske županije i Grada Buzeta. Novakov se misal danas čuva u zbirci rukopisa i inkunabula, u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču, Österreichische Nationalbibliothek Wien, kamo je dospio 1820. godine. Tadašnja Dvorska biblioteka otkupila je taj rukopisni kodeks od tršćanskoga kolekcionara Giovannija Battiste Hattingera, uvezala ga u novi kožni uvez i upisala u svoj fond pod inventarnom oznakom ÖNB, Cod. Slav.8.
Novakov misal slovi za jednu od najljepših hrvatskih glagoljičkih knjiga, sadrži najstarije poznate hrvatske stihove pisane glagoljicom, stihovi kneza Novaka pisani su na čakavštini sa elementima crkvenoslavenskoga. Sadrži 270 listova koje je zrelom ustavnom glagoljicom i hrvatskom redakcijom staroslavenskoga jezika 1368. na jednom od svojih posjeda u Krbavi vlastoručno napisao i vjerojatno sam iluminirao visokoobrazovani glagoljaš humanist, krbavski knez Novak od Ostrovice Ličke, knez Šolgovski u Erdelju i knez grada Nina u Dalmaciji, sin kneza Petra, podrijetlom iz porodice Disislavića, kraljevski vitez hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca, kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan.
Misal je je poslužio kao jedan od predložaka za priređivanje glagoljskoga Prvotiska, o čemu svjedoči na posljednjoj stranici ispisan Zapis žakna Jurja (26. lipnja 1482., u Izoli). U kolofonu je Novak zabilježio i prve čakavske osmeračke stihove, ujedno i najstariji sačuvani zapis silabičko-tonske versifikacije na hrvatskom jeziku. U odnosu na istodobne latinske misale, Misal kneza Novaka sadrži neke liturgičke osobitosti, npr. ritualni tekst o blagoslovu soli i zobi na blagdan sv. Stjepana.
Riječ je o najstarijem datiranom hrvatsko-glagoljskom misalu, koji se, ljepotom kaligrafije i iluminacije, posebno ističe među starim hrvatsko-glagoljskim rukopisnim knjigama, istaknula je na otvaranju izložbe Pavletić. Ukratko spomenula povijesni razvoj misala, temeljne kršćanske liturgijske knjige, te pojasnila kako od 13. stoljeća prevladava tip tzv. rimskog misala, koji je svoju konačnu verziju dobio nakon Tridentskog koncila. Novakov rukopis spada u rimske misale. Počinje rečenicom “Početije misala po zakonu rimskoga dvora” i sadrži sve propisane dijelove: Temporal, skup misnih obrazaca za pojedine nedjelje i blagdane u crkvenoj godini, Ordinarij, fiksni dijelovi mise, oni koji se nikad ne mijenjaju, Kanon, crkvene odredbe, pravila, zavjetne mise, mise za mrtve, Sanktoral, uz blagdane svetaca i mučenika, Komunal, zajednički dio i druge obredne tekstove.
Izložbu, koja se sastoji od 12 izložbenih panoa sveukupno 24 prezentacijske ploče i koja ima ponajprije edukativnu, ali i promocijsku ulogu, priredila je predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić. Grafički ju je osmislio i oblikovao David Ivić, tisak i realizaciju izložbe izvršili su Paper World iz Umaga i Edi Pavletić, a za tisak kataloga zaslužan je Grafomark iz Zagreba. Pokrovitelji projekta su Istarska županija i Grad Buzet.
Novakov rukopis spada u rimske misale. Počinje rečenicom “Početije misala po zakonu rimskoga dvora” i sadrži sve propisane dijelove: Temporal, skup misnih obrazaca za pojedine nedjelje i blagdane u crkvenoj godini, Ordinarij, fiksni dijelovi mise, oni koji se nikad ne mijenjaju, Kanon, crkvene odredbe, pravila, zavjetne mise, mise za mrtve, Sanktoral, uz blagdane svetaca i mučenika, Komunal, zajednički dio i druge obredne tekstove.
Novakov misal, pisan je na staroslavenskom jeziku, hrvatska redakcija, ustavnom glagoljicom, na finoj pergameni veličine 32 x 24,5 cm. Sadrži 270 listova, folija, odnosno 540 stranica. Ono što Novakov misal čini posebnim i izuzetno raskošnim jesu njegove iluminacije: sadrži čak 480 inicijala i 6 minijatura, od kojih 4 prikazuju likove evanđelista Mateja, Marka, Luke i Ivana, a dvije – motiv Raspeća, odnosno lik Isusa okrunjena trnovim vijencem.
Osim izvornoga Novakova teksta, Misal kneza Novaka sadrži još nekoliko kasnije dodanih zapisa, primjerice sekvencu o dvanaest apostola, zatim tri molitve za mrtve koje je u Misal 1512. godine zapisao tadašnji ročki župnik Šimun Greblo koji je iste godine dodao i jednu cijelu misu u čast sv. Jelene. A ono što je osobito važno, ono što je u kulturološkom smislu proslavilo Roč, jest zapis žakna Jurja, kojim je najavljen projekt hrvatskoga prvotiska, dakle skori izlazak iz tiska prve hrvatske štampane knjige – Misala iz 1483. godine. Kako je to na otvaranju izložbe ročki književnik Vladimir Pernić u ulozi žakna Jurja interpretirao “Vita! Vita! Štampa naša gori gre! Tako ja oću da naša gori gre! 1482 mêseca ijuna 26. dni to bê pisano v grade Izule. To pisa Juri žakan iz Roča. Bog mu pomagaj i vsem ki mu dobro otê.”
Samo osam mjeseci kasnije, “ti Misali biše svršeni”! Tako piše u kolofonu, na posljednjoj stranici prve hrvatske tiskane knjige! Hrvatski prvotisak ugledao je svjetlo dana 22. veljače 1483. godine, a kao glavni, mada ne i jedini predložak, poslužio je upravo Misal kneza Novaka.
Novakov misal bio je, dakle, u rukama ročkoga žakna, toga 26. lipnja 1482. godine, u Izoli, kada je Juri zauvijek ovjekovječio taj veliki događaj, početak tiskanja hrvatskih knjiga. Njegova je sreća bila tako velika da je svoj ushit odlučio zapisati u skupocjeni Novakov misal, itekako svjestan da i sam sudjeluje u izuzetnom kulturno-povijesnom događaju.
– Misal kneza Novaka dospio je u Istru 1405. godine kada su ga za potrebe svojih crkva sv. Jelene u Gornjoj i sv. Petra u Donjoj Nugli, mještani otkupili od Novakova sina Petra s Krbave za “40 zlatnih ino 5”, za 45 zlatnika. O tome izvještava dodatna rukopisna bilješka na posljednjem listu kodeksa, podno kolofona, impresuma, Povijesna istraživanja donose podatak da se u to vrijeme za 45 zlatnika moglo kupiti veliku kuću s imanjem ili veće stado krava, pojasnila je Pavletić.
Pavletić se zahvalila mještanima Nugle u ulozi suorganizatora, ročkoj župi i župniku Josipu Mašini, buzetskom dekanatu na čelu s dekanom Daliborom Pilekićem i predstavnicima Porečke i Pulske biskupije koji su podržali ovaj projekt. Izložbu kojom je obilježena 650. godišnjica najstarijeg datiranog hrvatsko-glagoljskog rukopisnog misala -Misala kneza Novaka, otvorila je buzetska dogradonačelnica Ana Pernić. Otvorenje izložbe glazbene je uzveličala muška klapa Pinguentum iz Buzeta.
