Faksimil “Misala kneza Novaka” darovan crkvi u Nugli

Faksimil jedne od najvrjednijih hrvatskih rukopisnih glagoljskih knjiga, “Misal kneza Novaka” iz 1368. godine, vraćen je u utorak, 29 lipnja 2021. godine, o svetkovini sv. Petra i Pavla ap. u crkvu gdje se nalazila prije više od šest stoljeća. Crkve sv. Petra u Donjoj Nugli i sv. Jelene u Gornjoj Nugli, u Buzetskom dekanatu, ponovno su dobile svoj nekadašnji misal. Župniku, vlč. Jospiu Mašini predala ga je predsjednica ročke Katedrel Čakavskog sabora Mirjana Pavletić. Originalni Misal kneza Novaka danas se čuva u Beču, u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.

Misal kneza Novaka dospio u Nuglu 1405. godine, kada su ga upravo za crkvu sv. Petra te za crkvu sv. Jelene, kupili nugjanski župani Ivan Pirih i Marin Mišulin. Kupili su ga od Novakova sina Petra Disislavića, a platili su ga impozantnih 45 zlatnika, koliko je u to vrijeme vrijedila kuća s imanjem ili oveće stado goveda ili konja. Ivan i Marin samo su izvršili ono što su tadašnji Nugjani odlučili učiniti, kupiti za svoje crkve glagoljski misal, ali ne bilo koji, nego Novakov, to skupocjeno književno i sakralno blago, taj jedinstveni rukopisni misal ukrašen zlatnim inicijalima i minijaturama, savršeno oblikovanu knjigu koju je svojom rukom ispisao i inicijale oslikao osobno jedan plemić, jedan knez, knez Novak, rekla je vjernicima okupljenim u crkvi sv. Petra, predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić.

Ročki župnik zahvalio se u ime župe te je misal uoči mise održane u crkvi sv. Petra blagoslovio.

Kulturna povijest Hrvatske, napose ona književna, rekla je Pavletić, mogla je krenuti i nekim drugim tokom da ovaj misal nije 1405. godine dospio baš u Nuglu, na Roštinu, a 70-tak godina kasnije i u ruke priređivačima prve hrvatske tiskane knjige, koji su upravo po uzoru na ovaj manuskript uredili hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskoga dvora 1483. godine, što svojom ushićenom zabilješkom “Vita, vita! Štampa naša gori gre!”, najavljuje ročki žakan Juri. I doista, znanstvenici su utvrdili, da je ovaj prekrasan, i sadržajno i formalno, i znalački uređen misal poslužio kao glavni predložak za pripremu hrvatskoga Prvotiska.

Upravo su te tri činjenice, nabrojala je Pavletić, kupnja Novakova misala za crkve u Nugli, Novakov misal kao predložak za hrvatski Prvotisak, zapis žakna Jurja kao najava prva hrvatske tiskane knjige, zapravo tri najvažnije odrednice koje ovu sredinu, Nuglu i Rošćinu općenito, svrstavaju među važnije lokacije na karti hrvatskoga glagoljaštva i hrvatske kulturne povijesti. Ovome valja pridodati i druge rukopisne knjige: primjerice Ročki misal, Brevijar Vida Omišljanina, knjige Šimuna Grebla: Kvarezimal i Kvadriga duhovnim zakonom. Sve je to baština neprocjenjive kulturno-povijesne vrijednosti iz ročkoga glagoljaškog kruga.

Ovaj je misal od izuzetne važnosti i za istarsku kulturnu povijest, jer pored svega, ovaj manuskript pripada i obogaćuje lepezu glagoljaške ostavštine, u kojoj se nalaze i drugi važni hrvatsko-glagoljski rukopisni sakralni i svjetovni kodeksi, nastali ovdje ili pak dospjeli na ovo područje tijekom 13., 14. i 15. stoljeća, što “predstavlja onaj dio Hrvatske na kojem je najdublje uhvatila korijen hrvatska glagoljska pismenost”, citirala je Pavletić paleoslavisticu Mariju Pantelić.

Važnost je ovoga misala ne samo lokalna, ne samo regionalna već i nacionalna, svehrvatska. Misal kneza Novaka najstariji je datirani hrvatsko-glagoljski rukopisni misal; jedna je to od naših najljepših i najvrjednijih rukopisnih knjiga; uz Hrvojev misal, ovo je i najraskošnija glagoljska knjiga – pravo remek-djelo srednjovjekovne kaligrafske umjetnosti, ispisana rukom jednog hrvatskog kneza i viteza kojega povijest ne pamti po viteškome maču već po plemićkome peru!

Knjiga je to od 544 stranice, odnosno 272 folija pergamenta velikog formata, za što je trebalo pripremiti najmanje 140 ovčjih koža. To je oko tri i pol stada od po 40 ovaca – tzv. kvarnara. Samo su te pergamene, prema izračunu akademika Fučića, vrijedile kao desetak krava. Knjiga je to koju krasi 480 inicijala, Novakovom kreativnošću dizajniranih, njegovom rukom iscrtanih, oslikanih, obojanih i zlatom urešenih.

Nadalje, četiri su istaknute minijature koje portretiraju četiri evanđelista s knjigama, odnosno svicima u rukama, a kao vrhunac toga iluminatorskog umijeća i raskoši ovoga misala, dvije su stranice koje na cijeloj površini, bogato pozlaćene, prikazuju Kristovu muku: njegovo raspeće i Imago pietatis, Isusa okrunjenog trnovim vijencem.

Originalni Misal kneza Novaka danas se čuva u Beču kamo je dospio 1820. godine kada ga je od antikvara Gian Battiste Hattingera u Trstu za svoj fond rijetkih knjiga otkupila Dvorska knjižnica u Beču, danas Austrijska nacionalna knjižnica.

– Kada smo prije gotovo tri godine, u crkvici sv. Jelene, otvarali prigodnu izložbu o Novakovu misalu u povodu 650. godišnjice njegova nastanka, javno smo iskazali namjeru i želju da ovaj jedinstveni i neprocjenjivi kodeks vratimo domovini, pa makar i u obliku replike. Želja je bila jaka, a posao oko objavljivanja toga luksuznog faksimilnog izdanja bio je opsežan i nadasve financijski zahtjevan. Katedra Roč je stoga zatražila suradnju Staroslavenskoga instituta u Zagrebu i profesionalnog zagrebačkog izdavača Mozaika knjiga koji su vrlo rado prihvatili našu inicijativu. Radovi su trajali godinu dana, od otkupa digitalizata u Beču, preko istraživačkih radnji, pisanja studija, prevođenja, traženja adekvatnog materijala za tisak, nabave zlatne folije, nabave najfinije teleće kože za uvez, izrade zlatnih kopči do tiskare i knjigoveža koji su osposobljeni za takva, gotovo ručna, unikatna izdanja, rekla je Pavletić.

Baš kao što je luksuzna i skupocjena bila izrada Novakova originala u 14. stoljeću, tako je i izrada ove replike u 21. stoljeću bila ekskluzivna, unikatna, luksuzna i skupocjena. Ovo je limitirano, kolekcionarsko, prestižno izdanje, u konačnici, izašlo u samo 150 numeriranih primjeraka od kojih je svaki za sebe izuzetna umjetnina vjerna originalu do najsitnijih detalja, a koju prati i dodatna knjiga sa znanstvenim i stručnim prilozima o Misalu, više autora, vrhunskih akademika i profesora, doktora znanosti. Stoga ne čudi njegova cijena od vrtoglavih 20.000 kuna. Urednici su Vida Vukoja, Vid Jakša Opačić i Mirjana Pavletić, a projekt su sufinancirali Ministarstvo kulture Zaklada HAZU i Grad Buzet.

– S izuzetnim zadovoljstvom vraćamo ovu knjigu, ovu zbirku misa, liturgijsku, bogoslužnu knjigu tekstova koji se čitaju za oltarom tijekom svete mise, gdje joj je mjesto: na oltar, u crkvu gdje se nalazila i prije više od šest stoljeća. Vraćamo je u crkvu gdje je svećenik iz nje čitao glagoljicom ispisane tekstove na starom hrvatskom jeziku, crkvenoslavenskom, da vjernici razumiju njegove riječi i shvate poruke koje im šalje s oltara. Istovremeno se, kroz brojna stoljeća, u crkvama širom Europe liturgija služila na latinskom jeziku, svećenici su se obraćali puku iz latinskih misala i brevijara na puku nerazumljivom jeziku. Zato s ponosom možemo reći da su Hrvati jedan od malobrojnih naroda, uglavnom su to bili slavenski narodi, koji su se služili sakralnim knjigama na svome jeziku i svome pismu, a ovdje u našem kraju, ti su glagoljski misali i brevijari bili u uporabi još u prvoj polovici prošloga stoljeća, poručila je Pavletić. Primjerak veličanstvene kulturne i sakralne umjetnine, uručila je Nugjanima uz riječi: “Neka vam služi na čast i ponos, i neka vas trajno podsjeća na vaše pretke koji su prije više od 600 godina bili ne samo svjesni važnosti narodnog jezika i pisma, već su svjedočili visokim kulturnim i umjetničkim dosezima rukopisne i tiskane knjige.”, prenosi Glas Istre.