Dorotićevi sveci i blaženici u samostanu Svetog Franje u Puli

Izložba “Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” akademskog slikara Branimira Dorotića nakon Križevaca otvorena je u Puli u petak 28. lipnja 2024. godine u Kapitularnoj dvorani Samostan sv. Franje Asiškog. Na otvorenju su uz autora sudjelovali domaćin gvardijan samostana franjevaca konventualaca fra Đuro Hontić, profesor likovne umjetnosti i likovni kritičar Stanko Špoljarić, te mons. Antun Sente ml., voditelje galerije Martin Borković, nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu koji je ujedno i glavni organizatora ove putujuće izložbe. Glazbeni doprinos ljepoti otvaranja dale su Dolores Biasiol Vojnić i Anamari Smuk. Izložbu je otvorio fra Josip Ivanović, rektor Nacionalnog svetišta svetog Nikole Tavelića u Šibeniku.

Okupljene ljubitelje hrvatske umjetnosti i hrvatskih svetaca pozdravio je gvardijan Hontić te zahvalio organizatorima što već punih šest godina izložbu Hrvatskih svetaca i blaženika dovode u Pulu. Promatrajući živote naših svetaca umjetnici otkrivaju Božju ljepotu u njihovim životima, što možemo vidjeti i u prezentiranima slikama. Promatrajući naše hrvatske svece u prezentiranim slikama možemo vidjeti ljepotu naše povijesti u kojoj je prisutan Bog. Umjetnost jest govor o prisutnost nevidljivog Boga. Želja nam je da svi koji dolaze u ovaj samostan, možda kao obični turisti, u ovim slikama vide ljepotu Božju, ljepotu samih slika, kao i ljepotu naših hrvatskih svetaca te da po tome primaju život od Gospodina i da idu s Božjim blagoslovom. To je glavni razlog zašto uvijek iznova organiziramo ove izložbe u našem samostanu kazao je fra Đuro.

Prof. Stanko između ostalog je kazao kako je Branimir Dorotić slikar velikog sakralnog opusa, monumentalnih kompozicija. Spomenut ću samo dvije vitraji u župnim crkvama u Međugorju i na zagrebačkoj Trešnjevki. To su remek djela suvremene hrvatske umjetnosti. On je slikar koji pokazuje posvojenje sakralnih tema, odnosno svoju duhovnost.

Ova izložba ima želju popraviti svojevrsnu sramotu koja se očitovala u jednoj anketi u kojoj naši zemljaci na upit tko su hrvatski sveci najvećim djelom spominju svetog Antu i Franju i tako dalje.

Branimir Dorotić je prelaženje praga od taktilnog i tvarnog ka duhovnom, ka upućenosti k transcendentalnom jako krasno riješio. On je prikazao svece, odnosno ljude, koji su bili među nama kao osobe kojima se obraćam. To su ljudi koji su svima nama ostavili velike prostore i za naše djelovanje. Ako bismo sa slikarske strane govorili o Branimirovim radovima možemo primijetiti dva elementa. Jedan je posvećenost boji u predaniju likovnom elementu. Umjetnik pokazuje veliki sluh za kromatske boje i bogatstvo izražavanja palete na način da sklada jako dobre odnose boja. Nadalje njegove su slike obogaćene dubinom duhovnog. Dorotić je uspio stvorit ravnotežu između stanja izglednosti, psihologizacije lika i svoje stilistike i onoga što pojedini svetac znači. Slike su obogaćene mnogim detaljima, ambijentalnošću, predmetnošću, atmosferom, urbanitetom, ruralnošću koja je karakteristična za pojedine svece tako da imamo vodilju razumijevanja o kojem se svecu radi. Ove su slike spoj ljepote i duhovnoga rekao je između ostalog u svom izlaganju povjesničar umjetnosti Špoljarić.

Zahvalivši svima organizatorima na postavljanju izložbe akademski slikar Branimir naglasio je kako za vrijeme školovanja Akademija ne daje ništa od pastoralnog odgoja. Stoga se mi umjetnici pred ovakvim izazovima snalazimo onime što smo posisali majčinim mlijekom, odnosno dobili u obitelji. Ja još imam sreću da u Samoboru djeluju fratri s kojima sam blizak. Nadalje bačeni smo u vrijeme u kojem se ruinira kršćanski odgoj, temeljni kamen europske kulture. Dio smo te borbe predziđa kršćanstva u kojoj se čovjek rado odaziva ovakvim zadaćama. Što će dalje biti s tim to i nije važno. Kad je poruka odaslana ona ima svoj tijek i svoju logiku. Mi smo sretni da smo uključeni u tu priču. Ujedno zbog ove izložbe ponovno sam u Puli nakon šezdeset godina. Hvala svima, završio je svoje obraćanje umjetnik Dorotić.

Otvarajući Izložbu fra Josip Ivanović, rektor Nacionalnog svetišta svetog Nikole Tavelića u Šibeniku je kazao kako vjeruje da će svakom posjetitelju zapeti za oko toplina kojom ovi sveci zrače. Znamo da su sveci u svojoj ljepoti poput vitraja koji propuštaju Božju svjetlost i ljepotu. I mi sami se možemo na tom svjetlu grijati. Neka nam i ova izložba bude poticaj da uskočimo u svoje sandale i učinimo svetost ovdje i sada kazao je fra Josip.

Posebnu ljepotu otvaranja dale su su Dolores Biasiol Vojnić za klavirom i mezzosopranistica Anamari Smuk izvevši psalam “Gledajte u Gospodina i razveselite se” i “Anima Christi” Marca Frisina.

Voditelj projekta izložbe Hrvatski sveci i blaženici i programa otvaranje rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente upoznao je prisutne o povijesti ove izložbe kojoj je uz Josipove svetište organizator Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”, te napomenu kako će u ovom prostoru biti izložena do kraja srpnja nakon čega će biti postavljena i otvorena u Šibeniku.

mons. A. Sente