Biskup Štironja hodočastio Majci Božjoj od Zdravlja

Hodočašće Majci Božjoj od Zdravlja u Župi Hreljići, najpoznatijoj marijanskoj crkvi na jugoistoku istarskog poluotoka, tradicionalno se održava druge nedjelje listopada. Župnik župe Hreljići vlč. Geremia Massa ove je godine za taj dan i tu prigodu pozvao porečkog i pulskog biskupa mons. Ivana Štironju, koji je predvodio misno slavlje, uz koncelebraciju više svećenika.

To središnje misno slavlje okupilo je veći broj hodočasnika među kojima je bilo i onih koji su hodočastili pješice. Međi njima je bila i skupina iz Vodnjana koji su se već u sedam sati ujutro uputili prema hodočasničkom cilju udaljenu petnaestak kilometara.

U znak priprave za svetu misu, hodočasnici su molili Gospinu krunicu. U isto vrijeme nekoliko je svećenika bilo na raspolaganju za svetu ispovijed. Pozdrave i dobrodošlicu svima okupljenima, biskupu, svećenicima i svim vjernicima, uputio je župnik vlč. Geremia Massa.

Biskup je na početku nadahnute homilije podsjetio na vjekovnu tradiciju hodočašćenja Majci Božjoj od Zdravlja: „Evo nas danas na zajedničkom hodočašću majci nebeskoj Gospi od Zdravlja. Tu smo poput svojih predaka, roditelja i praroditelja koji su stoljećima u ovu crkvu dolazili i molili lijek za svoje životne rane i poteškoće te u tišini crkve tražili mir i utjehu, tražili i nalazili melem za svoje boli i rane.“

Propovjednik je naglasio važnost pobožnosti krunice koju su vjernici molili prije mise, pohvalio je zdušno pjevanje zbora i svih okupljenih te ih potaknuo da tako čine i nadalje.

Citirajući Poslanicu sv. Pavla Filipljanima, biskup je potaknuo sve nazočne da se „molitvom, prošnjom i zahvaljivanjem“ otvore Ocu Nebeskom te pozvao na molitveno zajedništvo za sve obitelji, djecu, mladež, bolesne, za narod, Crkvu i Domovinu te naglasio da je Gospa Majka koja ulijeva nadu, vraća snagu i daje sigurnost. Ona je istinska Kraljica mira, onoga mira koji je znak svakog ozdravljenja i rješenja brojnih fizičkih i duhovnih problema.

U Božjem vinogradu imamo priliku pokazati svoje poštenje

Razlamajući evanđeosku prispodobu o domaćinu i njegovu vinogradu iznajmljenog vinogradarima (Mt 21,33-43), biskup je pojasnio da su vinogradari izabrani Božji narod, da je baštinik Sin Božji – Isus, koji će biti pograbljen od ljudi i ubijen, a vinograd je Zemlja koja je ljudima povjerena da slobodno i sretno žive, razvijaju se i množe kako čitamo u knjizi Postanka.

„Kroz ovu prispodobu ponajprije otkrivamo ljubav Oca Nebeskoga i brigu prema čovjeku. Bog ne prepušta čovjeka slučajnosti, nego se brine, daje mu sve potrebno da može živjeti, odnosno da može raditi i od rada živjeti“, rekao je biskup te nastavio, „upada nam u oči povjerenje s kojim Bog daje čovjeku na upravljanje svu zemlju koja postaje dom sviju, kako to kaže papa Franjo. I mi smo u Božjem vinogradu dobili priliku da pokažemo sve svoje sposobnosti i osjećaje. I ne samo to, nego da pokažemo i svoje poštenje“.

Zemlja ili Božji vinograd dar je Stvoriteljev namijenjen svim ljudima

Biskup je u nastavku propovijedi podsjetio na encikliku pape Franje „Laudato sì“, u kojoj nas sveti Otac podsjeća da je Zemlja poput sestre s kojom dijelimo svoj život i poput lijepe majke koja nas prima u svoje ruke. Biskup je prenio ozbiljno upozorenje i brigu pape Franje: „Ta sestra jeca zbog zla koje joj nanosimo. Zbog neodgovornog korištenja i zloporabe dobara koje je Bog stavio na nju.’“

Govoreći o ozbiljnosti i alarmantnom stanja u kojemu se svijet nalazi zbog ratova i odnosa prema prirodi, biskup je naglasio: „čovjek misli, kada se oslobodi Domaćina svega svijeta da će nastati raj na zemlji. No istina je suprotna tomu; kad čovjek iz svoga života makne Boga, nastaje na Zemlji kaos, nastaje živi nered. Kada ljudi iz svoje sredine i svoga života izbace Božje zakone i zapovijedi nastaje kaos, tsunami, požar, rat.“

Božje zapovijedi kao okviri koji nas štite

„Nisu Božje zapovijedi postavljene tek da se nešto zabrani ili dopusti, nego da se postave okviri izvan kojih je opasno kretanje“, rekao je biskup te pozvao na preispitivanje savjesti: „Slabi smo i skloni smo grijehu, prelazimo granice Božjih zapovijedi. Ali, imamo pomoć, imamo nekoga koji nam želi pomoći i koji nas želi vratiti na pravi put. Roditelji, ne bojte se savjetovati svoju djecu, svoju mladež, ne bojte se uputiti ih prema dobru, govoriti im o dobru. Ne samo o dobrom životu, nego o životu ispunjenom mirom, ispunjenom Božjom ljubavlju“… „Isus nam je, dakle, na dohvat ruke da nam pomogne, da nas izvuče iz pogibelji. Zato ga šalje Otac Nebeski. On spremno daje život, potpuno se žrtvuje i postaje temelj života i kamen zaglavni“.

Objasnivši značenje i ulogu zaglavnog kamena u graditeljstvu, biskup Ivan je naglasio da je Isus „spreman svima biti sve, ali to mora svatko za sebe u potpunoj slobodi odlučiti. Netko mudro reče: ‘Bog se dovoljno otkrio onima koji ga žele i dovoljno sakrio onima koji ga ne žele’. Braćo i sestre, dragi roditelji, mi smo oni koji trebamo otkriti ili pomoći otkriti Boga u našoj mladeži i u našoj djeci. A vi, dragi mladi, nemojte prezreti ono što vam govore vaši roditelji, djedovi i bake, što vam govore svećenici i na što vas Crkva upućuje“.

Propovjednik je homiliju zaključio citatom pape Franje iz enciklike „Laudato sì“: “Marija Majka koja se brinula o Isusu, sada se majčinskom ljubavlju i boli brine za ovaj ranjeni svijet.  Kao što je probodena srca oplakivala Isusovu smrt, tako sada suosjeća s patnjom, raspetih siromaha i stvorenja ovoga svijeta satrvenih čovjekovom rukom“ (br. 241).

„Danas osobno pojedinačno i zajednički uzdignimo glas Nebeskoj Majci Gospi od Zdravlja da nas zagovara kod svoga Sina Isusa, neka zagovara naše obitelji, našu mladež, djecu, starije i bolesne, sve nas“ riječi su kojima je mons. Štironja zaključio homiliju.

Nakon mise, održana je procesija, tradicionalni zavjetni ophod oko crkve i groblja. Nakon zajedničke molitve Majci Božjoj od Zdravlja, biskup je hodočasnicima zaželio blagoslovljeno popodne i svima nazočnima udijelio otpusni blagoslov.

G. Krizman