Svetkovina sv. Nikole proslavljena u Pazinu

Pazinska Župa sv. Nikole biskupa svoju je župnu svetkovinu proslavila svečanim koncelebriranim misnim slavljem koje je ove godine predvodio zlatomisnik vlč. Jordan Rovis, župnik Žminja, a koji je upravo u toj pazinskoj crkvi zaređen za svećenika pred pet desetljeća. Na početku je prigodnu riječ dobrodošlice okupljenima uputio župnik domaćin, preč. Mladen Matika, pazinski dekan. On je uz ostalo pozdrav uputio i č. s. Augusti Modrušan, milosrdnici koja je desetak godina provela na službi u Pazinu a sada je već dugi niz godina u Žminju.

U prvom dijelu homilije, propovjednik je posvijestio važnost došašća u životu svakoga vjernika. „Okružuje nas blještavilo svjetla i sve što prati ovo vrijeme u javnom prostoru, no mi smo pozvani razmisliti što je srce došašća, odnosno tko je u njegovu središtu, kako nam ne bi promakla središnja osoba, tj. Da nam ne promakne Isusov dolazak“, jer, nastavio je propovjednik „došašće je vrijeme iščekivanja, i to radosnog iščekivanja. Ujedno, došašće je i vrijeme nade, a kršćanin je čovjek nade.“  Nadalje, je podsjetio, kako je došašće i vrijeme priprave. „Pozvani smo na osobnu pripremu: u našim obiteljima, zajednicama, jer došašće je poziv na obnovu i obraćenje“- Na pitanje „tko se to ima obnoviti i obratiti“, odgovorio je „ja!  Naime, mi često volimo pokazivati na druge, no došašće nas usmjeruje na nas same, jer meni je potrebna obnova, obraćenje kako bi još jače i kvalitetnije živjeli naš odnos s Bogom i s ljudima“. U tom je kontekstu propovjednik naglasio, kako je došašće poziv da Boga stavimo ispred svih i svega, jer „došašće je milosno vrijeme, a milost je srce kršćanstva i naše vjere. Ona oblikuje čovjeka, i stvara od nas Božje i duhovno stvorenje“.

 U drugom dijelu homilije, propovjednik je ukazao na sveca dana, sv. Nikolu biskupa koji je nadaleko poznat po svojoj dobrobiti i darivanju. „Iako je živio s velikom odmakom od nas, opečatio je vremena, pa i ovo naše“ rekao je propovjednik, je podsjetio kako su sveci vjerodostojni u sakom vremenu, „oni ne zastarijevanju, njihovo vrijeme je stalno i uvijek. Oni su primjeri i uzori, izvori nadahnuća“. Propovjednik se kratko osvrnuo na život sv. Nikole, te je podsjetio na njegovo porijeklo koje ga nije učinilo sebičnim, već je bogatstvo koje je naslijedio pretvorio u veliki dar, koja se očitovala u ljubavi prema potrebitima, siromašnima i djeci. „On je svetac siromaha i za siromašne. Narod je u njemu prepoznao kvalitete i izabrao ga za biskupa. Kao biskup isticao se apostolskom revnošću i zauzetošću za ljude.“ U tom je kontekstu propovjednik posvijestio, kako danas svijet obiluje riječima i obećanjima, no ono što je potrebno je vjerodostojnost koja se potvrđuje dobrim djelima, kako je činio i sv. Nikola. Također, je spomenuo i zgodu iz svečeva života nevremena na moru, te naglasio kako je on bio odraz čiste i zdrave molitve. „Molitva nas oblikuje i pretvara u dobre i plemenite ljude. Iskreni molitelji imaju veliku šansu biti dobri i kvalitetni ljudi i kršćani“ rekao je propovjednik, te na kraju homilije sve preporučio zagovoru sv. Nikole, kako bi i plod ovoga blagdana bio poticaj za preobrazbu našega srca i još zdušnije vršenje dobrih djela.

Misu su glazbeno animirali odrasli pjevači iz župnoga zbora te mališani iz dječjeg zbora. Na kraju mise, nakon završnih zahvala župnika, vlč. Rovis je pročitao blagoslovnu molitvu i udijelio Božji blagoslov svoj okupljenoj djeci, a potom su mališani iz dječjega zbora nastupili s još dvije pjesme, otpjevavši ih ispred oltara. Nakon svega su djeci podijeljeni prigodni poklon paketi.

Simbolično, druga pjesma koju su otpjevala djeca u kratkom nastupu nakon mise bila je pjesma „Kap jedna mala“, koja je bila himna Susreta hrvatske katoličke mladeži u pulskoj Areni 2006. godine. Vidjeti i čuti tu dječicu kako pjevaju ulomak suvremene povijesti istarske Crkve nekako implicitno daje nadu da će, zahvaljujući vjerskom odgovoru u obitelji, ali i radu s mladima u župnim zajednicama i u školi, te neke buduće generacije – htjeti, znati i moći pronijeti vjeru generacijama iza sebe, ovdje, na istarskome tlu koje je tako bogato prožeto vjerskom tradicijom.  

O crkvi sv. Nikole biskupa u Pazinu

Crkva sv. Nikole podignuta je 1266. godine o čemu svjedoči latinski natpis na glavnom pročelju. Godine 1441. godine dobiva gotičko višekutno svetište, nadsvođeno zvjezdastim svodom. Dograđivanje bočnih kapela počelo je 1659. godine, a one su u velikoj obnovi u baroknom stilu iz šezdesetih godina 18. stoljeća spojene u bočne brodove i opremljene novim oltarima. U prošlosti je imala status prepoziture što je značilo da je bila nadređena župama Porečke biskupije na području habsburške Istre. Prvi prepozit imenovan je u prosincu 1285. godine. Posebnu zanimljivost predstavlja mrežasti gotički svod prezbiterija s ciklusom fresaka naslikanim oko 1460.g. Te freske spadaju u sam vrh kasnogotičkih likovnih ostvarenja u Istri. Isti način gradnje svoda koristio se kasnije pri gradnji još nekih istarskih crkava, pa i one u pazinskom Franjevačkom samostanu. Još prije izgradnje Sv. Nikole u Pazinu je postojala manja crkva u kaštelu, dostatna za potrebe malobrojnog stanovništva. Od nje su nam ostali tek rijetki zapisi u starim ispravama i par kamenih fragmenata. Osnovni ugođaj ambijenta stvaraju unutrašnja oprema, oltari i crkveni namještaj. Sedam današnjih oltara potječu iz 17. i 18. st. Ova tipična konstrukcija gotičke arhitekture prenesena je u Istru preko sjevernih i sjeverozapadnih krajeva, a Pazin je postao uzorom i ishodišnim mjestom širenja takvoga tipa svetišta u Istri i na Kvarneru tijekom 15. i 16. st.

Nedavno dovršena obnova zvonika i restauracija zvona

Zvonik pazinske crkve, visok 44 metra, izgrađen je 1705. godine, i nedavno je dovršena njegova obnova. Tijekom obnove restaurirana su i dva zvona iz 1928. godine te je u satni mehanizam postavljen elektronski sat.

G. Krizman