Pazin: Katehetski dan

 U Pazinskom kolegiju je u subotu, 29. kolovoza 2015., održan Katehetski dan za vjeroučitelje Porečke i Pulske biskupije. Gost predavač, nadbiskup mons. Petar Rajič, novoimenovani nuncij u Angoli, Svetom Tomi i Principu, a donedavni apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru te apostolski delegat na Arapskom poluotoku,  tom je prigodom održao predavanje na temu „Katolička crkva u islamskom okruženju – mogućnosti i perspektive“.

Skup je uvodnim pozdravom otvorio novi predstojnik Katehetskog ureda vlč. Luka Pranjić. Mons. Rajič je na početku kratko predstavio svoj svećenički i diplomatski put, te dao kratki osvrt na recentniju povijest države Vatikan, sa posebnim naglaskom na razvoj diplomatske službe, koja danas predstavlja jedan od najrasprostranjenijih diplomatskih korpusa uopće. Od 198 država koliko ih sveukupno ima na svijetu, Vatikan ima diplomatske odnose sa čak 180. Razlozi onih država sa kojima Vatikan nema uspostavljene diplomatske odnose su mahom političke ili ideološke naravi, no Sveta Stolica čini kontinuirana nastojanja u tom smislu. Napose se to odnosi Kinu, gdje za sada postoji samo predstavnik Vatikana, i to je svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije vlč. Ante Jozić. On ima ured u Hong Kongu, od kuda prati događaje u Kini, i izvještava Svetu Stolicu.  Kao još jedan specifičan slučaj mons. Rajič je istaknuo Saudijsku Arabija gdje, unatoč činjenici da od 30 milijuna stanovnika jedan milijun su kršćani, vlasti ne dopuštaju bogoslužja drugim vjerskim zajednicama. Sveta stolica ima sveukupno 110 nuncija jer, iz raznih praktičnih razloga jedan nuncij nerijetko pokriva odnose sa nekoliko susjednih država, napose kada je riječ o manjim zemljama. Velika ekspanzija diplomatskog korpusa Svete Stolice pokrenuta je tijekom pontifikata sv. Ivana Pavla II., a dok su nekad Talijani činili oko 70% diplomatskog korpusa, danas je to manje od 50%. Govoreći o dolasku prvog nuncija, mons. Giulia Einaudija, u Hrvatsku nakon osamostaljenja, nadbiskup je naglasio presudnu ulogu sv. pape Ivana Pavla II. za priznanje Hrvatske, njegov je doprinos bio takav da bi ga trebalo proglasiti suzaštitnikom Hrvatske, rekao je predavač. Iako smo mi malobrojan narod, trenutno čak deset Hrvata predstavlja Vatikan u nuncijaturama i predstavništvima diljem svijeta, naglasio je nadbiskup.

U nastavku je prema čl. 364. Kanonskog zakonika detaljnije pojasnio opis službe i dužnosti nuncija i nuncijature, sa posebnim naglaskom na podršku, u oba smjera, u komunikaciji državnih vlasti sa Svetom Stolicom, te ulogu nuncija u imenovanju biskupa u mjesnim Crkvama. Nadalje, nunciji surađuju sa mjesnim biskupskim konferencijama u, kada je to potrebno, zaštiti prava Crkve i vjernika, napose u regijama gdje su kršćani potencijalno ugrožena manjina. Među ingerencijama nuncija su i nastojanja, u mjeri koliko je to moguće, dakako i ekumenska i međureligijska nastojanja u suradnja sa predstavnicima drugih Crkava i religija.

Nadbiskup je na pitanja koja su uslijedila nakon kraće pauze detaljnije objasnio ponegdje i vrlo osjetljiv položaj kršćana u arapskim zemljama te približio nazočnima liturgijski život tih, negdje i veoma brojnih mjesnih Crkava, ali koje u većini tamošnjih država nemaju pravo graditi svoje sakralne građevine već za mise koriste dvorane i podrume, u kojima se ponegdje održava, zbog velikog broja vjernika, a skučenih kapaciteta, i do petnaestak misa dnevno. Život kršćanskih vjerskih zajednica u arapskim zemljama nerijetko je svijetli primjer suživota, gdje isti prostor, uz prikladnu organizaciju, solidarno dijele zajednice različitog kulta.   

Nadbiskupu je upućen zaista veliki broj pitanja, napose o aktualnim pitanjima glede arapskog svijeta i prijetnje islamskog terorizma, na koja je on dao konkretne, stručne i jasne odgovore.

 Mons. Petar Antun Rajič rođen je u Torontu u obitelji hrvatskih iseljenika. Nakon završenog studija  urbanizma u rodnom gradu, odlučuje se na svećenički poziv, ali ne u Kanadi već u rodnom kraju svojih roditelja. Želeći bolje upoznati kako jezik tako i prilike Crkve u Hrvata odlučuje se za filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj bogosloviji u Sarajevu. Kao mladi svećenik kratko je radio na hrvatskoj katoličkoj župi u Torontu, a potom ga njegov biskup Pavao Žanić šalje na daljnji studij u Rim. Upisuje kanonsko pravo na Fakultetu kanonskoga prava Papinskoga lateranskog sveučilišta i nastanjuje se u Papinskomu hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Ubrzo biva primljen u Papinsku crkvenu akademiju, ustanovu za pripremu budućih diplomata Svete Stolice. Studij kanonskoga prava okončava obranom doktorske dizertacije i akademskim stupnjem doktora. U diplomatsku službu Svete Stolice stupa 1. srpnja 1993..

Prva diplomatska iskustva stječe u diplomatskim predstavništvima odnosno apostolskim nuncijaturama u Iranu i Litvi. Nakon premještaja u Vatikan, više je godina radio na Odjelu za opće poslove Državnoga tajništva, poglavito u uredu zamjenika za opće poslove Državnoga tajništva. Istodobno je od srpnja 2001. do prosinca 2009. bio i članom Upravnoga vijeća Vatikanskoga televizijskog središta.

U lipnju je 2003. bio i član službene pratnje pape Ivana Pavla II. za njegova pastirskoga pohoda Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini 23. lipnja 2003., to jest 100. i 101. apostolskoga putovanja izvan Rima i Italije. U srpnju te iste 2003. godine imenovan je prelatom predvorja pape Ivana Pavla II. Istu mu službu povjerava i papa Benedikta XVI. nakon svojega izbora 19. travnja 2005.

Počasni naslov kapelana Njegove Svetosti dodijeljen mu je 1. srpnja 1994., a naslov pak počasnoga prelata Njegove Svetosti 9. rujna 2003.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2. prosinca 2009. naslovnim nadbiskupom Sarsenteruma i apostolskim nuncijem u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru te istodobno apostolskim delegatom na Arapskom poluotoku. Papa ga je 27. ožujka 2015. imenovao apostolskim nuncijem i u Jemenu, te u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Za biskupa je zaređen u mostarskoj  katedrali 23. siječnja 2010. Zareditelji su bili tadašnji papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, kao glavni zareditelj, te vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić i Mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić, kao suzareditelji zajedno sa svim nazočnim katoličkim biskupima, među kojima su bili svi biskupi članovi Biskupske konferencije BiH (BK BiH) i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) te nekoliko biskupâ iz Rima.

Biskupsko geslo mons. Petra Rajiča glasi: Za slobodu nas Krist oslobodi, odnosno Christus Dominus nos liberavit.

Dana 15. lipnja 2015. imenovan je papinskim nuncijem u Angoli, Svetom Tomi i Principu, gdje će službu preuzeti polovicom rujna. 

Ton, razgovor za HKR: https://www.youtube.com/watch?v=JQdHg2y4DMg&feature=youtu.be