„Di ča slaje zvoni“

Povodom Sabora čakavskog pjesništva  održana misa na staroslavenskom

U Žminju je, u nedjelju 7.  lipnja, povodom održavanja 46. sabora čakavskog pjesništva, u žminjskoj župnoj crkvi sv. Mihovila misa je održana dijelom na staroslavenskom, a tom je prigodom gostovala i Voklana skupina Voicees iz Lembecka u Njemačkoj.  Misno slavlje predvodio je žminjski župnik vlč. Jordan Rovis, koji je prigodno, dio molitava izrekao na staroslavenskom. Žminjski župni zbor sv. Mihovila otpjevao pojedine dijelove mise na staroslavenskom, a gosti iz Njemačke su upotpunili momente misnog slavlja duhovnim evergreenima na engleskom jeziku.

Misu na staroslavenskom žminjski je župni zbor prvi je put izveo 2008. godine, također prigodom održavanja Čakavskog sabora.

Manifestacija je otvorenapodizanjem zastave Čakavskog sabora. Nakon mise uslijedilo je natjecanje učenika osnovnih škola u jezičnom izričaju i interpretaciji poezije. Obuhvaćeni su učenici iz raznih krajeva Hrvatske, iz čitavog čakavskog govornog područja. Okupilo se oko 200 učenika koji su govorili svoje stihove te interpretirali stihove renomiranih čakavskih pjesnika.

 U poslijepodnevnim satima održana je radionica za mentore “Kako multimodalno pripremiti pjesmu za recitaciju” a upriličen je i susret učenika s Mladenom Kušecom.

U žminjskoj Kuli bila je dostupna i cjelodnevna izložba originalnih ilustracija Irine Kivela za knjigu „Bajka o potonulim zvonima“ Danijela Načinovića.

O povijesti Čakavskog sabora

Sabor čakavskog pjesništva, prvotno zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti uglavnom pitanjima čakavskog pjesništva osnovan je u Žminju je 8. svibnja 1969.

Na osnovi mnogo šire  i domišljenije programatske osnove, te kao svojevrstan odjek na početak rada Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je početkom 1970. osnovan ČAKAVSKI SABOR, čija će se programska orijentacija u predstojećem razdoblju ostvarivati u širokom rasponu raznovrsnih kulturno-umjetničkih programa, znanstvenih i stručnih skupova, izdavačke djelatnosti, podizanja spomen obilježja, obnove i uređenja Huma i drugih istarskih gradića, valoriziranja i revaloriziranja čakavštine kao  dijalektalnog i jezičnog  idioma, te u drugim kulturnim programima koji se tiču očuvanja   i vrednovanja kulturnog i nacionalnog identiteta ne samo istarskog nego i čitavog čakavskog govornog područja. Tu svoju programsku osnovu i orijentaciju Čakavski je sabor, kako je zamišljeno, trebao započeti ostvarivati kroz posebne teritorijalno raspoređene i  osnovane sekcije odnosno Katedre udružene u Čakavski sabor, koje će, svaka na svome području, artikulirati svoje specifične programe, svoju djelatnost i svoje ciljeve. Tako su već 1970. osnovane i započele djelovati nove Katedre Čakavskog sabora u Pazinu, Labinu, Buzetu, Novom Vinodolskom, Roču, Bujama i u Poreču, dok su idućih nekoliko godina osnovane još Katedre Čakavskog sabora  u Barbanu, Juršićima, Opatiji, Puli i Splitu.

Već 12. i 13. rujna 1969., u organizaciji Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je održan znanstveni skup o novijoj čakavskoj poeziji. Predsjednik Sabora čakavskog pjesništva u prvom mandatu bio je Mirko Božić (Zagreb), potpredsjednik Zvane Črnja, dok su u Upravnom odboru Sabora bili: 1) Dobriša Cesarić, Zagreb, 2) Ljubo Drndić, Beograd, 3) Marin Franičević, Zagreb, 4) Ive Jelenović, Pula, 5) Marijan Mačina, Žminj, 6) Mirko Paulinić, Žminj, 7) Petar Radovan, Žminj, 8) Ive Rudan, Pula, 9) Ive Siljan,  Pula, 10) Miroslav Sinčić, Pula, 11) Paškval Šverko, Rovinj, 12) Dragutin Tadijanović, Zagreb, 13) Tugomil Ujčić, Pazin, 14) Šime Vučetić, Zagreb, 15) Egidio Zannini, Rovinj, 16) Slavko Zlatić, Pula, 17) Vilma Zohil, Žminj.

Od 1970. do 2010., osim Mirka Božića, predsjednici   Čakavskog sabora  bili su: akad. Andro Mohorovičić, prof. Veseljko Velčić, Ema Derosi-Bjelajac, akademik Petar Strčić, Aleksa Ladavac i Slavko Krajcar.

Na inicijativu i prema konceptu Zvana Črnje 1979. godine pokrenuta je unutar izdavačke djelatnosti Čakavskog Sabora reprezentativna antologijsko-enciklopedijska kolana “Istra kroz stoljeća”. Glavni urednik prvih deset kola (po 6 knjiga, ukupno 60 svezaka) bio je do svoje smrti književnik Zvane Črnja.

U okviru obilježavanja 30. obljetnice postojanja i rada Čakavskoga sabora u Žminju je 1999. uređena i otvorena Čakavska kuća, kao sjedište Čakavskoga sabora i mjesto događanja.