O razvoju crkvenog nakladništva u Istri

U Puli je u utorak, 4. studenoga 2015. održan međunarodni stručno-znanstveni skup pod nazivom „Ishodište tiskane riječi, 155 godina tiskarstva u Istri (1859. – 2014.)“.

Skup je održan u velikoj dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula,  pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Pule.
Susret je započeo uvodnim pozdravima predstavnika organizatora: Nele Načinović, u ime Gradske knjižnice i čitaonice Pula, dr. sc. Elvisa Orbanića ispred Državnog arhiva u Pazinu,  Davida Runco  i Srečka Vilhara iz Središnje knjižnice u Kopru. U ime Grada Pule skupu se obratila pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za kulturu Lidija Musi. 
Na isteku smo godine u kojoj obilježavamo značajne obljetnice u kulturnoj prošlosti Istre druge polovice 19. stoljeća. Godine 2014. navršava se značajna obljetnica utemeljenja prve tiskare koja je pokrenula tiskarstvo i nakladništvo na području Istre, bila je to tiskara obitelji Coana u Rovinju.
U ovoj godini ujedno se navršava i 145 godina pokretanja tiskarske djelatnosti u Puli, utemeljenjem prve tiskare Seraschin 1869. godine. Tiskara Seraschin značajna je i po objavljivanju prve publikacije na hrvatskom jeziku u Puli, knjižice Pravila Čitaonice u Pulju iz 1870. godine.
S Pravilima povezana je i treća obljetnica kojom se u 2014. zaokružuje kulturna povijest Istre, a to je 145. obljetnica utemeljenja prve hrvatske čitaonice u Puli koja 1869. počinje djelovati kao središte hrvatskih preporodnih ideja, prosvjete i kulture, podsjetila je na početku skupa ravnateljica Gradske knjižnic i čitaonice Pula Nela Načinović.
Prvo izlaganje na temu Tisak i društveni razvoj izrekao je dr. sc. Josip Stipanov iz Zagreba.  O društveno povijesnom kontekstu početka tiskarske djelatnosti u Istri govorio je dr. sc. Marino Manin  iz Zagreba u predavanju pod naslovom  „Istra u drugoj polovici 19. stoljeća: između statičnosti provincijskog života i dinamike modernizacije“. Marino Budicin, dogradonačelnik Rovinja  održao je izlaganje na talijanskom jeziku pod naslovom „La tipografia rovignese dei Coana nella temperie politico-culturale di Rovigno e dell’Istria della seconda metà del secolo XIX e dei primi decenni di quello seguente“ u kojem je predstavio prvu modernu tiskaru u Istri pod nazivom Prima Tipografia Istriana, poznatija kao tiskara obitelji Coana, utemeljena je u Rovinju 1859. godine. S aspekta razvoja kulture tiskarstva u Hrvatskoj, tipografija obitelji Coana predstavlja ishodište kontinuiranog razvoja tiskane riječi u Istri, otvorivši put zavičajnom nakladništvu, produkciji knjiga i prvih periodičkih publikacija koje dokumentiraju lokalnu povijest, politiku i kulturu. Mag. Peter Štoka iz Kopra predstavio je početke tiskarske povijesti u Kopru, te prikazao daljnji povijesni razvoj tiskarstva u tom istarskom gradu.
Vlč. mr. sc. Ilija Jakovljević župnik u Fažani i pridodani sudski vikar razradio je temu  „Razvoj crkvenog nakladništva u Istri“, naglasivši kako je najznačajniji početni obol tiskarstvu na hrvatskom jeziku, kako onih religiozne-vjerske tematike, tako društveno-kulturne, dao biskup Juraj Dobrila.
Najvažnija knjiga za Hrvate u Istri u 19. stoljeću je bio molitvenik „Otče, budi volja tvoja“  iz 1854. godine biskupa Jurja Dobrile, tiskan u Trstu, koji je i danas uz određene promjene u liturgijskoj upotrebi, naglasio je vlč. Jakovljević. Molitvenik „Otče, budi volja tvoja“ i „Naša sloga“, zahvaljujući biskupu Dobrili i drugima postali su sastavni dio izgrađivanja nacionalnog identiteta u Istri. Prva četiri izdanja molitvenika dao je tiskati sam biskup Dobrila. Poslije je brigu za izdanje ovog molitvenika preuzela „Bratovšćina hrvatskih ljudi u Istri“ te je tiskala 5 izdanja, a potom ulogu izdavača preuzima Društvo sv. Mohora za Istru na čelu s Božom Milanovićem. Molitvenik je doživio određene preinake ali i dalje izlazi te se koristi u našim župama. List „Naša sloga“  je odigrao također značajnu ulogu u prosvjetiteljskom i političkom radu među istarskim Hrvatima. Na jugu Istre značajnu ulogu na koncu 19. stoljeća i početkom 20. imat će Društvo sv. Ćirila i Metoda za Istru, čiju su članovi bili i svećenici, rekao je predavač, te kao primjer naveo činjenicu da je godine 1894. Društvo u tiskari Seraschin u Puli, na hrvatskom jeziku, tiskalo „Pravila družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru“. Svakako najznačajniji impuls hrvatskog katoličkog izdavaštva u početcima tiskarstva na ovim područjima dolazio je iz Pazina. Pazin je početkom 20. stoljeća postao važno žarište Hrvatskog katoličkog pokreta. Među najistaknutije svećenike spada beramski župnik Josip Grašić. Pod  njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza 1910. „Tiskovno društvo“, a nakon godinu dana 3. rujna 1911. pod pokroviteljstvo biskupa Antuna Mahniča „Tiskovno društvo“ osnovalo je svoju tiskaru s ciljem pokretanja katoličkog tiska. Neumorni istarski svećenici (Hrvati i Slovenci) nisu se posve dali slomiti od iredentizma i fašizma, te su 1924. godine osnovali Društvo sv. Mohora za Istru kao crkveno-kulturnu ustanovu s naglaskom na širenje tiska na hrvatskom jeziku.  Glavni nositelj ideje je bio već spomenuti beramski župnik Josip Grašić, koji je izabran i za predsjednika, tajnik i blagajnik je postao Božo Milanović, koji će zapravo društvo i voditi sve do 1947. kad će ga komunističke vlasti zabraniti (28. kolovoza 1947.), nakon ubojstva vlč. Miroslava Bulešića u Lanišću. Prvo izdanje društva  bio je kalendar „Danica“, a potom „Gospodarska čitanka“  „Hrvatska istarska pjesmarica“,  „Uzor selo“  „Tri pripovijetke“, i druga. U razdoblju talijanske okupacije Društvo sv. Mohora za Istru tiskalo je 58 knjiga, u što ne spadaju molitvenici.
Društvo je svake godine za vrijeme talijanske okupacije slalo u Istru od 10 do 12 tisuća knjiga i tako je u razdoblju od 15 godina dostavilo u Istru oko 180 tisuća knjiga.
Zanimljivo je primijetiti kako je mons. Božo Milanović 1945. sa novim vlastima pokušao dogovoriti izdavanje kalendara Danica i Prve početnice, koju je Oblasni odbor odmah po tisku u cijelosti prodao kao stari papir. Pedesetih godina bilo je nekih nastojanja i manjih uspjeha u izdavanju katoličkog tiska, no obnova istarskog crkvenog izdavaštva se događa tek 1972. godine kad mons. Antun Hek izdaje ponovo kalendar Danica. Također počinje izlaziti i Biskupijski vjerski-informativni-kulturni list „Ladonja“. Pokrenuo ga je mons. Hek u Zagrebu, isprva je izlazio od lipnja do listopada 1972. u obliku listića kao prilog obiteljskoga časopisa Kana, u izdanju Kršćanske sadašnjosti. Ponovno je pokrenut 1981., u uredničkom vijeću bili su mons. Hek i vlč.  Sergije Jelenić, a prvi je broj, na 12 stranica, objavljen za Božić te godine. U početku se tiskao u Zagrebu u Kršćanskoj sadašnjosti, potom u Pazinu.
Još jedan značajni element u istarskom crkvenom izdavaštvu je Istarsko književno društvo (IKD) »Juraj Dobrila«, kao nasljednik, od 1981. godine, Istarskog književnog društva Svetog Ćirila i Metoda iz Pazina. U arhivu IKD pohranjeno je vrlo važno gradivo za proučavanja novije istarske povijesti: 31 godište Naše sloge, sva godišta Pučkoga prijatelja, Istre i Istarskoga lista te prilično bogat arhiv iz razdoblja talijanske vlasti. Tu se čuva i osobna arhiva B. Milanovića, sjemenišni arhiv, te knjižnica bogata naslovima povezanima s Istrom.
Godine 1995. osnovano je Dioničko društvo za nakladničku i grafičku djelatnost »Josip Turčinović«, koje se tada pojavljuje kao izdavač Istarske Danice, Ladonje i drugih izdanja. Crkva u Istri danas ima svoju nakladničku kuću i skromniju tiskaru. Vjerujem da će uspjeti opstati, zaključio je vlč. Jakovljević.
Josip Šiklić, ravnatelj pazinske srednje škole govorio je o nakladničkoj i tiskarskoj djelatnosti u Pazinu općenito kroz 100 godina, od 1910. – 2010. godine.
Slijedeći intervent održao je dr. sc. Bruno Dobrić iz Pule koji je izložio „Utjecaj austrougarske Ratne mornarice na razvoj nakladništva i tiskarstva u Puli od 1870. do 1918. godine“, u godinama kada je Pula bila glavna austrougarska ratna luka i kao grad u značajnoj ekspanziji.
Nadia Bužleta sakupila je i izložila detalje o  „Višejezičnoj tiskarskoj produkcija pulskih tipografija u drugoj polovici 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća .  Pretposljednje izlaganje iznijela je ravnateljica Načinović,a govorila je o Prvoj hrvatskoj čitaonici u Puli, koja je otvorena prije 145 godina.
I, zaključno, posljednje izlaganje skupa, kao rezultat istraživanja Hendi Hrelja iz Pazina, bilo je na temu „Tiskarstvo u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća prema podacima iz arhivskoga gradiva“.  
Kako je netko od predavača primijetio, nadati se je da će multidisciplinarni pristup tematici ovog skupa biti ishodište novih vrijednih projekata u znanstvenom proučavanju, ali i efektivnom razvoju tiskarstva i Istri.  
 G. Krizman