20. obljetnica Pazinskog kolegija – klasične gimnazije

Proslavljena 20. obljetnica Pazinskog kolegija – klasične gimnazije i 100. obljetnice zgrade Kolegija. Svečano misno slavlje predvodio je gospičko-senjski biskup mons .dr. Mile Bogović, bivši đak Pazinskog sjemeništa.

„Kako vrijeme prolazi, postajemo svjesniji da moramo biti ponosni na našu generaciju, naglasila je prof. Sloković, jer je u Prvoj generaciji Pazinskog Kolegija objedinjena ogromna simbolika i neumorno zalaganje ljudi koji su živjeli davno prije nas.“, uistinu, pokretanje i plodonosno djelovanje Pazinskog kolegija – klasične gimnazije je Dobrilin san, Mahnićevo ostvarenje, Milanovićevo oplođenje, i nadasve realizacija Hekove vizije… jednostavno, to je ostvarenje težnji velikana istarske Crkve.

Dvodnevnim obilježavanjem, 14. i 15. ožujka 2014., svečano je proslavljena 20. obljetnica Pazinskog kolegija – klasične gimnazije i 100. obljetnice zgrade Kolegija. Svečano misno slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović, bivši đak Pazinskog sjemeništa.

Obilježavanje je započelo u petak, 14. ožujka 2014. sportskim susretima u raznim disciplinama: odbojci, nogometu, košarci i šahu, između sadašnjih i bivših učenika Kolegija i predstavnika drugih ustanova. Turnir je započeo odbojkaškom utakmicom između učeničkog doma Karlovac i doma Pazinskog kolegija. Uslijedio je nogometni turnir, na kojem je sudjelovalo najviše ekipa: svećenici zajedno sa bogoslovima, djelatnici gradske uprave, ekipa bivših učenika, od koje većinu predstavljaju učenici prve generacije, te posljednja, ali ne manje vrijedna, ekipa sadašnjih učenika Pazinskog kolegija. Oko 20 sati započeo je košarkaški derbi u kojem su snage odmjerile ekipe bivših i sadašnjih učenika Pazinskog kolegija.

U subotu, 15. ožujka 2014., svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole predvodio je gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović, a koncelebrirali su porečki i pulski ordinarij mons. Dražen Kutleša, biskup u miru mons. Ivan Milovan te četrdesetak svećenika koji su bili djelatnici ili učenici Pazinskog kolegija ili Pazinskog sjemeništa.

Na početku misnog slavlja sve je pozdravio biskup domaćin mons. Kutleša, koji je naglasio kako kroz sudbinu Kolegija možemo iščitati sudbinu hrvatskog naroda na ovom prostoru. Odmah po izgradnji, zgrada je oduzeta za druge namjene, 1945. je uz mnogo poteškoća vraćena te je otvoreno sjemenište gdje je odgojen veliki broj svećenika za mnoge biskupije, a tek 1993. otvoren je Kolegij koji djeluje već 20 godina. Istaknuo je presudnu ulogu mons. Antuna Heka u pokretanju projekta Kolegija. Veliki broj svećeničkih zvanja i intelektualaca koji su izišli iz Kolegija znak su obilnih duhovnih i intelektualnih plodova Sjemeništa i Kolegija. Temeljna je uloga Kolegija, rekao je, osim prenošenja znanja, upravo formiranje kvalitetnih mladih ljudi, koji će u budućnosti, i kao eksperti u svojim profesijama, ali nadasve kao kvalitetni ljudi doprinositi dobrobiti i razvoju svojih životnih okruženja.

Mons. Bogović je u uvodnom pozdravu istaknuo kako proslava obljetnica nije samo pogled u prošlost nego i prigoda da se izrazi zahvalnost svima onima koji su u projekt Pazinskog kolegija ugradili dio sebe, svojom dobrotom obogatili one koji su tu proveli svoje školske dane, jer ta je dobrota danas razasuta diljem domovine i šire. On je, prisjetio se, u Pazinsko sjemenište došao ’50-tih godina i svoje je učeničke dane dijelio sa biskupom Milovanom, akademikom Josipom Bratulićem i drugima, a tada su Sjemeništem upravljali mons. Božo Milanović i mons. Josip Pavlišić, kasnije riječko-senjski nadbiskup. Predvoditelj misnog slavlja je u prigodnoj homiliji na temu evanđeoskog ulomka o rasipnom sinu napose naglasio temeljnu ulogu ljubavi u mehanizmu primanja – darivanja u međuljudskim odnosima.

Na kraju misnoga slavlja okupljenima se obratio ravnatelj Pazinskog kolegija – klasične gimnazije, preč. Alejandro Castillo Jimenez. Nakon upućenih pozdrava kleru, puku te predstavnicima državnih institucija ravnatelj je napose pozdravio biskupe te uputio pozdrav i zahvalu mons. Antunu Bogetiću koji je prije 20 godina pastirskom mudrošću prepoznao vrijednost Hekovog projekta Kolegija, i podržavao ga u potpunosti.

Misi su nazočili predstavnici Grada Pazina, Istarske županije, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, ravnatelji drugih pazinskih škola i županijskih institucija.

Ravnatelj je citirao molitvu mons. Heka na kraju njegovog govora povodom potpisivanja Povelje o otvaranju Kolegija: „Kao vjernik molim Gospodina da podrži ovo što danas započinjemo, da se ne bi uzalud trudili graditelji“, a mi danas, 20 godina kasnije, puni zahvalnosti prema Bogu, možemo reći da je Gospodin podržavao ovo djelo, život naših sadašnjih i bivših učenika to dokazuje, i svi se mi radujemo s njima u njihovim školskim, akademskim i poslovnim uspjesima, ali radujemo se nadasve kada promatramo raznovrsna svjedočanstva kršćanskog života naših učenika i ponosni smo, ako je Kolegij mogao pridonijeti bar malo da naši učenici kada izlaze iz ove škole ne budu samo učenici sa lijepim svjedodžbama, nego da budu, kako je govorio mons. Hek, uistinu ljudi. Molitve današnjeg slavljeničkog dana usmjerene su i za sve one djelatnike i učenike Kolegija koji su nas, zajedno sa mons. Hekom, prethodili u Vječnost, napomenuo je preč. Castillo Jimenez. Ravnatelj se prisjetio i onih učenika Kolegija koji možda nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve, te poručio neka se ne obeshrabre, neka se sjete dana u Kolegiju pa će otkriti da nisu sami, da imaju svoju generaciju, i da imaju uvijek uza se Krista. Ravnatelj je zaključio svoje obraćanje molitvom „Zahvaljujemo ti Gospodine jer si čuo riječi naših usta, jer si nadasve uzveličao obećanje svoje. Gospodine, dovrši u nama djelo što si započeo, djelo ruku svojih ne zapusti.“

Na misi je pjevao Zbor Pazinskog kolegija pod ravnanjem prof. Marice Ursić, koja predaje glazbenu kulturu u Kolegiju od početka, svih 20 godina.

Pazinski kolegij – klasična gimnazija, je  katolička škola  s pravom javnosti. Osnovana je 1993. godine zauzimanjem mons. Antuna Heka, ujedno i prvim ravnateljem. Njegovim zalaganjem izgrađena je i sportska dvorana, a za potrebe smještaja učenika Porečka i Pulska biskupija izgradila je 2004. novi Đački dom kolegija.

Zgrada Pazinskoga kolegija podignuta je 1914. prema projektu Anselma Wernera u neorenesansnom stilu, kao konvikt, tj. đački dom, što ga je Đačko pripomoćno društvo naumilo osnovati kao potporu Državnoj gimnaziji na hrvatskom jeziku. Od 1945. godine je u njoj djelovalo Biskupsko sjemenište s klasičnom gimnazijom, središte odgoja katoličkih svećenika i intelektualaca. Dugogodišnji je ravnatelj sjemeništa bio dr. Božo Milanović, a podravnatelj kratko vrijeme – do nasilne smrti u Lanišću,  danas blaženi Miroslav Bulešić. Sjemenište je tijekom više desetljeća pohađalo oko 1300 kandidata među kojima mnogi današnji biskupi, nadbiskupi, kardinal Josip Bozanić, mnogi svećenici, profesori, liječnici i drugi istaknuti intelektualci… U Sjemeništu je od 1955–65. djelovala i Visoka teološka škola iz Rijeke.

Nakon mise svi okupljeni bili su pozvani na zajednički domjenak uz druženje u blagovaoni Kolegija.

Program obilježavanja nastavljen je popodnevnom svečanom akademijom, nastupima sadašnjih i bivših učenika i prijatelja Kolegija u Spomen – domu u Pazinu.

Kulturno – zabavni program vodili su učenici kolegija uz koordinaciju prof. Orijane Paus. Na početku se okupljenima prigodnim riječima obratio ravnatelj, preč. Alejandro Castillo Jimenez. Program je, kroz nastupe sadašnjih i bivših učenika kolegija, kroz skladni splet glazbe, poezije i prikaza povijesti Kolegija pokazao izvanrednu sveobuhvatnu kvalitetu koju je ta ustanova iznjedrila, a sve prožeto toplom ljudskošću koju je u te mlade ljude posijala Hekova vizija, njegova zamisao i oblikovanje obrazovanja i nadasve odgoja mladih ljudi, a koja i nakon njegova preranog odlaska u Vječnost nastavlja živjeti u slijedećim generacijama, to je neupitni pokazatelj isplativosti takvog ulaganja u mlade ljude. Glazbena uvertira večeri bila je pjesma Znak pobjede u izvedbi zbora Pazinskog kolegija i Vokalne skupine Rožice uz instrumentalnu pratnju učenika Kolegija, a sve zajedno pod ravnanjem prof. Marice Ursić. U glazbenom djelovanju Kolegija odgojeni su brojni glazbeni talenti, sada već školovani glazbenici sa značajnim samostalnim nastupima. Bilo u instrumentalnim izvedbama, bilo kao vokalni solisti nastupili su sadašnji i bivši učenici: Gianluca Draguzet, Nikolina Kuhar, Sofija Žagar, Daren Gnjatović, Donat Gnjatović, Priska Lukin, Tomislav Pasarić, Antonio Mrzlić. Tijekom večeri nastupio je i band Hot Club de Istra (Aldo Foško, Mateo Paulišić, Dominik Ujčić, Marko Roce i Donat Gnjatović) učenika iz 14. i 16. generacije koji je često glazbom pratio događanja u Kolegiju i šire. Veliki doprinos programu dali su članovi literarne skupine Kolegija koju vode prof. Orijana Paus i prof. Kristina Varda, osim opuštenog i zabavnog vođenja programa čitali su ulomke o povijesti Kolegija. Izvanrednu govornu darovitost pokazala je Mara Valić kazivanjem stihova Moj otac Mate Balote, a bivša učenica Elis Bačac predstavila se sugestivnim monologom iz drame „Nora“, Henrika Ibsena. U ime roditelja sa svojim se je stihovima na specifičnom žminjskom, ‘bezačkom’ dijalektu predstavila pjesnikinja Nada Galant. Svojim se stihovima predstavila i bivša djelatnica Kolegija dr. sc. Evelina Rudan Kapec. Najdirlijviji trenutak programa je za mnoge bio kada se dvoranom razlio glas mons. Antuna Heka, snimka njegovog govora izrečenog 31. siječnja 1993. godine prigodom potpisivanja Povelje o otvaranju Kolegija. Jednako snažnog emotivnog naboja bio je i govor koji je pročitala Sandra Sloković, bivša učenica Kolegija, sada profesorica talijanskog jezika i povijesti u toj ustanovi, obraćanje u ime Prve generacije Pazinskog kolegija – klasične gimnazije koje je napisao Zoran Levak. U sugestivnim riječima i mislima koje su izrečene bila je sakupljena sva zahvalnost, ganuće i ponos mladih ljudi koji su u Kolegiju dobili najbolju moguću osnovu za izgradnju svoje budućnosti, ali i svijest o potrebi i načinu darivanja sebe u ciljevima stvaranja temelja općeg dobra za generacije koje dolaze. „Prva generacija Pazinskog kolegija – klasične gimnazije po mnogočemu će se sjećati mons. Heka, ali iznad svega po dvjema rečenicama koje ga u potpunosti karakteriziraju, na početnom okupljanju učenika u Savudriji ljeti 1993. godine rekao je ‘Mi od vas koji ste dio prve generacije ne želimo stvoriti pametnog čovjeka, već od svakoga od vas želimo stvoriti ČOVJEKA’. Drugu je rečenicu često ponavljao nama i svima ostalima: ‘Ako netko želi stvoriti nešto dobro, a uspjeh ovisi o odgovoru „DA“ ili „NE“. dajmo „DA“’, jer to je ‘Da za čovjeka, za Istru, za Hrvatsku.’, rekla je prof. Sloković.

„Kako vrijeme prolazi, postajemo svjesniji da moramo biti ponosni na našu generaciju, naglasila je prof. Sloković, jer je u Prvoj generaciji Pazinskog Kolegija objedinjena ogromna simbolika i neumorno zalaganje ljudi koji su živjeli davno prije nas.“, uistinu, pokretanje i plodonosno djelovanje Pazinskog kolegija – klasične gimnazije je Dobrilin san, Mahnićevo ostvarenje, Milanovićevo oplođenje, i nadasve realizacija Hekove vizije… jednostavno, to je ostvarenje težnji velikana istarske Crkve.

G. Krizman