Biskup Mile Bogović na svećeničkom sastanku u Pazinu

U sklopu susreta svećenika i redovnika Porečke i Pulske biskupije, gospićko – senjski biskup dr. Mile Bogović održao je predavanje o Projektu popisa katolika stradalih u II. svjetskom ratu i poraću u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U ponedjeljak 17. veljače 2014., u Pazinskom kolegiju u sklopu susreta svećenika i redovnika Porečke i Pulske biskupije predstavljen je Zbornik „Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine“.Susret, na kojem je sudjelovao i biskup u miru mons. Ivan Milovan te pedesetak svećenika i redovnika, započeo je uvodnim pozdravom porečkog i pulskog biskupa mons. Dražena Kutleše.

Prvo izlaganje održao je biskup dr. Mile Bogović koji je govorio je o radu Komisije HBK i BK BiH za hrvatski Martirologij.

Ukratko je predstavio povijest rada ove Komisije te naglasio kako je Komisija, koja je kao i neke druge zajednička za HBK i BK BiH, osnovana na poticaj blagopokojnog pape Ivana Pavla II. kako bi se zadržalo sjećanje na te žrtve, jer, istaknuo je, sve žrtve zaslužuju pijetet.

Popis tih žrtava potrebno je napraviti kako bi se ispravila nepravda iskrivljivanja povijesti, rekao je biskup, i da sada, kad su jači izgubili vlast, napišemo svoju povijest. Nerijetko te žrtve iz vremena komunizma nisu uopće smatrane žrtvama, pa su tako najčešće u popisima žrtava evidentirani samo oni koji su stradali od okupatora. Žrtvama koje su stradale od komunističkog režima pokušalo se na svaki način izbrisati svaki trag, ili ih sustavnim blaćenjem i krivim optužbama prikazati u krivom svjetlu, te se zastrašivanjem zabranjivalo svako njihovo spominjanje. Kojim su se sve metodama služile tadašnje strukture UDBE, jasno govori i postojanje odsjeka za dezinformiranje, rekao je mons. Bogović.

Biskup je iznio najvažnije stavke djelovanja Komisije, s posebnim naglaskom na popis svih žrtava komunističke vladavine, koji će se, preko biskupijskih povjerenika, a u suradnji sa župnicima, provesti u svim biskupijama i nadbiskupijama HBK. Naglasio je kako bi Crkva trebala popisati samo mučenike, ali budući da državne vlasti ne provode popis ostalih žrtava, Crkva će popisati sve ubijene katolike, jer za ostale, istaknuo je, nemaju ovlasti. Sakupljati će se podatci o ubijenim župljanima, služeći se svim raspoloživim podatcima kao primjerice iz knjiga Staus animarum i drugih. A u slučaju saznanja primjerice za ubojstvo njemačkih vojnika koji su se predali nakon kapitulacije Reicha, ti će podatci biti dostavljeni analognim komisijama zemalja iz kojih su žrtve bile.

Slijedeće izlaganje na temu „Zbornik: Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine“ održao je prof. Ivan Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću koji je naglasio kako je napokon došlo vrijeme da se hrvatsko društvo odredi prema najbitnijim dijelovima svoje povijesti; da prestanu političke špekulacije sa žrtvama i da ta tema postane sfera povijesne znanosti. Potrebno je popisati sve žrtve, sve čiji je život naprasno prekinut, svaka žrtva zaslužuju biti zabilježena, svaki stradalnik ima pravo na ime, prezime i grob, naglasio je Mataija, te u nastavku napomenuo kako Zbornik donosi i pregled procesa beatifikacije za one mučenike za koje je pokrenuta kauza.

Zbornik „Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine“ je objavljen u izdanju Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski Martirologij.

Posljednje izlaganje na temu „Stanje popisanosti žrtava u Istri i plan za dalje“ održao je vlč. mr. Ilija Jakovljević, dijecezanski povjerenik za provedbu popisa žrtava u Porečkoj i Pulskoj biskupiji. Smrću mons. Ivana Graha 2011. godine biskupija je ostala bez povjesničara koji bi se sustavno bavio crkvenom poviješću 20. stoljeća, napose onom istraživačkom – sakupljanjem svjedočanstava, rekao je Jakovljević, te spomenuo kako se sada istraživanjem ratnih i poratnih žrtava bavi biskup u miru Ivan Milovan. U godini Velikog jubileja 2000. godine u mjestu Sveta Marija Svetomore kod Žminja podignut je spomenik svim žrtvama 20. stoljeća te spomenik svećenicima koji su stradali u II. svjetskom ratu i prvom poraću. Bilo bi dobro na tome mjestu imati godišnju komemoraciju, predložio je predavač. Poneki svećenici već imaju, a poneki uvode praksu da sa župljanima organiziraju komemoraciju stradanja civila. Na području biskupije nemamo za sada izrađen nijedan žrtvoslov, rekao je Jakovljević, no pojedine bi župe, obzirom na broj ubijenih, mogle imati svoj vlastiti; primjerice nekadašnja Općina Rovinj ima zabilježenih 186 stradalnika, a od toga ih je iz Žminja čak 116.

Zanimljivo je da na popisu kojeg smo dobili nema naših blaženika Miroslava Bulešića i Francesca Bonifacija, ali ni drugih svećenika i istaknutih narodnjaka, istaknuo je Jakovljević, te u nastavku iznio planove glede ažuriranja popisa i sakupljanja podataka o žtrvama na području Porečke i Pulske biskupije.

Uslijedila je rasprava o više konkretnih pitanja i prijedloga glede popisa. Vlč. Dalibor Pilekić, povjerenik za mlade, dao je potrebne informacije u vezi prijava mladih za Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku, a generalni vikar biskupije, mons. Vilim Grbac, u svojstvu pročelnika Katehetskog ureda najavio je održavanje Tečaja za župne animatore u predstojećim korizmenim subotama.