Kultura i tradicija

Motovunski kolokvij s temom „Habsburgovci i Istra u pravu i povijesti“

U Motovunu je u subotu, 17. studenog, u Gradskoj kuli po peti put uzastopce održan međunarodni znanstveni skup „Motovunski kolokvij“. Ove godine znanstvenici su svojim predavanjima i raspravama na temu „Habsburgovci i Istra u pravu i povijesti“ odlučili obilježiti niz velikih i okruglih obljetnica koje povezuju Habsburgovce i Istru.

I ove je  godine predstavljen zbornik radova s prošlogodišnjeg Kolokvija, a otvorena je i izložba fotografija „Karlo Austrijski – car, kralj i blaženik, u Istri“.

Osim svima poznate 100-te obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata i prestanka postojanja Austro-Ugarske Monarhije, na ovogodišnjem skupu obilježene su i druge pomalo zaboravljene, ali iznimne obljetnice: 400-ta obljetnica od završetka Uskočkog rata u Istri, 200-ta obljetnica katastra Franje I. na tome području, 100-ta obljetnica posjeta austro-ugarskog cara Karla I. Istri i druge. Motovunski kolokvij je i ove godine okupio eminentne civilne i kanonske pravnike te povjesničare i geografe iz vodećih fakultetskih i znanstveno-istraživačkih institucija u Hrvatskoj i šire. Svojom petom obljetnicom Kolokvij u Motovunu postaje tradicionalno pravno i povijesno događanje koje pravo i povijest ne sagledava na uobičajen način – tek kao puki protek vremena, nego dinamično i nadasve kontekstualno te interdisciplinarno. Kako naziv „kolokvij“ naznačuje, osim predavanjima, ovaj se skup se i ove godine istaknuo svojom otvorenošću, raspravama i razgovorima u koje su se svi okupljeni uvelike uključili. Organizatori ovogodišnjeg Kolokvija bili su Državni arhiv u Pazinu, Hrvatsko kanonističko društvo, Općina Motovun i Udruga fotografa Fotovun.

Skup je uvodnim pozdravima otvorio doc. dr. sc. Ivan Milotić koji je između ostalog predstavio sudionike te zahvalio Istarskoj županiji i Općini Motovun na podršci. Načelnik Općine Motovun Tomislav Pahović izrazio je zadovoljstvo tradicijom Motovunskog kolokvija jer, rekao je, Motovun je turističko, ali i povijesno središte srednje Istre. Skupu je nazočio i pročelnik županijskog Upravnog odjela za Kulturu Vladimir Torbica koji je izrazio zadovoljstvo zbog sudjelovanja na tom događaju gdje će i kao profesor povijesti moći obogatiti svoje znanje vrijednim spoznajama.

Dr. Milotić je u nastavku, prije svog uvodnog izlaganja zahvalio svim suradnicima i članovima organizacijskog odbora a na poseban način je istaknuo sugestiju Tomislava Sadrića, mag. iur., koji je predložio da ove godine tema budu Habsburgovci.

Dr. Milotić je radni dio Kolokvija otvorio izlaganjem na temu „Uspostava i pravni akti o razgraničenju između habsburške i mletačke interesne sfere u Istri“. Doc. dr. sc. Dunja Milotić je okupljene pobliže upoznala s pravnim aspektima toga doba izlaganjem na temu „Pravne prilike u Istri pred raspad Austro-Ugarske Monarhije“. Prof. dr. sc. Budislav Vukas je prikazao širu sliku u povijesnom kontekstu izlaganjem „Talijanska okupacija – uprava u Istri 1918. – 1920. s gledišta međunarodnog prava“. Benjamin Sadrić je otkrio pojedinosti o, kako je rekao, jednom povijesno-pravnom kuriozitetu toga doba, predstavio je Akt o primopredaji dijela Austro-Ugarske mornarice stacionirane u Puli 1918. godine. Pravnik Tomislav Sadrić, mag. iur., izrekao je predavanje na temu „Komunele kao pravna ostavština Habsburške Monarhije na Ćićariji: nastanak, pravna priroda i kontinuitet postojanja“ što je potaknulo bogatu i plodonosnu raspravu o tom zemljišno-pravnom fenomenu sjeverne Istre. U raspravu se uključila i predsjednica Općinskog suda u Buzetu Vesna Katarinčić-Škrlj, dipl.iur., koja se bavila komunelama jer je tu problematiku često susretala u sudskoj praksi. Prvo izlaganje iz domene kanonskog prava, oblasti koja se ove godine spominje 100.-te obljetnice stupanja na snagu Zakonika kanonskog prava, izrekao je prof. dr. sc. Josip Šalković koji je govorio upravo o tom temeljnom Zakoniku i njegovom prvome stoljeću postojanja i primjene. Mag. iur. can. Martina Laković i Elizabeta Mikulić mag. theol. zajedno su izložile predavanje na temu „Konkordat između Svete Stolice i Habsburške Monarhije iz 1855.“. Dr. sc. Dean Krmac i doc. dr. sc. Ivan Zupanc zajedno su okupljenima približili povijesne prilike i  okolnosti dolaska cara u Istru kroz izlaganje pod naslovom „Posjet cara Karla I. Motovunu 1918. godine“. Isti su predavači izrekli i sljedeće predavanje na temu „Katastar Franje I. u Istri (1818. – 2018.). Posljednje izlaganje održao je dugogodišnji sudionik Kolokvija, dr. Livio Prodan, njegovo je izlaganje bilo naslovljeno „Četiristota obljetnica kraja Uskočkog rata i razgraničenje među Habsburgovcima i Mletcima na Motovunštini“.

Kao i uvijek do sada, i ove godine na Kolokviju je predstavljen vrijedan zbornik radova s prošlogodišnjeg Kolokvija, čiji su urednici eminentni pravni povjesničari, a čija se tema odnosi na dobročinstvo i ulogu Crkve u Istri u postizanju socijalne pravde tijekom XIX. i XX. stoljeća. I izdavanjem zbornika odražava se lijepa tradicija da se svake godine objavljuje novo vrhunsko znanstveno djelo o pravnim i povijesnim temama povezanima s Istrom. Nakladnik knjige koja nosi kao naslov temu prošlogodišnjeg Kolokvija, „Piae causae, socijalna pravda i dobročinstvo u Crkvi u Istri u XIX. I XX. stoljeću“  su Općina Motovun i IKD Josip Turčinović iz Pazina. 

Uz Kolokvij, prigodno je u galeriji „Pet kula“ otvorena izložba fotografija „Karlo Austrijski – car, kralj i blaženik, u Istri“.

Izložbom se prije svega obilježava 100-ta obljetnica posjete posljednjeg austro-ugarskog cara i kralja Istri. Kroz odabrane fotografije susreta Karla I. sa stanovništvom pouzdano se ocrtava sva dramatičnost života u Istri tijekom posljednje godine Velikoga rata. U tome smislu, cilj ove izložbe nije samo obilježiti posjet jednog vladara provinciji njegove Carevine, nego i potaknuti na promišljanje o teškim posljedicama rata koje pogađaju svakog pojedinca, neovisno o njegovu statusu, te svrnuti pozornost posjetitelja na nastojanja cara i kralja Karla da se te posljedice ublaže, a ratno bezumlje zaustavi, naglasio je u izjavi za medije dr. Milotić.

Motovunski kolokvij, svojim se kontinuitetom, a napose izuzetnom vrijednošću povijesno-pravnih  tematika, iz godine u godinu profilira kao jedna veoma značajna i plodonosna manifestacija posvećena ne samo Motovunu već i čitavoj Istri. Taj jedinstveni događaj, pokrenut entuzijazmom mladih znanstvenika, od iznimnog je povijesnog značenja za valorizaciju i očuvanje tog segmenta bogate povijesne baštine Istre.

Ustrajno, studiozno i posvećeno obrađivanje različitih tema preko kojih upoznajemo manje poznate segmente povijesti ovih krajeva, kako to čine ti mladi znanstvenici koji iz godine u godinu organiziraju Motovunski kolokvij, daje nadu da sjeme koje je posijao biskup Juraj Dobrila i drugi istarski velikani koji su se kroz povijest nizali sve do mons. Antuna Heka, a koji su se trudili oko stvaranja generacija uspješnih intelektualaca na ovim prostorima, ipak – ‘daje obilat rod’.