Cresani hodočastili putevima bl. Bulešića
U subotu, 26. svibnja 2018., vjernici Župe Svete Marije Velike iz Cresa, koja je ujedno i sjedište Creskog dekanata, predvođeni svojim župnikom, vlč. Marijanom Kosićem, pohodili su Porečku i Pulsku biskupiju i hodočastili na mjesta od posebnog značenja u životu bl. Miroslava Bulešića.
Došavši u ranim jutarnjim satima na istarsko tlo u trajektnoj luci Brestova prvo odredište bilo im je Žminj, gdje su se susreli sa svojim domaćinom i vodičem, prijateljem i kolegom svoga župnika, vlč. mr. Linom Zohilom. Hodočasnike je u župnoj crkvi sv. Mihovila pozdravio župnik, vlč. Jordan Rovis, te im je ukratko prezentirao kratki povijesni prikaz župe.
Misno slavlje je u suslavlju s vlč. Kosićem predvodio vlč. Zohil, istaknuvši u propovijedi da su velebne sakralne baštine koje smo baštinili od naših predaka i kojima se danas divimo, nadasve izraz njihove velike vjere. Veličanstvenost sakralne baštine, koja je nastajala u daleko skromnijim materijalnim i tehničko graditeljskim mogućnostima od današnjih, a svojom velebnošću neopisivo nadmašuje današnje crkve, najzorniji je dokaz veličine i snage vjere naših predaka, te pokazatelj koliko su se za nju bili spremni žrtvovati. Naša je dužnost stoga tu baštinu štititi i održavati, ali nadasve se moramo truditi baštiniti na pravi način i njihovu snažnu vjeru, istaknuo je propovjednik.
Nakon mise hodočasnici su posjetili crkvicu Svetoga Trojstva koja se nalazi na sjeverozapadnom uglu crkve Sv. Mihovila. Ta omanja gotička kapela iz 1471. godine oslikana je freskama gotičkog stila, radom nepoznatog majstora iz alpskih krajeva. Freske prikazuju prizore iz Kristova života, a otkrivene su prije Prvoga svjetskog rata.
Sljedeće odredište hodočasnika bilo je sjedište biskupije, Poreč. Došavši na Trg Slobode uputili su se Decumanovom prema Eufrazijevoj bazilici gdje su obišli muzejski kompleks i baziliku a nekolicina se popela i na zvonik. Otišavši iz bazilike ulicom Cardo došli su do Rive od kuda su se nakon kraće šetnje zaputili prema autobusu. Potom ih je vodič odveo u svoju župu gdje su obišli nekadašnju župnu crkvu sv. Foške iz 17. stoljeća te kroz povijesna gradska vrata ušli u grad. Obilaskom dvaju vidikovaca smještenih na strateškim točkama starogradske jezgre hodočasnici su od domaćina čuli ponešto o povijesti Vrsara koji prve tragove naseljenosti nalazi još u Antici. Posjetili su potom župnu crkvu sv. Martina gdje su od župnika čuli mnogo detalja o povijesti župe i crkve. Nakon ručka u Vrsaru, prolazeći kroz Kloštar čuli su ponešto o povijesti samostana sv. Mihovila, gdje je živio sv. Romulad. Ondje su, u dvjema nedavno obnovljenim crkvama pronađene izuzetno vrijedne freske.
Odmah zatim, prolazeći Limskim kanalom vlč. Zohil im je detaljno ispričao njegove geomorfološke i povijesne specifičnosti, spomenuvši između ostalog i crkve sv. Marije i sv. Martina koje su ondje postojale, istaknuvši kako bi njihove nekadašnje lokacije i ponešto još vidljivih ostataka trebalo zaštiti spomen obilježjem. Prolaskom kroz Kanfanar vodič je hodočasnicima ispričao o teškim danima koje je bl. Miroslav Bulešić ondje proživio u kompleksnom poratnom vremenu, kamo je došao nakon župnika Marka Zelka kojeg je njemačka vojska objesila.
Posljednje odredište hodočašća bila je rodna župa Blaženika, Svetvinčenat. Nakon predstavljanja lika i djela Blaženika hodočasnici su obišli oltar gdje se čuvaju njegovi zemni ostaci, te su u ophodu obišli oko oltara iza kojega je u staklenom okviru pohranjena reverenda koju je don Miro nosio u trenutku smrti te jastuk natopljen krvlju kamo je položen po umorstvu. Izmolili su litanije i molitvu za zagovor bl. Bulešića te na dar dobili sličice s komadićem tkanine koja je bila u doticaju s kostima tog Božjeg ugodnika.
Nakon Svetvinčenta uputili su se državnom cestom prema središtu Istre, a prošavši pored crkve Svete Marije Svetomore vlč. Zohil im je pojasnio povijest imena te crkve te skrenuo pozornost na karijatide izuzetne umjetničke vrijednosti i pojasnio simboliku spomenika Presječeni monoliti, koji je postavljen 2000. godine u spomen na svećenike i bogoslove koji su u Drugom svjetskom ratu ubijeni kao žrtve totalitarističkih režima. (G. Krizman)