Održan IV. Motovunski kolokvij na temu “Crkva i doborčinstvo u Istri”

U Motovunu je u prostorijama gradske kule (iznad lapidarija) 18. studenog 2017. održan četvrti po redu Motovunski kolokvij, u organizaciji Župe Motovun, Općine Motovun i Udruge fotografa Fotovun, a naslovljen „Piae causae, socijalna pravda i dobročinstvo u Crkvi u Istri u XIX. i XX. stoljeću“.

Ove godine tema Kolokvija bila je posvećena ulozi Crkve i njezinih ustanova u promicanju socijalne pravde i dobročinstva u Istri u razdoblju XIX. i XX. stoljeću, a posebno skrbi koju je Crkva u Istri u tome vremenu pružala siromasima i sirotinji, udovicama, bolesnima, umirućima i siročadi. Kolokvij je okupio eminentne crkvene službenike, kanonske i civilne pravnike, povjesničare i arhiviste te mjesne uglednike koji su u izlaganjima i raspravama interdisciplinarno propitivali ulogu i socijalnu dimenziju Crkve u Istri.

U uvodnome obraćanju doc. dr. sc. Ivan Milotić, voditelj Kolokvija, istaknuo je važnost ovoga skupa te činjenicu da zaključci i publikacije koje su iz njega proizašle nisu samo akademske naravi, već da konkretno koriste domaćim sudovima, pravnicima, povjesničarima i Državi kada odlučuje u stvarima Crkve. Posjetio se i prošlogodišnjega Kolokvija posvećenog teranu rekavši da su upravo njegovi sudionici pridonijeli iscrpnoj povijesnoj i pravnoj argumentaciji hrvatskih stajališta u sporu s Republikom Slovenijom, što je na koncu rezultiralo povoljnim shvaćanjem Europske unije u tom pitanju. Milotić je istaknuo da se ovogodišnjim Kolokvijem želi ukazati na milosrdno lice Crkve u Istri i brojne crkvene nositelje djela milosrđa koji su tijekom povijesti bili jedini pravi i kontinuirani socijalni čimbenik u Istri. Skupu se prigodno obratio i mons. Dražen Kutleša, biskup porečki i pulski, doktor kanonskoga prava, naglasivši kako je od osobite važnosti da država i javna tijela prepoznaju djelatnost crkvenih pravnih osoba u domeni socijalne politike kao nečega što je općekorisno i važno za najranjivije slojeve društva, posebno siromašne, nemoćne i bolesne. Motovunski načelnik Tomislav Pahović, u pozdravnome je govoru iznio i opisao brojne socijalne programe Općine Motovun koje provodi i nastavit će kontinuirano provoditi neovisno o tome što je riječ o maloj općini vrlo skromnih prihoda. Već u uvodnim obraćanjima istaknuto je da kada se radi o djelima milosrđa civilne i crkvene vlasti trebaju bezrezervno surađivati radi promicanja i postizanja kako dobrobiti svih ljudi tako i socijalne pravde.

Znanstveni dio kolokvija izlaganjem je otvorio doc. dr. sc. Ivan Milotić pruživši osvrt na Istru od 1797. do 1918. godine i promatrajući kako su se promjene političkih vlasti i njihovi pravni akti odražavali na sustav socijalne skrbi koji je organizirala Crkva. Govorio je o bratovštinama, njihovu ukidanju pod Napoleonom, austrijskome pravu, oporukama i legatima koji su bili namijenjeni siromasima, socijalnome nauku Crkve koji se pojavljuje krajem XIX. stoljeća, crkvenim zaklada i propisima austrijskoga prava koji su ih regulirali u Istri.

Uslijedio je blok izlaganja o crkvenim zakladama, prilikom čega ih se analiziralo s gledišta kanonskoga prava, tj. Zakonika kanonskoga prava iz 1983. i 1917. godine (mr. iur. can. Martina Laković i Elizabeta Mikulić), zatim s gledišta dodirnih točaka civilnog i kanonskog područja te, napokon, temeljem odredaba važećega hrvatskoga prava (Tomislav Sadrić, mr. iur.).

Posebno vrijedno i nadahnuto bilo je izlaganje prof. dr. sc. Josipa Šalkovića, predstojnika Katedre za kanonsko pravo na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. On je izložio problematiku misnih obveza koje su redovito postojale uz imovinske namjene u oporukama i legatima. Prof. Šalković govorio je o tome da se takve obveze ne mogu ukinuti ili zanemariti niti one zastarijevaju. Posebno iscrpno izlagao je o zamjenama i prilagodbama glede misnih obveza kada je iz određenih razloga njih nemoguće izvršiti na način kako su određene jer su se okolnosti tijekom vremena bitno izmijenile.

Kolokvij je zaključen trima povijesnim izlaganjima. Doc. dr. sc. Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, izlagao je o legatima učinjenima pro anima u Istri u XVI. stoljeću. Također, iznio je vrijedan pregled arhivskih fondova i pripadajućega gradiva o oporukama i legatima sve do XIX. stoljeća. O Crkvi, ustanovama i socijalnoj brizi na Motovunštini tijekom povijesti govorio je dr. Livio Prodan, prof., sagledavši u svojem izlaganju problematiku bratovština, hospicija, ksenodocija i oporučnih raspolaganju kroz prizmu bolesti, gladi, suša, ratova i migracija kojima je bilo izloženo ovdašnje stanovništvo. Analizirao je i jednu konkretnu oporuku plemića Capelettija iz XVII. stoljeća. Denis Visintin, prof. izlagao je o monti di pieta’ u Istri. Riječ je o gotovo nepoznatome fenomenu dobročinstva koji se njegovao na ovim prostorima kroz djelatnost povoljnog institucionalnog kreditiranja stanovništva, a provodile su ga ustanove poznate pod nazivom monti di pieta’.

Po četvrti put Motovunski kolokvij pokazao se kao prvorazredan znanstveni događaj na kojemu vrhunski stručnjaci izlaganjima i međusobnim razgovorom te debatama rasvjetljuju dio povijesti Istre. Ove godine Kolokvijem je oživljeno proučavanje crkvenoga prava (ius ecclesiasticum) kao grane koja se odnosi na dodirne točke kanonskog i civilnog poretka, a čije je proučavanje zamrlo 1945. godine. U zaključnim napomenama s Kolokvija istaknuta je želja i nastojanje da se objavi zbornik ovogodišnjih radova, kako se činilo i prethodne tri godine. Izražena je nada da će i Kolokvij i prateći zbornik pridonijeti boljemu poznavanju i razumijevanju uloge Crkve u sustavu promicanja socijalne pravde i dobročinstva u Istri u XIX. i XX. stoljeću.(Priopćenje Organizacijskog odbora)