Iako zbog epidemioloških mjera u posve malom broju, vjernici vrsarske župe v. Martina i ove su godine, jedanaestim plovnim hodočašćem sv. Jurju, u petak, 23. travnja 2021. posjetili njemu posvećenu crkvu smještenu na otoku sv. Jurja koji dominira vrsarskim akvatorijem.

Izaslanstvo vrsarske župe, predvođeno župnikom, vlč. mr. Linom Zohilom, i ove je godine, jedanaesti put za rednom održalo tradiciju plovnog hodočašća na otok sv. Jurja. Prošle je godine, zbog lock downa na otok otišao sam župnik.

5266a21b 92ec 4f16 9819 b7339911caf2Nakon okupljanja u marini, hodočasnici su brodicom prevezeni na otok. Ondje su prvo obišli crkvu sv. Jurja gdje je održana Služba Riječi te im se prigodnim pozdravom obratio župnik. Kraće izlaganje o povijesti crkve i otoka izrekao je Marino Martinčević, prof., koji je između ostalog istaknuo kako se radi o predromaničkoj crkvi s dvije upisane apside, a da su na samom otoku vidljivi ostatci antičkoga kamenoloma, kako i to da je vegetacija ali i životinjski svijet na otoku u prošlosti, sudeći po povijesnim zapisima bio bogatiji i raznovrsniji.

Potom su hodočasnici, obilazeći otok po uređenoj šetnici izmolili pobožnost krunice, a u uvali prema otvorenom moru su zastali kako bi izmolili litanije. Nakon kraće stanke u borovoj šumici koja krasi otok vratili su se na kopno. Hodočašće je zaključeno svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Martina.

Vrsar se u povijesnim zapisima prvi put spominje upravo kao „Orsera sull’insula“ („Vrsar na otoku“) u 3. stoljeću, a ostaci kamenoloma na vrhu otoka te druge arhitektonske modifikacije terena pokazatelji su rane naseljenosti otoka. Otok sv. Jurja prirodni je maritimni štit luke Vrsar od otvorenog mora i osobito je važan kao prirodna zaštita vrsarske luke te svih plovila koja se tu nalaze.

Crkvicu sv. Jurja iznutra krase, ranokršćanske, dvije unutarnje apside, koje predstavljaju njezinu specifičnost, a tragovi hrvatskog pletera pokazatelj su nacionalnog sastava stanovništva u vrijeme kada je crkvica građena. Još jedna osobitost te crkvice je njezina kolokacija na živoj stijeni.   (txt:G. Krizman, foto: A. Ligović)

viber slika 2021 04 23 18 05 16

O blagdanu Blagovijesti, u četvrtak, 25. ožujka, porečki i pulski biskup u miru predvodio je svečano misno slavlje u crkvi Sveta Marija Svetomore, filijalnoj crkvi žminjske Župe sv. Mihovila, uz koncelebraciju župnika domaćina vlč. Jordana Rovisa te vlč. Lina Rakara. Ondje se Blagovijest od davnina časti kao glavni blagdan te crkve.

Mons. Milovan je u prigodnoj homiliji na početku istaknuo da nas okolnosti pandemije podsjećaju na ono što nam govori korizma, „sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“, no, s druge strane, blagdana utjelovljenja Sina Božjega, koji postaje čovjekom radi nas, govori nam da je čovjek beskrajno velik u Božjim očima. Stoga je pozvan tako se i ponašati, ne misliti samo na materijalno, nego i na vrjednije stvari. Korizmeno nas vrijeme u tom smislu želi uozbiljiti na našem kršćanskom putu. Navještenje je Isusov i Marijin blagdan, rekao je biskup, Isus koji postaje čovjekom i Marija koja  postaje 'Bogomajka', kako smo čuli u Evanđelju. To je najradosniji događaj u ljudskoj povijesti. Biskup je nadalje napomenuo kako liturgijski kalendar nastoji pratiti prirodni slijed događanja, devet je mjeseci između Navještenja i Božića, a jednako tako i za rođenje sv. Ivana Krstitelja, čije se rođenje slavi 24. lipnja, jer, navodi Evanđelje, „I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec.“ Navještenje je blagdan koji nas potiče na promišljanje o Božjoj dobroti.

 1390163

Mons. Milovan je nadalje istaknuo kako crkve Majke Božje imaju posebnu toplinu, jer se tu osjećamo kao da smo kod svoje kuće, tu je Majka koja nas okuplja, tu smo kao braća povezani s drugim vjernicima. Osjećamo povezanost u visinu - s Bogom Ocem, u širinu - jedni smo drugima braća i sestre, te u dubinu - vjerom smo povezani s prethodnim generacijama od kojih smo primili život i vjeru.

 

 

Biskup je nadalje napomenuo kako je ove godine, uz blagdan sv. Josipa, započela Godina obitelji Amoris laetitia koju je papa Franjo proglasio 27. prosinca 2020. godine., naglašavajući tako njezinu važnost, ali i potrebu promišljanja o obitelji koja se danas nalazi pod utjecajem mnogih destruktivnih utjecaja. Crkva je danas pozvana braniti obitelj, te prigodno o današnjem blagdanu i za to se utjecati Mariji koju, uz ostalo nazivamo i Kraljicom Obitelji. Danas, kada se na poseban način u opasnosti nalazi očinski autoritet oca obitelji, u Godini sv. Josipa upravo nam njega Crkva stavlja za uzor, rekao je mons. Milovan. Citirao je nadalje papu Franju koji ističe važnost riječi „molim, hvala i oprosti“ u svakodnevnoj međuljudskoj komunikaciji. Danas molimo za naše obitelji, neka nam Majka Božja pomogne da i kroz te tri riječi vratimo kršćanske vrijednosti u naše obitelji. Zazivajmo je i utječimo se Majci Božjoj u našim molitvama, kako je to u susjednoj župi Kanfanar činio i naš bl. Miroslav Bulešić u teškim vremenima kada je ondje bio župnik, rekao je između ostalog mons. Milovan.

Misu su glazbeno animirali pjevači iz župnog zbora, uz orguljsku pratnju s. Auguste Modrušan.  

Crkva Sveta Marija Svetomore smještena je nekoliko kilometara južno od Žminja na cesti prema Puli. Crkva je izgrađena 1723. godine, na mjestu ranijeg sakralnog zdanja iz 12. stoljeća. Jedna od njezinih osobitosti je prostrani trijem s karijatidama koji podržavaju krov trijema. Kamene karijatide te crkve su obličjem ljudske figure, klesane u baroknoj maniri, u profinjenoj kompoziciji realističkih poza. Pretpostavlja se kako su djelo domaćeg kipara zavidnih mogućnosti, a smatra se i da su ponovno upotrebljene s nekog srušenog objekta iz okolice. Romanički izdvojen zvonik, visok 18 metara, sačuvan je u izvornom obliku i predstavlja jedan od najljepših sačuvanih romaničkih zvonika u Istri.

 1390185

Nedaleko te crkve, Porečka i Pulska biskupija podigla je 2000. godine spomen obilježje Presječeni monoliti, u spomen na žrtve svih totalitarnih režima, a na kamenoj su ploči uklesana imena 15 svećenika i 3 bogoslova koji su ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata i poraća.

Ime crkve Sveta Marija Svetomore (Svetomuore) ima općenito dva objašnjena: Sveta Marija 'sve to more' (dijal.)- 'sve to može', 'ona koja sve može'  i 'svetomuore' (dijal.) - 'sveto more', u neposrednoj blizini nalazila se do prije nekoliko godina prirodna vodena nakupina, oveća lokva. (txt i foto: G. Krizman)

Župa sv. Mihovila arkanđela u Žminju, u Pazinskom dekanatu, ove je godine po prvi put održala korizmeno hodočašće po crkvama na području župe moleći korizmene pobožnosti u raznim crkvama i pored jedne kapelice  kroz 5 korizmenih tjedna. Posljednji susret održan je u nedjelju, 21. ožujka 2021. kod najstarije kapelice na području župe, kod kapelice na Pilju, i tom je prigodom održana pobožnost „Sati muke Gospodnje“.

Tjedno župno hodočašće, na kojem je moljen Križni put bl. Miroslava Bulešića, započelo je u župnoj crkvi sv. Mihovila, 19. veljače, a ondje je pobožnost održana i 18. ožujka. U crkvi sv. Križa na žminjskom groblju križni put se molilo u petak, 26. veljače, a u crkvi Sveta Marija Svetomore u četvrtak, 4. ožujka. U petak, 12. ožujka, pobožnost je održana u crkvi sv. Bartola.

 

 

Posljednju susret, u nedjelju, 21. ožujka, održan je kod kapelice na Pilju, na staroj cesti koja povezuje Žminj i selo Grizili. Iako prohladno, sunčano proljetno nedjeljno poslijepodne okupilo je lijepi broj vjernika, koji su se rado odazvali pozivu župnika na sudjelovanje na toj, za sada manje poznatoj pobožnosti, „Sati muke Gospodnje“. Nakon uvodne pjesme, u izvedbi nekolicine pjevača iz Župnog zbora sv. Mihovila, župnik se obratio s nekoliko riječi pozdrava. Kratko se osvrnuo na povijest i osnovna obilježja te 287 godina stare kapelice kraj koje su se okupili.On je predmolio pobožnost, a uz njega molitve i meditacije su za mikrofonom čitali bračni par Diana i Eduard Erman te Irena Križanac. Pobožnost počinje s Velikim četvrtkom kada je Isus na posljednjoj večeri oprao učenicima noge, kao čin služenja, a završava s Isusovim pokopom. Ta je pobožnost iz 18. stoljeća, rekao je župnik u uvodnom obraćanju, te nadodao da su je prvi započeli moliti Pasionisti, red čija je karizma molitva i žrtva, a na poseban način meditiranje nad Mukom Isusovom. Ona daje smisao i našim patnjama, patnja je veliko iskušenje, veliki križ, ali s Isusom možemo osmisliti svoje ljudske patnje, da nam patnja bude blagoslovljena i spasonosna, naglasio je vlč. Rovis te je pozvao okupljene da prate Muku od sata do sata. Uz svaki je sat pročitan ulomak iz Evanđelja, kratko promišljanje te prigodna molitva.

„Sati Muke Gospodnje“ su pasionska pobožnost koja prati - iz sata u sat - posljednji dan zemaljskog života Isusa Krista. Knjižica, u izdanju Zaklade Vigilare, se sastoji od kratkog uvoda, povijesti štovanja Muke Presvetog Otkupitelja te objašnjenja o načinu razmatranja Muke. U knjižici su sakupljene i pojedine misli velikana Katoličke Crkve, među njima i nekih hrvatskih svetaca i blaženika, o važnosti čašćenja Muke Gospodnje.

 

 

Kapelica na Pilju najstarija je kapelica na području te župe.  Prema natpisu na prednjoj strani, koji je uklesan na latinskom i talijanskom jeziku, datira iz 1734. godine. Podignuta je u čast Majke Božje, četverokutne je osnove s nišom na glavnom pročelju, a ostale tri strane ukrašene su reljefima: sv. Antuna Padovanskog, motivom Raspeća te oštećenim motivom nepoznatog svetca mučenika. Jedinstvena je na Žminjštini po piramidalno oblikovanom krovu s kuglom i usađenim metalnim križem, navedeno je u monografiji „Žminjske kapelice, tihe čuvarice pučke pobožnosti“.

Inače o žminjskim kapelicama je 2018. godine vjeroučiteljica Nela Peteh, prof., objavila izuzetno lijepu i sadržajnu monografiju „Žminjske kapelice, tihe čuvarice pučke pobožnosti“ u kojoj je izvanrednim sistematskim radom dokumentirana bogata faktografija o do tada izgrađenim kapelicama. Nakon toga izdanja, župljani su dobili poticaj izgraditi ih još nekoliko, tako da je sada žminjska župa, sa svojih 123 kapelice, područje koje se može podičiti tim povijesnim bogatstvom koje itekako mnogo govori o povijesti, ali i sadašnjosti vjere u toj sredini.  

(txt: G. Krizman, foto: N. Peteh)

Na V. korizmenu nedjelju, 21. ožujka 2021. porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan predvodio je svečano euharistijsko slavlje pro populo u vrsarskoj župnoj crkvi sv. Martina biskupa. Na početku mise, nakon uvodnog pozdrava župnika domaćina vlč. mr. Lina Zohila, biskup je blagoslovio nove crkvene klupe, što je bio i povod njegova dolaska ondje.

Biskup je u prigodnoj homiliji, govoreći o korizmi kao pripremi za nadolazeći najveći kršćanski blagdan Uskrs, podsjetio da svako vrijeme crkvene godine ima svoja obilježja. U Uskrsnom vremenu slavimo Kristovu pobjedu nad smrću i grijehom, tada zahvaljujemo i slavimo Boga i radujemo se obnovi duha koja nam dolazi po vjeri i sakramentima. Korizma je od starine vrijeme duhovne priprave za to središnje crkveno slavlje kada su vjernici posebno pozvani duhovno se pročišćavati da bi za Uskrs mogli doživjeti ljepotu svoje vjere, naglasio je mons. Milovan. Korizma se može prispodobiti s učvršćivanjem svoga duhovnoga bića. Potresi kojima smo nedavno svjedočili zorno pokazuju kako je važna stabilnost građevina, slično možemo reći i za čovjeka, važno je da ima stabilne temelje. Ako je nekome sav smisao život u karijeri, novcu ili zabavi, čim dođe neka neprilika, poput ove pandemije, ljudi tada naravno budu potreseni i nestabilni. Korizma nas želi učvrstiti u nekim temeljnim stavovima, u odgovorima na pitanja „Tko si ti čovječe?, Tko si ti pred Bogom?, Kakav je tvoj odnos prema bližnjima?“.

Korizma nam priziva u misli sliku natjecanja, podsjeća nas koliko je napora i truda potrebno uložiti da bi se u natjecanju pobijedilo, zato trebamo čestitati onim koji imaju smisla, ljubavi i upornosti za se u tom smislu potruditi. Korizma nas potiče da vježbamo i trudimo se biti pravi Kristovi učenici. Posebno je važna trostruka vježba: post, molitva i dobra djela, istaknuo je biskup. Znamo da odricanje nije ugodno, čovjek je sklon sebičnosti, zato je korizmeno odricanje svojevrsni trening da čovjek postane slobodan za dobro. Može to biti odricanje od cigareta ili alkohola, a li od nekih drugih navezanosti, na neke svoje male prgavosti, sebičnosti, lijenosti. Toga se trebamo nastojati osloboditi da bi se o Uskrsu mogli radovati svojoj duhovnoj blizini s Bogom. Drugo obilježje korizme svakoga vjernika treba biti molitva kao odnos s Bogom. Trebamo se truditi doživjeti Božju blizini tako što ćemo pronaći vrijeme za molitvu, pronaći, na primjer, barem desetak minuta za neko ozbiljno duhovno štivo. Naš živi odnos s Bogom u molitvi od posebne je važnosti za svakoga vjernika. Korizma je vrijeme duhovnog rasta i pročišćavanja koje ima svoj napor, ali uvijek je rezultat veće blizina Bogu i bližnjemu.

Usporedimo li svoju nutrinu s crkvom, onda vidimo kako smo mi doista pravi hram Božji, istaknuo je propovjednik, citiravši u nastavku, kako je rekao, jednog starog crkvenog pisca, „i ti budi takav da se Bog može nastaniti u tebi". Biskup je pohvalio ljepotu vrsarske crkve koja je u novije vrijeme doživjela značajne zahvate obnove. „Kako ti ulaziš u ovu crkvu tako Bog želi ući u tvoju dušu.“ zaključio je citat. Citiravši papu Ivana Pavla II. naglasio je da smo si pozvani biti što bolji nasljedovatelji Isusa Krista.

Život koji se ulaže, u kojem se služi obitelji, bližnjima, općem dobru, takav život ima dobre rezultate. Kristov misterij, Njegov put, naš je misterij, to je i naš put, i naš poziv, zaključio je biskup.

 

 

Na kraju misnoga slavlja župnik je pozvao predstavnika tvrtke Istradrvo, sadašnjeg direktora, sina utemeljitelja tvrtke, g. Marijana Ritošu da se obrati okupljenima te iznese tehničke podatke o novim klupama. On se je emotivnim riječima prisjetio velike povezanosti i dugogodišnje suradnje te tvrtke i biskupskog ordinarijata u proteklim godinama. Od tehničkih informacija iznio je podatke da je u ovom projektu realizirano 64 m2 drvenog poda ispod klupa, 32 klupe s klecalima, raznih veličina, od 150, 190 i 300 cm dužine, u koje će optimalno moći sjesti oko 140 osoba.

Župnik Zohil je u svom završnom obraćanju istaknuo zahvalnost dobrom Bogu, ocu biskupu na dolasku i predvođenju misnoga slavlja te svim svojim prijateljima i suradnicima koji su dali svoj doprinos u realizaciji ovog projekta. Poseban pozdrav uputio je nazočnim članovima obitelji Ritoša dio koje je saborska zastupnica gđa. Sanja Radolović. Istaknuo je brojne projekte opremanja interijera koje je tvrtka Istradrvo tijekom godina realizirala po narudžbi Biskupskog ordinarijata, između ostalog zgradu ordinarijata te Svećenički dom Betanija u Puli, te klupe i ostali inventar u mnogim crkvama. Zaključio je zahvalivši unaprijed na svakom doprinosu kojeg će župljani dati kako bi se klupe moglo platiti, te pozvao sve nazočne na kratko druženje ispred crkve, uz poštivanje epidemioloških mjera.

Misno slavlje glazbeno je animirao župni zbor uz orguljsku pratnju s. Ane Iveljić.

Najave i obavijesti

Četvrtak: 29 Srp 2021
Pazin: Biskup Milovan predvodi jubilarno 50. hodočašće za bolesnike
Ponedjeljak: 2 Kol 2021
Blagdan Gospe od Anđela u Pazinu

Istaknuto

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.