Još se polako sliježu dojmovi jednog prekrasnog hodočašća u Rim, kamo su od 14.02.2019.-17.02.2019. godine hodočastili župljani župa iz Barbana, Cera i Sutivanca. Na hodočašće se odazvalo stotinjak hodočasnika a organizirao je i duhovno predvodio župnik vlč. Bernard Jurjević.

Iz Barbana smo krenuli u večernjim satima u četvrtak 14.02.2019. i nakon cjelonoćne vožnje stigli u Rim u ranim jutarnjim satima. Prva destinacija bila je Lateranska bazilika, nazvana „majkom svih crkvi“ a posvećena je sv. Ivanu Krstitelju i sv. Ivanu Evanđelistu. Uz stručno vodstva vodiča razgledalismo unutrašnjost stolne crkve Rima i svega kršćanstva izgrađene za vrijeme pontifikata sv. Silvestra Pape (314.-335.).Petobrodna unutrašnjost bazilike podjeljena je antičkim stupovima a u golemim pilastrima nalazi se niz niša s kipovima apostola. Iznad njihovih glava su visoki reljefi s prizorima iz Starog i Novog zavjeta. Bazilika u kojoj se čuvaju relikvije sv. Petra i sv. Pavla je bila papinska rezidencija sve do 1309. godine.

Nakon razgledavanja bazilike na putu do Krstionice vidjeli smo Lateranski obelisk od crvenog granita ukrašen hijeroglifima što je u IV st. donešen u Rim a najveći je od 13 obeliska podignutih na rimskim trgovima. Svetu misu slavili smo u zajedništvu u Krstionici, odnosno u Kapeli dalmatinskih i istarskih mučenika. Uslijedio je odlazak do obližnje zgrade u kojoj se čuvaju Svete stube (Scala santa). Prema predaji po tih se 28 stuba Isus uspeo u kuću Poncija Pilata. Stube je u Rim dala dopremiti carica Jelena. Po stubama se smije uspeti samo po koljenima. Na vrhu stuba nalazi se privatna papinska kapela iz stare Patrijaršije nazvana Svetinja nad svetinjama.

Razgledavanje znamenitosti Rima nastavili smo kraćom vožnjom autobusom i odlaskom u Vatikanske muzeje. Vidjeli smo različite postave (npr: muzej kočija), galeriju kipova, dvoranu životinja, galeriju poprsja, okruglu dvoranu s impozantnom porfirnom posudom promjera četirimetra i lijepim podnim mozaicima, te još puno vrijednihumjetničkih djela (kipova, reljefa, slika, mozaika). Poseban doživljaj bilo je razgledavanje Sikstinske kapele čije zidove krase slike znamenitih renesansnih slikara XV i XVI st. (Perugino, Botticelli, Ghirlandaio, Cosimo Rosseli) s prizorima Starog i Novog zavjeta. Pravi dragulj slikarstva svakako je svod Sikstinske kapele kojega je oslikao Michelangelo od 1508.-1512. godine, te monumentalna slika „Posljednji sud“ koja krasi zid iza oltara koju je naslikao 23 godine kasnije. U toj kapeli se od XV st. održavaju konklave za izbor novog pape.

Veličanstvena bazilika sv. Petra na istoimenom trgu, nazvana i Vatikanska bazilika, bila je naša slijedeća destinacija za razgledavanje. U bazilici koja je najduža na svijetu nalazi se jako puno vrijednih umjetničkih djela i znamenitosti. Neke od njih su: brončani kip sv. Petra iz XIII st., Michelangelova „Pieta“, baldahin na glavnom oltaru i dr. U bazilici je pokopano dvadesetak papa, po jedan kralj i car, dvije kraljice, mnogi kardinali i biskupi. Odozgo dominira grandiozna i sugestivna kupola koju je projektirao Michelangelo, a do njezina vrha vodi 551 stuba. Veoma su impresivne i kolonade na trgu sv. Petra, za mnoge najljepši Berninijev rad. Kolonade čine dva velika polukružna otvorena krila koja stvaraju dojam kao da crkva širi ruke da bi obgrlila svekoliko čovječanstvo. Na vrhu kolonada nalazi se čak 140 kipova. Na trgu su dvije fontane a u sredini obelisk visok 25 metara.

Obilazak znamenitosti prvog dana boravka u Rimu završili smo u bazilici sv. Pavla izvan zidina, koja je podignuta iznad groba sv. Pavla. Saznali smo zanimljiv podatak da je nakon požara 1823. godine u kojem je bazilika pretrpjela velika oštećenja iz Slavonije dopremljena hrastovina i napravljene grede za baziliku tijekom njezine obnove. Strop bazilike je zaista impresivankao i mozaici što se nalaze iza glavnog oltara. Pokrajni oltari su izrađeni od malahita i lapis lazurija što je također darovano za obnovu bazilike. Znamenitost su i slike svih dosadašnjih papa naslikane u okruglim medaljonima.

Drugi dan hodočašća u Rim započeli smo svetom misom koju smo slavili u kapeli Siksta V, u bazilici Majke Božje Velike (Santa Maria Maggiore). Misno slavlje je uveličao zbor sastavljen od članica zborova Barban i Sutivanac. Bazilika Majke Božje je četvrta crkva po veličini u Rimu i najveća od svih crkvi posvećenih Djevici. Trobrodna crkva pruža veličanstven prizor raskoši i elegancije, strop je ukrašen zlatom donešenim iz Amerike. Na zidovima su mozaici s prizorima iz Starog zavjeta koji se spajaju s velikim mozaikom na slavoluku koji predstavlja događaje Novog zavjeta, a potječu iz V st. U toj bazilici je grob Pape Siksta V za kojeg se smatra da je podrijeklom hrvat iz Boke Kotorske.

Šetnjom rimskim ulicama došli smo do bazilike Sv. Petra u okovima u kojoj se nalazi posmrtni spomenik Pape Julija II. Na tom spomeniku je impozantan kip biblijskog proroka Mojsija koji je izradio Michelangelo. Po njegovu nacrtu su izrađeni i kipovi Rakele i Lije koji predstavljaju kontemplativan i aktivan život.

Slijedilo je razgledavanje Koloseuma, jednog od najvećih čuda rimske civilizacije a nalazi se između brežuljaka Eskvilina, Palatina i Celija. Koloseum unatoč brojnim oštećenjima nastalim tijekom godina i danas izaziva divljenje posjetitelja. Ulicom koja se proteže od Koloseuma do Piazze Venezia imali smo priliku razgledati znameniti Foro Romano, kojega čini skupina spomenika čije su ruševine između Kapitolija, Carskih fontana, Koloseuma i Palatina. Na tom području se ističu tri slavoluka koja su dobro očuvana do današnjih dana.

Na Piazza Venezia smo vidjeli spomenik ujedinjenja Italije nazvan Oltar domovine, nakon čega smo uskim rimskim ulicama uskoro stigli do Fontane di Trevi. To je najraskošnija rimska fontana poznata po izvrsnoj vodi i legendi da će se svatko tko pije vode s fontane ili u njezin bazen ubaci novčić sigurno ponovo vratiti u Rim.

Put nas je dalje vodio do Panteona, jedinog potpuno očuvanog klasičnog arhitektonskog spomenika u Rimu. Panteon je u VII st. preobražen od poganskog hrama u kršćansku crkvu. U njemu su pokopani neki od najpoznatijih talijanskih umjetnika i vladara. Zanimljivo je da su visina unutrašnjosti i promjer Panteonove osnovice potpuno jednaki, iznose 43,40 m. Uz dozvolu nadležnih naš zbor je otpjevao „Čuj nas majko, nado naša“, što je zbog savršene akustike bilo jako zvučno i lijepo.

Razgledavanje znamenitosti Rima nastavili smo na Piazza Navona koja zauzima prostor nekadašnjeg Donicijanovog antičkog stadiona, te je sačuvala njegov tlocrt. To je jedan od najpoznatijih trgova u Rimu i omiljeno mjesto okupljnja. Trg krase tri fontane od kojih je najveća Fontana rijeka u sredini trga a simbolizira četiri velike rijeke: Nil, Ganges, Rio de la Plata i Dunav. Ističe se i crkva sv. Agneze.

Daljnji obilazak Rima nastavili smo u dvije posebne skupine. Jedna skupina hodočasnika je željela razgledati skalinadu na Španjolskom trgu i crkvu Presvetog trojstva na brdu. Druga, nešto veća skupina je nastavila put prema Vatikanu. Prelazeći rijeku Tiber preko Anđeoskog mosta mogli smo se diviti dvostrukom redu kipova anđela na balustradi koji su djelo Berninijeve škole. Izvana smo razgledali Anđeosku tvrđavu čiji naziv potječe iz XII st. U rimsko doba je bila najsjajniji primjer rimskog graditeljstva ali je i danas vrlo impresivna.

Jedna manja skupina se dolaskom na trg sv. Petra odvažila na penjanje pješke na kupolu bazilike dok su drugi otišli razgledavati samu baziliku. Posebno ističem gospođu Mariju Griparić koja je unatoč činjenice da hoda uz pomoć štake, ipak uz Božju pomoć i milost, vlastitu vjeru i upornost uspjela se uspeti sve do vrha kupole. Odande je prekrasan pogled na Rim što promatračima zaista oduzima dah i biva nagradom za težak uspon.

Treći dan boravka na hodočašću u Rim započeli smo misnim slavljem u kapeli sestara dominikanki. Župnik vlč. Bernard Jurjević je predvodio misu na kojoj smo zahvalili Bogu na svim milostima i blagoslovu koje smo doživjeli tijekom hodočašća.

Nakon toga smo se otputili u Vatikan na trg sv. Petra na podnevni Angelus Pape Franje. Čekajući početak složno smo zajedno zapjevali „Krist stade na žalu“ a to je bilo lijepo prihvaćeno od okupljenog naroda. Vrhunac našeg hodočašća bile su inspirativne i tople riječi Pape upućene svim hodočasnicima iz svih djelova svijeta na trgu sv. Petra. Trenutak kada je Papa Franjo prve pozdravio upravo nas iz Hvatske bio je veoma dirljiv i emotivan za svakoga od nas hodočasnika. Toplina u srcu, sreća na licima, ganuće radi kojega su mnogima i oči zasuzile ne može se riječima opisati, to jednostavno treba doživjeti.

Do polazišta autobusa i povratka kućama ulicama Rima orila se naša pjesma sreće i zahvalnosti, duhovne pjesme, Hrvatska i Istarska himna uz naš hrvatski stijeg. Dobro druženje, zajedništvo, šale, pjesma, razgledavanje znamenitosti kojima Rim obiluje uz stručno vodstvo gospođe Veronike Konda prožeto velikom duhovnošću trajno je obogatilo živote svih hodočasnika.

Hodočasnici duguju posebnu zahvalnost vlč. Bernardu Jurjeviću koji je uspio organizirati vjernike iz više župa i duhovno predvoditi tako da je ovo postalo hodočašće za pamćenje. Bogatiji za jedno predivno iskustvo svjedočiti ćemo o Božjoj milosti. Prema poznatoj legendi, niti novčići bačeni u Fontanu di Trevi uz žarku želju da se opet jednom vratimo u ovaj prekrasni grad Rim ne mogu štetiti, zar ne!?

 

Nevia Kožljan

 

Prigodom obilježavanja 20. obljetnice smrti velečasnog  Zvonimira Brumnića, svećenika Porečke i Pulske biskupije, na njegovoj rodnoj kući u selu Funčići, postavljena je, u subotu, 16. veljače, spomen ploča njemu u čast. Svećenik Zvonimir Brumnić, humanist, dobročinitelj i domoljub, poznat je kao jedan od najužih suradnika mons. Bože Milanovića oko pripojenja Istre matici Hrvatskoj.

Misa mladih u veljači u pazinskom Franjevačkom samostanu Pohođenja Marijina održana je u petak, 15. veljače. Misu je predvodio fra Tomislav Šanko, župnik Župe sv. Nikole Tavelića u Rijeci.

U petak, 15. veljače 2019.,  spomendan bl. Mihaela Sopoćka, ispovjednika i duhovnika svete Faustine i osnivača Družbe sestara Milosrdnog Isusa proslavljen je u crkvi Majke Božje od Milosrđa u Puli, filijalnoj crkvi katedralne župe Uznesenja Marijina. Svečanu koncelebriranu misu predvodio je vlč. Marcin Madej, kapelan u Bujama.

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.