Blagdan Gospe od Anđela, Porcijunkula, ili kako se u Pazinu uobičajeno naziva „Rim“, u četvrtak, 2. kolovoza  2018. godine, u pazinskom Franjevačkom samostanu Pohođenja Marijina proslavljena je svečanim koncelebriranim misnim slavljem koje je predvodio mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, u suslavlju sa svećenicima iz okolnih župa.

Obilježavanje „Rima“ u Pazinu potječe iz privilegija koji je Crkva dala redu Svetog Franje, da oni koji na dan 2. kolovoza pohode crkvu Gospe od Anđela u Asizu dobiju porcijunkulski oprost grijeha. Taj se običaj proširio na mnoge franjevačke crkve, a među njima i pazinsku, pa tako svake godine za „Rim“ pazinsku franjevačku crkvu pohodi mnoštvo hodočasnika iz raznih krajeva Istre.

Prilog, Vijesti iz života Crkve, HKR:

Blagdanu je prethodila trodnevna duhovna priprava koju su predvodili pazinski franjevci. Tijekom trodnevnice program je svake večeri započeo mogućnošću za sakrament pomirenja, prije mise izmoljena je pobožnost krunice, a nakon euharistijskog slavlja svake je večeri održan tematski duhovni nagovor. Prvoga dana trodnevnice misno slavlje predvodio je fra Darko Tepert, a on je nakon mise održao i prigodni duhovni nagovor na temu „Vjera u Božje milosrđe“. Drugoga dana trodnevnice misno slavlje predvodio je fra Josip Vlašić, a duhovni nagovor na temu „Oprost i odgovornost za druge“ održao je  fra Darko Tepert. Trećega dana misno slavlje predvodio je fra Drago Vujević, a duhovni nagovor bio je na temu „Obećanje spasenja“. Trećega dana trodnevnice, nakon duhovnog nagovora održano je predstavljanje knjige fra Darka Teperta „Porcijunkulski oprost“.

Na sam blagdan Gospe od Anđela mogućnost za pristupanje sakramentu pomirenja vjernicima je pružena već od 6 sati ujutro, a tijekom dana u samostanskoj crkvi bilo je više misnih slavlja. Prije svečane večernje mise u samostanskoj crkvi je izmoljena pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, a potom je uslijedila procesija s kipom Majke Božje prema oltaru u samostanskom perivoju gdje je u sjeni stoljetnih stabala održano svečano misno slavlje.

Mons. Sente je prigodnu homiliju započeo citirajući riječi sv. Franje Asiškog, „Sve vas želim poslati u raj!“, koje je taj Božji ugodnik izrekao u Porcijunkuli 2. kolovoza 1216. godine kada je objavio da je od pape Honirija  III. izmolio potpuni oprost za sve koji posjete tu crkvicu, ispovjede se i pokaju. Propovjednik je istaknuo veliki broj vjernika koji su kroz trodnevnu duhovnu pripravu i na sam blagdan Gospe od Anđela, pristupali sakramentu pomirenja, strpljivo čekajući u redu. „Koje li milosti i koje li radosti! To najbolje zna svaka ispovjeđena duša.“ rekao je propovjednik. Čovjekova želja za rajem je naša iskonska želja da se vratimo tamo kamo i pripadamo, rekao je mons. Sente. Kao što čovjek čezne za zemljom, krajem iz kojega je potekao, tako čezne i za rajem, u koji pripada. Čovjek je zloupotrijebio slobodnu volju izbora dobra i zla i odalečio se od Boga, izbačen je iz raja, prestalo je prijateljstvo između čovjeka i Boga, posljedica toga jest smrt, grijeh; izgubio je time milost posvećujuću. Sve poteškoće koje su ga snašle posljedica su nevjernosti čovjeka Bogu. Čovjek čezne ponovno za tim izvorima da bi bio sretan. Kroz povijest Bog je na više načina pokušavao ponovno popraviti ono što je čovjek pokvario, uspostaviti ponovno to prijateljstvo. Na kraju je Bog „uzeo stvar u svoje ruke“, utjelovio se uzevši ljudsko obličje ne bi li time ponovno poravnao račune i čovjeka vratio ondje odakle je počeo i kamo pripada, u Raj. U tom procesu pomirbe, Bog je svemoguć, može to učiniti na bilo koji način, on je odabrao upravo Blaženu Djevicu Mariju da zajedno s njom ostvari to svoje djelo. To nam posvjedočuje današnji odlomak evanđelja, poslao je anđela Gabrijela koji je navijestio Mariji da je ona početka novog, boljeg svijeta. Bog želi pomoći čovjeku, želi mu vratiti dostojanstvo, ali ne bez samoga čovjeka. Zajedno s nama želi nam vratiti istinsku radost, želi nas vratiti u Raj. Što je za današnjeg čovjeka raj možemo iščitati u knjizi mudrosti. Mudrost današnjeg svijeta jest - na što jednostavniji način doći do što bolje materijalne pozicije, no je li to radost?, da li to čovjeka usrećuje?, zapitao se propovjednik. Dovoljno je malo bolje promotriti ljude koji tako žive, i vidjeti ćemo da to nije pravi put do sreće. Đavo nas prokušava, mnogi tu posustanu, no Bog uvijek iznova daje novu mogućnost. Upravo taj događaj danas na osobit način slavimo. Sjećamo se sv. Franje koji je i sam pokušao zadobiti radost tako da bude kralj ulica, časteći svoje suvremenike, no brzo je shvatio da tu nema istinske radosti i obratio se. U svim radostima ovoga svijeta osjetio je prazninu i doživio je veliko obraćenje. Odrekao se bogatstva i nastvio život u potpunoj suprotnosti, okupljajući oko sebe one koje je svijet onoga vremena odbacivao. U takvom milosnom raspoloženju pred Bogom onk to ne želi zadržati samo za sebe već moli da tu milost oprosta grijeha doživi svaki čovjek koji će doći u tu crkvicu Gospe od Anđela.  

Propovjednik je iz svoje prakse rektora Nacionalnog svetišta sv. Josipa iznio iskustvo susreta s osobama koje nisu pronašle zadovoljstvo u materijalnom blagostanju, a kasnije, u mnogo skromnijim uvjetima života pronašli su radost u obraćenju. Tom radošću zrači i sv. Franjo. Čovjek koji se neprestano oslanja samo na materiju, tako često doživljava razočarenje. Standard nam je prije tridesetak godina bio daleko skromniji, no unatoč tome sada nismo radosniji. Mons. Sente je spomenuo iskustvo misionara koji toj razlici svjedoče u svome radu. Mi kao zapadna civilizacija spadamo u 20% ljudske populacije gdje ljudi imaju sigurna primanja i krov nad glavom, no jesmo li radosni? Sv. Franjo je također u roditeljskoj kući živio u blagostanju no nije našao radost dok se nije obratio i posve predao Bogu. Nama danas, u ovom našem vremenu potrebno je vraćati se Bogu. Bog nam je dao slobodu da se možemo opredijeliti i protiv njega, no uvijek se nanovo trudi ne bi li nas vratio sebi, tamo kamo pripadamo. Zato nam je dao Blaženu Djevicu Mariju da nam neprestano pomaže, da lobira za nas, ne bi li smo si uvijek iznova posvijestili tko smo, i koji nam je konačni cilj.

Propovjednik se osvrnuo i na aktualnosti, plasman hrvatske nogometne reprezentacije i smrt glazbenika Olivera Dragojevića te istaknuo da su ta dva događaja toliko dodirnula naše osjećaje jer kad se god čovjek daje za neke više ideale i postiže velike rezultate, ima to potrebu podijeliti drugima i drugi to osjete. Ono što je sv. Franjo postigao pokorivši i ponizivši samoga sebe postavši tako sličan Isus Kristu, eho njegove svetosti na osobit način kroz braću franjevce i mnoštvo braće franjevačkog trećeg reda traje sve do danas. Blažena Djevica Marija se trudi uvijek okrenuti nam pogled tamo gdje treba, prema Isusu; govori nam stalno kao slugama u Kani Galilejskoj 'učinite što vam rekne'. Iskoristimo i mi danas ovaj milosni trenutak jer bog ne prestaje širiti svoju ljubav.

Propovjednik je spomenuo kako mu veoma često u Svetište sv. Josipa dolaze vjernici koji svjedoče neku posebnu milost uslišanja, te je naveo nekoliko primjera.

Pored silnih zamamnosti ovoga svijeta ostanimo vjerni Bogu, jer jedino je u Bogu mir, pozvao je propovjednik. Zato je potrebno češće se zaustaviti u sjeni ovakvih svetišta, čuti te Božje milosti, na njima se nadahnjivati i po njima djelovati. Ako se pak hranimo sadržajima ovoga svijeta, takvi i postajemo.

Ako si neprestano posvješćujemo kako smo slabi i grešni, no kako je Božje milosrđe neograničeno, koje li radosti. Dok sv. Franjo nije izmolio oprost od grijeha i vremenitih kazni, to se moglo dobiti jedino u Svetoj Zemlji ili rRmu. Nakon toga kao da se cijela logika oprosta promijenila. Crkva je počela razumijevati da nije tako važno činiti ta velika hodočašća, već da se zapravo Bog na svako mjestu želi očitovati i dijeliti svoju milost. No ipak i mi trebamo doći do Boga, on očekuje našu inicijativu.

Sv. Franjo je itekako promijenio sebe, a mijenjajući sebe promijenio je Crkvu. Mi obično činimo suprotno, druge pokušavamo promijeniti. Sv. Franjo je, promijenivši sebe zdrmao cijeli svijet, to je putokaz koji trebamo slijediti.

Spominjući Blaženu Djevicu Mariju od Anđela mons. Sente je napomenuo da svaki od nas ima svog anđela, ali i svoje napasti koje nas odvraćaju od Boga, ali mi smo ti koji donose odluku koju ćemo stranu izabrati. Svaki od nas treba donijeti odluku svakoga dana, a odlučivati treba razmišljajući „Što bi Isus učinio da je on tu u mojoj blizini?“.

Neka nas ovo okupljanje povodom blagdana Gospe od Anđela, zagledani u lik sv. Franje koji je uspio promijeniti svoj život bude poticaj da i mi svakoga dan mijenjamo svoj život, osluškujući Božju Riječ i čineći dobro, zaključio je propovjednik.

Propovjednik je na kraju mise, između ostalog zahvalio ocima franjevcima na pozivu  te na prigodi za „doživjeti ljepotu Istre koju sam tokom dana s nekolicinom mladih istraživao. Tako smo posjetili Roč, upoznali se s počecima glagoljice, obogatili se razgledom gradskih znamenitosti Pule, upoznali se sa snagom vjere prezentiranoj u neraspadnutim tjelesima svetaca sačuvanih u župnoj crkvi u Vodnjanu, zaustavili dah od prekrasnog pogleda sa zvonika Vrsarske župne crkve te se u Pazinu susreli sa živom vjerom“, rekao je predvoditelj. „Ma lijepa je Istra i pomalo mi žao što poput franjevaca ne mogu biti premješten na jedno vrijeme upravo u Istru“, istaknuo je. „Promatrajući vaše mlade kako mole i sa strahopoštovanjem nose kip Majke Božje, na osobit način ne žuljave već tvrdom radničkom korom prekrivene ruke mnogih muškaraca i žena koji su došli blagovati živoga Boga pod prilikama kruha dajem i jaku nadu da će sve biti dobro.“ zaključio je mons. Sente.

  

  • 180802-Pazin (1)
  • 180802-Pazin (10)
  • 180802-Pazin (11)
  • 180802-Pazin (12)
  • 180802-Pazin (13)
  • 180802-Pazin (14)
  • 180802-Pazin (15)
  • 180802-Pazin (2)
  • 180802-Pazin (3)
  • 180802-Pazin (4)
  • 180802-Pazin (5)
  • 180802-Pazin (6)
  • 180802-Pazin (7)
  • 180802-Pazin (8)
  • 180802-Pazin (9)
  • p
  • p1
  • p2
  • p3
  • p4
  • p5
  • p6
  • p7

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.