Red pavlina u cijelome svijetu svake godine 26. kolovoza na poseban način slavi blagdan Gospe Jasnogorske, kojoj je posvećeno svetište u njihovom matičnom samostanu, u mjestu Jasna Gora nedaleko Czestohowe u Poljskoj. U pavlinskom matičnom svetištu je ove godine bilo izuzetno svečano jer je ujedno obilježena 300. obljetnica krunjenja čudotvorne slike Gospe Jasnogorske.  Blagdan se od 1993. godine, od povratka pavlina u Sveti Petar u Šumi, i ondje obilježava svečanim misnim slavljem te procesijom s replikom slike Jasnogorske – Supetarske Gospe po mjestu, oko kalvarije.

Ove je godine blagdan obilježen u sklopu Smotre starocrkvenog pučkog pjevanja „Maša po starinski“ pa je u glazbenom smislu misa bila uvelike obogaćena sudjelovanjem renomiranih zborova i kulturno-umjetničkih društava koji njeguju starocrkveno pučko pjevanje svojih krajeva. 

Misno slavlje predvodio je svećenik Riječke nadbiskupije Ivan Šarić uz koncelebraciju nekolicine svećenika, a prigodnu propovijed izrekao je supetarski župnik, pavlin Euzebije Josip Knežević. Propovjednik je u prigodnoj homiliji, komentirajući okolnosti svadbe u Kani Galilejskoj iz ulomka Evanđelja, potaknuo okupljene neka se, poput Marije daju poučiti, i tako će primiti blagoslov i milosti. Neka im ona bude uzor u vjeri i pouzdanju u Boga, jer iza kalvarije, i svake naizgled bezizlazne situacije, dolazi Uskrsnuće. Spomenuo je  ukratko i povijest slike Gospe Czestohowske koja je na jasnu Goru donijeta iz Ukrajine 1382. godine.  'Što god vam rekne učinite', samo to ponesite s ove mise i imat ćete mir u srcu naglasio je propovjednik zaključno citirajući riječi Blažene Djevice Marije.

Po završetku misnog slavlja održana je procesija s replikom slike koja se nalazi na glavnom oltaru supetarske župne crkve, a koja se od one u jasnogorskom samostanu razlikuje po tome što supetarska nema ogrebotine.

Slika Czestohowske Gospe na glavnom oltaru crkve sv. Petra i Pavla u Svetom Petru u Šumi je, prema zapisima, prosuzila 1721. godine. Zapis o tome postoji  u biskupskom arhivu u Poreču, među spisima o obilasku župa po porečkom biskupu Gašparu Nigrisu koji je vjerodostojno prepisao nekoliko stranica iz knjige spomenice supetarskih pavlina. Te godine, na badnjak,  otac pavlin Pavao Subski opazio je oko podneva na licu Blažene Djevice Čenstohovske na glavnom oltaru suze, jedna je kaplja istekla od sredine čela do usnica, druge tri pojavile su se pod okom do nosnica. Vidjevši to čudo pavlini su se bili strašno prestrašili. Nakon zvonjave silno mnoštvo uputilo se u crkvu gledati suzama pokriveno lice na slici. Na novu godinu 1. siječnja 1722. god. pred pavlinima i mnoštvom vjernika prvi viditelj čuda otac Pavao Subski misnim je rupčićem otro kaplje s Marijina lica. Od tada pa sve do odlaska pavlina iz Sv. Petra u Šumi 1783. godine mnoštvo ljudi iz svih dijelova tadašnjih hrvatskih zemalja hodočastilo je slici čudesne Majke Božje Čenstohovske, a mnogi su pravili zavjete ponajviše u bolestima.

Biskup Nigris je prepisao nekoliko zapisa samostanskog vikara koji zapisao je slijedeća uslišanja:

  1. kolovoza 1722. nakon što su se žena pazinskog upravitelja N. Diminića zavjetovala Čenstohovskoj gospi umirući sin je čudesno ozdravio.U znak zahvale ona je ona je 3.01. 1723. poslala tabelu sa slikama urezanim u srebro.
  2. Listopada 1722. Čudesno je ozdravio gologorički župnik Petar Kruzila koji je pri padu s konja posve oglušio. Nakon zavjeta supetarskoj gospi i ozdravljenja svima je razglasio da je ozdravio, a da prije nije vjerovao u ozdravljenje.

Također tijekom 1723 čudesno su ozdravili Žminjac Ivan Rovis i ugledni kapetan Barbana Antun Franković koji je u znak zahvale za sliku gospe dao u Veneciji izraditi lijepi okvir.

Ugledni seljak Grubiša Sikula iz Jasenovice kod Fuškulina ozdravio je nakon što je izrekao svoj zavjet riječima: “Pomozi mi Djevice Marijo koja si u crkvi Sv. Petra krvavim suzama plakala”.

Nakon čudesnog ozdravljenja ugledni pazinski muž darovao je 12 velikih svijeća za oltare crkve Sv. Petra.

Administrator pazinske grofovije Antun Bartol Bono Aminis darovao je čudotvornoj supetarskoj Gospi nožicu od srebra u znak zahvale za ozdravljenje svoje djevojčice koja se rodila s iskrivljenom nogom, a po zagovoru roditelja noga joj se potpuno izravnala.

Čudesno su ozdravile Mateja Bataja iz Kanfanara 6. 10. 1937., te Lucija Krpčić koja je ozdravila 1738., a već je bila na umoru. Godine došla je ispuniti zavjet Majci Božjoj supetarskoj i Justina Vozila iz Plomina koja je prije zavjetovanja bila sva zgrbljena i nije se mogla micati.

Na glavnom oltaru crkve Sv. Petra i Pavla i danas Supetarce čuva i štiti čudesna Majka Božja Čenstohovska koja je po izjavama i službenim zabilješkama brojnih svjedoka na Badnjak daleke 1721. plakala, a kasnije kroz zavjete u njeno ime mnoge čudesno ozdravila.

 

  • P1010224
  • P1010225
  • P1010227
  • P1010231
  • P1010238
  • P1010239
  • P1010245
  • P1010246
  • P1010247
  • P1010248
  • P1010249
  • P1010250
  • P1010251
  • P1010252
  • P1010254
  • P1010255
  • P1010256
  • P1010260
  • P1010262
  • P1010263
  • P1010267
  • P1010268
  • P1010269
  • P1010272
  • P1010275
  • P1010277
  • P1010284
  • P1010285
  • P1010286
  • P1010287
  • P1010288
  • P1010289
  • P1010290
  • P1010291
  • P1010292
  • P1010293
  • P1010294
  • P1010295
  • P1010297
  • P1010298