U Motovunu je 16. studenog po šesti put uzastopno održan Međunarodni znanstveni skup Motovunski kolokvij. Ovogodišnja tema prigodno je bila posvećena Rapalskom ugovoru sklopljenom 1920. kojim je nakon I. svj. rata veći dio istočne obale Jadrana pripao Kraljevini Italiji te trima Lateranskim ugovorima kojima je 1929. uređen odnos Svete Stolice i Kraljevine Italije. Kako su se oba ta ugovora primjenjivala na današnjem području Republike Hrvatske Motovunski kolokvij okupio je vodeće stručnjake koji se bave tim područjem kako bi se ponajprije razjasnilo tadašnje Jadransko pitanje te, povrh toga, status Zadra, Krčke biskupije, Rijeke i Istre u cjelini. Kako Motovunski kolokvij oduvijek ima „dva plućna krila“, kanonsku i civilnu dimenziju, tako su se i ovaj put propitivali učinci tih ugovora na međudržavne odnose, ali i na crkveno uređenje.

Skup je uvodnim govorom otvorio prof. dr. sc. Ivan Milotić uz pozdravno obraćanje domaćina, načelnika Motovuna Tomislava Pahovića, i Mirele Mrak, mag. iur., ravnateljice Državnog arhiva u Pazinu koji je, zajedno s IKD „Josipom Turčinović“ d.o.o. iz Pazina, Općinom Motovun, Udrugom Fotovun i Istarskom županijom, organizator Kolokvija.

O Rapalskom ugovoru, odredbe te širi povijesni i pravni kontekst

Prvi dio skupa bio je posvećen Rapalskom ugovora. Skup je otvorila doc. dr. sc. Dunja Milotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu pruživši opći uvid u odredbe Rapalskog ugovora, ali i u način te okolnosti njegova sklapanja, kao i različite težnje unutar nove jugoslavenske države koje su u uvjetovale razgraničenje u Dalmaciji, Zadru, riječkom području, na kvarnerskim otocima i u Istri. Za tu priliku ona je za sve sudionike skupa kao radne materijale priredila tekstove relevantnih akata, od Londonskog ugovora, preko Ugovora o primirju s Austro-Ugarskom, Rapalskog ugovora i teksta Anti-habsburške koalicije. Zapaženo predavanje održao je prof. dr. sc. Željko Bartulović s Pravnog fakulteta u Rijeci, ujedno vodeći stručnjak za pitanje Rijeke nakon I. Svjetskog rata. S iznimnom preciznošću i držeći se realiteta svakodnevice pružio je jedinstveni osvrt na status Sušaka, njegovu faktičnu pripadnost te na Rijeku u doba D'Annuzijeve vlasti. Pokazao je kako izvanredne prilike u konkretnim mjesnim okolnostima često odstupaju od općih teorijskih gledanja na taj problem kako u historiografiji tako i u pravu. Danis Visintin, prof. u svojemu se izlaganju dotaknuo trgovačkog ugovora između Države SHS i Kraljevine Italije iz 1924. pruživši uvod u njegovu primjenu, važenje te područja koja uređuje. Posebno zanimljivi bili su dijelovi o prometu vinom, režimu u lukama na istočnoj obali Jadrana i različitim tarifama koje su se naplaćivale za međudržavni promet roba. Prvi dio skupa zaključili su prof. dr. sc. Budislav Vukas mlađi i Dean Borbelj s Pravnog fakulteta u Rijeci predstavivši odnose između Jugoslavije i Italije kroz prizmu međudržavnih odnosa i ugovora koji su sklapale počevši od Rapalskog ugovora pa preko Ugovora o miru s Italijom iz 1947. i Londonskog memoranduma iz 1954. do Osimskih sporazuma 1975. Vrlo precizno dvojica izlagača analizirali su njihov status u međunarodnom javnom pravu, posebno pitanje ratifikacija i odnosa koji su nastajali na njihovu temelju. Sagledali su ujedno te ugovore iz perspektive razvijanja dobrih susjedskih i međudržavnih odnosa te kroz potrebu stalnog dijaloga.

Predstavljanje zbornika „Habsburgovci i Istra u pravu i povijesti“

Središnji dio skupa bio je posvećen predstavljanju zbornika radova „Habsburgovci i Istra u pravu i povijesti“ s prošlogodišnjega Kolokvija. Istaknuto je da je riječ o opsežnom znanstvenom djelu s pomno odabranim pravnopovijesnim i u određenoj mjeri povijesnim temama kojim su obuhvaćeni ključni događaji i prekretnice koje su u Istri obilježili habsburšku vladavinu počevši od 1374. do 1918. Posebno je pohvaljena primjerena strukturiranost zbornika, odabir tema, njihova minuciozna obrađenost te doprinos koji se time daju poznavanju prvotno pravne povijesti Istre, ali i nekih drugih tema poput Franciskanskog katastra, Karla I. Habsburškog i dr. Zbornik je objavljen u nakladi Državnog arhiva u Pazinu, IKD „Josip Turčinović“ d.o.o. iz Pazina i Općine Motovun.

Drugi dio skupa: O Lateranskim ugovorima

Drugi dio skupa bio je posvećen Lateranskim ugovorima. Prof. dr. sc. Budislav Vukas mlađi i Dean Borbelj izložili su prikaz odnosa Svete Stolice i civilne države, nju kao subjekt međunarodnog prava, a zatim specijalno Lateranske ugovore. Specijalna tema ovog izlaganja bila je obrada tih ugovora u domaćoj pravnoj literaturi koja se u Hrvatskoj koristi u pravnoj naobrazbi, ponajviše za predmet međunarodno javno pravo. Galantno i kvalitetno izlaganje održao je zagrebački odvjetnik Tomislav Sadrić govoreći o konceptu katoličke države na primjeru Lateranskih ugovora te ističući različitost značenja između „katoličke zemlje“ i „katoličke države“. U svojemu izlaganju razložio je odnos crkvene i civilne vlasti te promjene tih odnosa i odnosima Svete Stolice i Italije od 20-ih godina XX. stoljeća naovamo. Izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu analizirao je konkretne posljedice koji su se uslijed sklapanja Rapalskog i Lateranskih ugovora manifestirale na području Krčke biskupije, posebno onih otoka koji su pripali Kraljevini Italiji (Cres, Lošinj, Susak, Unije, Ilovik, Male i Velike Srakane). Posebno je analizirao odjeke Lateranskih ugovora na području Istre s obzirom na pažnju koja je ovdašnjoj Crkvi pridavala Sveta Stolica. Skup je zaključen opsežnim i nadahnutim predavanjem dr. Livija Prodana iz Trsta o političkim, upravnim i sudskim institucijama u Motovunu pod Italijom. Zbog lokalne odrednice toga predavanja i opsežne fotodokumentacije, ovog je predavanje prošlo vrlo zapaženo te je bilo praćeno dugom raspravom.

Bit Motovunskog kolokvija čine rasprave koje i ove godine nisu izostajale, dapače, čini se da su bile duže, intenzivnije i plodovitije nego ikada do sada. Skup je zaključen najavom izdavanja zbornika radova s ovogodišnjega skupa unutar godine dana, tj. za sljedeći kolokvij, te temom Kolokvija za sljedeću godinu o odnosima crkve i države te kanonskog i civilnog prava.

Svojim šestim izdanjem Kolokvij u Motovunu afirmira obilježje tradicionalnog događanja  koje pravo i povijest ne sagledava na uobičajen način – tek kao puki protek vremena, nego dinamično i nadasve kontekstualno te interdisciplinarno. Kako naziv „kolokvij“ naznačuje, osim predavanjima, ovaj se skup se i ove godine istaknuo svojom otvorenošću, raspravama i razgovorima u koje su se svi okupljeni uvelike uključili.

Besprijekorna organizacija, no nadasve izuzetna kvaliteta izlaganja, koja su evidentno plod ustrajnog, studioznog i posvećenog obrađivanja različitih tema preko kojih javnost može upoznati manje poznate segmente povijesti ovih krajeva, kako to čine ti mladi znanstvenici koji iz godine u godinu organiziraju Motovunski kolokvij, daje nadu da sjeme koje je posijao biskup Juraj Dobrila i drugi istarski velikani koji su se kroz povijest nizali sve do mons. Antuna Heka, a koji su se trudili oko stvaranja generacija uspješnih intelektualaca na ovim prostorima, ipak - 'daje obilat rod'.

Txt: Organizacijski odbor/Tiskovni ured PPB, foto: G. Krizman

 

Istaknuto

 

 

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Misno vino

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.