Kolegij „KANONSKO PRAVO I HRVATSKI PRAVNI SUSTAV“ na studiju prava u Zagrebu

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu uveden je kolegij na kojemu se proučava odnos kanonskoga prava i pravnog sustava RH. Zahvaljujući viziji dr. Ivana Milotića, nakon 70-ak godina u Hrvatskoj se u pravnoj naobrazbi studentu ponovno nudi mogućnost učiti o materijama na čijemu je proučavanju izgrađen studij prava, a koje nastaju prožimanjem kanonskih i civilnih kategorija.

Dr. Ivan Milotić porijeklom je iz Istre, bio je učenik Pazinskog kolegija Klasične gimnazije. Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka te više knjiga iz područja rimskog, rimsko-kanonskog, crkvenog (ius ecclesiasticum), građanskog, trgovačkog i upravnog prava te nomotehnike i jezika u pravu, a 2015. godine, dobio je Priznanje Hrvatskog kanonističkog društva za znanstveni doprinos proučavanju odnosa Crkve i države te kanonskoga prava.

Kanonsko pravo primjenjuje se univerzalno i u svjetskim razmjerima predstavlja veliki pravni sustav. U Hrvatskoj kanonsko pravo do Drugoga svjetskoga rata bilo je jedan od središnjih kolegija, dok danas poprima sve veće značenje uslijed uređenosti odnosa Svete Stolice i RH. Također, postupno raste i broj odluka u kojima se na njega pozivaju hrvatski sudovi, a time i interes za njim. U tim se pravnim odnosima tijekom vremena sve više pojavljuju i nejasnoće, intrigantna pitanja i brojni izazovi od velikog praktičnog značenja. Između kanonskog i hrvatskog sustava postoje sasvim osobite poveznice i određene dodirne točke u nizu područja poput stvarnog, obveznog, radnog, obiteljskog, upravnog, trgovačkog, poreznog prava, ali i u nizu drugih pravnih grana.

Zbog toga već nekoliko godina postoji nastojanje i promišljeni pristup tome da se osmisli kolegij na kojem će se studenti prava moći odgovarajuće upoznati s kanonskim pravilima koja su relevantna u Hrvatskoj te s načinom kako se ona primjenjuju praksi: kako pred crkvenim tako i državnim sudovima. Glede toga već neko vrijeme pratimo velike napore i uporno djelovanje izv. prof. dr. sc. Ivana Milotića, vodećeg stručnjaka za odnose Katoličke Crkve i RH, ujedno supredsjedatelja Mješovite komisije RH i Katoličke Crkve za pravna pitanja, da takvim akademskim sadržajem obogati studij prava, ali i oživi studiranje kolegija te adekvatno vrednovanje kanonskog prava (ius canonicum) i crkvenog prava (ius ecclesiasticum). Prisjetimo se, upravo je s tim disciplinama u XVIII. stoljeću u našim krajevima započelo fakultetsko obrazovanje pravnika pa one stoje ne samo u početku ideje prvog pravnog fakulteta u Hrvatskoj, nego i modernog zagrebačkog sveučilišta. U tome smislu ova dugogodišnja vizija dr. Milotića na poseban način spaja kanonsku tradiciju s njezinom aktualnom praktičnom pravnom vrijednošću uklopljenom u hrvatski pravni sustav.  

Na kolegiju „Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav“ proučavaju se materije u kojima se kanonski i hrvatski poredci dodiruju, preklapaju i na poseban način međusobno prožimaju. Taj kolegij predstavlja tehničku i pozitivnu pravnu disciplinu koja obuhvaća samo ono pravo koje je u primjeni i trenutno od praktične važnosti. U njemu se sagledava ponajprije imovinska komponenta tih odnosa, ali u određenoj mjeri i ona neimovinska. Kolegij je moguće upisati na 5. godini pravnog studija.

Ivan Milotić (r. 1982) izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Školovao se u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu sa summa cum laude (2006.) kao najbolji student u generaciji, gdje je i doktorirao na Poslijediplomskom studiju iz gradanskopravnih i obiteljskopravne znanosti (2012.). Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu (2003./2004.). Laureat je Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (2009.). Dobitnik je Priznanja Hrvatskog kanonističkog društva za znanstveni doprinos proučavanju odnosa Crkve i države te kanonskoga prava (2015.). Knjiga „Mletačko-austrijska granica u Istri / Il confine veneto-austriaco in Istria“ čiji je suautor dobila je Nagradu Hrvatskog muzejskog društva za 2017. godinu za najuspješniji znanstveno-istraživački projekt koji je rezultirao objavom knjige. Član je Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora. Urednik je u časopisu „Pravo i porezi“ gdje vodi stalne rubrike „Novi zakoni“ i „Jezik u pravu“. Glavni je urednik časopisa „Ceste i mostovi“. Član je uredništva bibliografskog niza Studia Canonica Croatica i Zbornika s Motovunskog kolokvija te više knjiga i zbornika radova. Pokretač je i jedan od voditelja međunarodnog pravnog (civilističkog i kanonističkog) i povijesnog znanstvenog skupa „Motovunski kolokvij“ te međunarodnog znanstvenog skupa iz građanskog procesnog prava „In memoriam Srećko Zuglija“. Bio je voditelj znanstvenog projekta pravne, povijesne, ampelografske i enološke argumentacije hrvatske pozicije u prijeporu oko naziva vina i sorte teran (2016.-2017.). Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka te više knjiga iz područja rimskog, rimsko-kanonskog, crkvenog (ius ecclesiasticum), građanskog, trgovačkog i upravnog prava te nomotehnike i jezika u pravu. Priredio je prijevode (s latinskog i istro-mletačkog) i komentare Milanskog edikta (313. g.), Motovunskog statuta (XII. st. – 1507. g.), Momjanskog kapitulara (1521. g.), Tridentskog pravorijeka (1535. g.) i Vrsarskog statuta (1609. – 1768. g.). Vodio je desetak višegodišnjih znanstveno-istraživačkih projekata. Svojim radovima (knjigama i člancima) dao je doprinos poznavanju povijesti Istre i Crkve u Istri te afirmaciji zaštićenih oznaka izvornosti za tradicijske proizvode s područja Istre. Od 2013. g. u sklopu radionice „Akademsko pisanje“ za studente Pravnog fakulteta u Zagrebu kontinuirano održava predavanja na temu „Citiranje“. 

(G. Krizman)

 

 

 

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.