Utorak, 19 ožujka, 2024
Kultura i tradicija

Osvrt: Međunarodni skup o rimskim brevijarima od 13. stoljeća do Tridentinskog sabora

Od 5. do 7. listopada u pazinskom državnom arhivu održan je međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentinskog sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj.“

Skup se pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović održao u organizaciji Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Staroslavenskog instituta, Državnog arhiva u Pazinu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Udruženja crkvenih arhivista iz Rima.

više o temi: 

http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/38-vijesti-iz-kulture/2543-zapoceo-znanstveni-skup-o-rimskim-brevijarima.html

http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/38-vijesti-iz-kulture/2545-staroslavenskom-misom-zakljucen-skup-o-srednjevjekovnim-brevijarima.html

Otvorenju skupa nazočili su porečki i pulski ordinarij mons. dr. Dražen Kutleša, pazinski dekan i župnik preč. Mladen Matika, pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica,  zamjenica gradonačelnika grada Pazina Mirjana Galant, te predstavnici sveučilišta i strukovnih instituta s cijelog nacionalnog područja. U ime predsjednice Republike Hrvatske skup je otvorio akademik Josip Bratulić koji je u svome obraćanju, o brevijarima napose istaknuo da „takve knjige kao što je brevijar najprije podučavaju, nakon toga nekad i zabavljaju, ali Biblija prvenstveno, a brevijari isto tako, imaju jednu treću dimenziju, a to je nasljedovanje, nasljedovati ono što je dobro, što je lijepo i što je potrebno na neki način usvojiti kao svoju drugu ljudsku narav, tome služi brevijar.“

Kulturne minute, HKR, 8. 10. 2018. 

{mp3}181008-txt-cultura{/mp3}

Dobrodošlicu okupljenima na otvorenju skupa izrekao je doc. dr. sc. Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, koji je istaknuo kako se tim skupom želi valorizirati srednjovjekovna glagoljska i latinička kulturna baština što se ujedno uklapa i u obilježavanje 60. godišnjice od utemeljenja Državnog arhiva u Pazinu.

Okupljenima se potom pozdravno obratila dr. sc. Vida Vukoja, ravnateljica Staroslavenskog instituta. Ona je istaknula kako će multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup radova toga skupa razotkriti raznolike vidove pristupa rimskome brevijaru, jednoj od dviju temeljnih knjiga zapadnog kršćanstva.

U ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu okupljenima se obratio fra Ante Crnčević. On je istaknuo kako svi pojmovi iz podnaslova skupa, jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj,  kao područja istraživanja nalaze poveznicu u pojmu – riječ, verbum, što je temeljni ustrojbeni element liturgije časova, brevijara.

Prof. dr. sc. Milan Mihaljević, voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo je istaknuo kako su brevijari iznimno važni spomenici, to nisu samo molitvene i liturgijske knjige iz koje su popovi glagoljaši, bilo u samostanima ili ruralnim kaptolima, molili svoje dnevne službe, brevijar je važan spomenik i jezične povijesti i umjetnosti.

Prvo uvodno izlaganje pod naslovom „Sanktoral u povijesnom razvoju latinskoga i hrvatskog glagoljskog brevijara“ izreka je akademkinja Ivanka Petrović. Drugo uvodno izlaganje „Povijesni kontekst Berma (srednji i rani novi vijek): izvori, historiografija interpretacija“  izrekli su povjesničari doc. dr. sc. Orbanić i doc. dr. sc. Tomislav Galović.

Nakon uvodnih izlaganja održana je promocija faksimila i transliteracije Drugoga beramskoga brevijara. iz XV. stoljeća, točnije njegovog prvog dijela, temporala. O izdanu su govorili:  dr. sc. Milan Mihaljević, doc. dr. sc. Tanja Kuštović, dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, dr. sc. Ana Šimić.

Tijekom dva radna dana kroz 40 izlaganja, svoja je najnovija istraživačka dostignuća na tu temu znanstvenoj javnosti predstavilo 45 sudionika: eminentni povjesničari, jezikoslovci, teolozi, liturgičari, te povjesničari umjetnosti iz petnaestak renomiranih svjetski sveučilišta i srodnih institucija predstavili su rezultate svoga rada čime su dodali elemente nemjerljive važnosti istraživanju srednjovjekovnih brevijara, koji su do sada relativno malo proučavani, a izvor su, kako se vidjelo, značajnog bogatstva povijesnih spoznaja.

Predavači su svoj rad predstavili kroz mnoge zanimljive naslove: „Pogled u sadržaj hrvatskoglagoljskih brevijara – kriteriji za liturgijsko istraživanje i pridavanje liturgijskoga nazivlja“, „Liturgija časova i kršćansko poimanje vremena u kontekstu benediktinske duhovnosti i Pravila“, “Nova duhovna i pastoralna usmjerenja Franjevačkoga reda u odnosu na formiranje brevijara”, “Psalamsko Trojstvo” – teološki razvoj sadržaja od psaltirske ilustracije do trinitarnoga ikonografskoga tipa“, „Teološko-alegorijsko tumačenje noćne službe oficija u liturgijskoj ekspoziciji Guilielmusa Durandusa (1230. – 1296.) s naglaskom na antifone i psalmodiju“, „Kardinal Francisco de Quiñones i razvoj Časoslova. Predtridentska obnoviteljska nastojanja“, “Dva fragmenta glagoljskoga homilijara iz Berma, danas u Ljubljani”, “Tiskani časoslovi Andrije Paltašića i Dobrića Dobrićevića”, “Faksimilna (fototipska) izdanja glagoljskih brevijara iz 15. stoljeća”, „Breviarium secundum consuetudinem Aquilegensem ac Tergestinam Ecclesiam“, „Brevijar iz Trogira – Kodeks KAS 463. Povijesno liturgijska impostacija”, “The Breviary Vita of Pope Clement I”, “Grgur Veliki u Njemačko-rimskom brevijaru (1518.)  i  Raju duše (1560.) koje su dali tiskati Frankapani Modruški i Ozaljski”, “Služba u čast sv. Thomasu Becketu u hrvatskoglagoljskim brevijarima”.

„O Drugom beramskom brevijaru i glagoljaškoj čitateljskoj zajednici“, „Apokrifni tekstovi u hrvatskoglagoljskim brevijarima”, “Beramska martinska tradicija: od predaje do beramskoga glagoljskoga brevijara”, “Prva knjiga o kraljevima u hrvatskoglagoljskom brevijaru“, „Na vzdviženie svetago Križa u hrvatskoglagoljskim brevijarima“, „Prijevod uraškoga glagoljskoga Novoga testamenta i mogući utjecaji jezika istarskih crkvenoslavenskih kodeksa (na primjeru Drugoga bermaskoga brevijara)”, “Jezične značajke prvoga dijela Drugoga beramskoga brevijara s gledišta povijesne dijalektologije”, “Jednostavni glagolski oblici u temporalu Drugoga beramskoga brevijara”, “Moravizmi u Drugom beramskom (ljubljanskom) brevijaru”, “Leksik Komunala Drugoga novljanskoga brevijara iz 1495.”, “Služba u čast sv. Barbari u hrvatskoglagoljskim brevijarima”, “Novootkriveni odlomci glagoljskog rukopisnog brevijara iz 15. stoljeća”, “Novootkriveni pergamentni dvolist Riječkoga hrvatskoglagoljskoga homilijara FgCap VlaThem iz XIII. stoljeća” te “Povijesni izvori o rukopisnim glagoljskim brevijarima zadarskoga područja i model njihova opisa u digitalnom okruženju” samo su neki od naslova koji su obilježili drugi dan znanstvenog skupa.

Skup je završio u nedjelju, 7. listopada, misom na staroslavenskom u pazinskoj župnoj crkvi sv. Nikole biskupa. Propovijedao je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić. Misu, posvema na staroslavenskom, predvodio je vlč. Silvio Košćak, a na drevnom su izričaju bila i sva čitanja.

Misno slavlje pjevanjem na staroslavenskom veličanstveno je uljepšao Župni zbor sv, Mihovila iz Žminja pod maestralnim ravnanjem dirigentice Aleksandre Orbanić. (G. Krizman)

 

 

Najave