O životu i okolnostima u kojima je živio i bio ubijen hrvatski blaženik Miroslav Bulešić, za HKR je govorio pravnik dr. Ivan Milotić.

U povodu sutrašnjeg blagdana bl. Miroslava Bulešića svećenika mučenika kojeg su komunističke vlasti ubile 1947. godine, u emisiji Hrvatskoga katoličkog radija, u četvrtak 23. kolovoza gostovao je pravnik dr. Ivan Milotić. Dr. Milotić član je Pastoralnog vijeća Porečke i pulske biskupije, autor nekoliko knjiga te brojnih znanstvenih i stručnih radova, koji se između ostalog bave i poviješću Crkve u Istri.

"Istra u vrijeme Bulešićeva ubojstva nije bila antifašistička", kazao je dr. Milotić. "Antifašizam u Istri potječe prije Drugog svjetskog rata. To je zapravo bio otpor fašističkoj kraljevini Italiji, a predvodilo ga je istarsko svećenstvo. I zapravo kad govorimo o antifašizmu, o njegovim korijenima u Istri govorimo o otporu kojeg je istarskog svećenstvo iz Istre pružalo talijanskom okupatoru. Godine 1947. kada je Bulešić ubijen, mi tragova pravog antifašizma u Istri više nemamo. To je najbolje vidljivo na Pazinskim odlukama kojima je Istra priključena Hrvatskoj - gdje je zapravo prva odluka donesena u Pazinu, a zatim je u bitnome izmijenjena, i kasnije u Otočcu proglašena iznova u Pazinu. U to vrijeme 1947. Komunistička partija u cijelosti je preuzela kontrolu ondašnjim društvenim i političkim životom. Stoga je tumačiti antifašizam u to vrijeme, u kontekstu Bulešićeva ubojstva, pogrešno. Zapravo, radi se o čistom komunizmu, a sam čin u Lanišću na Ćićariji, predstavlja ubojstvo kojemu je zapravo jedini cilj bio – činiti zlo isključivo radi zla. Ubojstvo Miroslava Bulešića zapravo nije bilo motivirano oslobođenjem, antifašizmom – nego čistim osjećajem mržnje prema Crkvi. I u tom kontekstu treba sagledavati događaje na Ćićariji, nikako u kontekstu antifašizma nego kontekstu komunizma, prosovjetskog komunizma i brojnih zločina koji su se u to vrijeme događali diljem Istre", istaknuo je dr. Milotić.

U kolovozu 1947. Miroslav Bulešić, kao podravnatelj Pazinskoga sjemeništa i tajnik Svećeničkog zbora sv. Pavla, prati delegata Svete Stolice mons. dr. Jakoba Ukmara, kod dijeljenja sakramenta potvrde u Buzetu i okolnim župama. U subotu, 23. kolovoza 1947. kad su komunisti upali u župnu crkvu u Buzetu s namjerom da spriječe krizmu, Bulešić je svojim tijelom branio Svetohranište i u njemu Presveti Oltarski Sakrament. Uoči dolaska u Lanišće, dok su s Ćićarije stizale prijetnje organiziranih komunista, na pitanje boji li se tamo otići, Miroslav Bulešić je odgovorio: "Samo jedanput će se umrijeti".

Krizma u Lanišću održana je u nedjelju na blagdan sv. Bartola apostola, 24. kolovoza 1947. godine. Mons. Ukmar je u službenom izvješću za Biskupski ordinarijat u Trstu napisao: "Nakon završetka krizme u crkvi i mise koju je služio vlč. Miroslav Bulešić, uputili smo se k župnoj kući. Nakon četvrt sata, kada su bili krizmani i oni koji su naknadno prispjeli, bilo je to oko 11 sati, pobunjenici su ušli u kuću i ubili nožem vlč. Bulešića, koji je bio kraj vratiju. Ja osobno izišao sam iz župnog ureda u predvorje i vidio ga mrtva kako leži na tlu među zlikovcima koji su zaposjeli kuću. Povukao sam se u spavaću sobu, gdje sam nakon minute vremena i sam teško izudaran i ostao sam ležeći u krvi. Misleći da sam mrtav, ostavili su mene i potražili župnika, ali ga nisu pronašli jer se bio sakrio. Kroz 20 sati ostao sam u nesvijesti..." Bulešić je ubijen ubodima noža u grlo a njegova krv poprskala je zid predsoblja laniškoga župnog ureda. Prema riječima očevidaca Bulešić je, osjetivši da umire, zazivao "Isuse, primi dušu moju". (IKA)

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.