U subotu, 16. studenog, tijekom održavanja VI. Motovunskog kolokvija predstavljen je Zbornik radova „Habsburgovci i Istra u pravu i povijesti“ s prošlogodišnjega, petoga, Kolokvija.

 

U Motovunu je 16. studenog po šesti put uzastopno održan Međunarodni znanstveni skup Motovunski kolokvij. Ovogodišnja tema prigodno je bila posvećena Rapalskom ugovoru sklopljenom 1920. kojim je nakon I. svj. rata veći dio istočne obale Jadrana pripao Kraljevini Italiji te trima Lateranskim ugovorima kojima je 1929. uređen odnos Svete Stolice i Kraljevine Italije. Kako su se oba ta ugovora primjenjivala na današnjem području Republike Hrvatske Motovunski kolokvij okupio je vodeće stručnjake koji se bave tim područjem kako bi se ponajprije razjasnilo tadašnje Jadransko pitanje te, povrh toga, status Zadra, Krčke biskupije, Rijeke i Istre u cjelini. Kako Motovunski kolokvij oduvijek ima „dva plućna krila“, kanonsku i civilnu dimenziju, tako su se i ovaj put propitivali učinci tih ugovora na međudržavne odnose, ali i na crkveno uređenje.

Skup je uvodnim govorom otvorio prof. dr. sc. Ivan Milotić uz pozdravno obraćanje domaćina, načelnika Motovuna Tomislava Pahovića, i Mirele Mrak, mag. iur., ravnateljice Državnog arhiva u Pazinu koji je, zajedno s IKD „Josipom Turčinović“ d.o.o. iz Pazina, Općinom Motovun, Udrugom Fotovun i Istarskom županijom, organizator Kolokvija.

O Rapalskom ugovoru, odredbe te širi povijesni i pravni kontekst

Prvi dio skupa bio je posvećen Rapalskom ugovora. Skup je otvorila doc. dr. sc. Dunja Milotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu pruživši opći uvid u odredbe Rapalskog ugovora, ali i u način te okolnosti njegova sklapanja, kao i različite težnje unutar nove jugoslavenske države koje su u uvjetovale razgraničenje u Dalmaciji, Zadru, riječkom području, na kvarnerskim otocima i u Istri. Za tu priliku ona je za sve sudionike skupa kao radne materijale priredila tekstove relevantnih akata, od Londonskog ugovora, preko Ugovora o primirju s Austro-Ugarskom, Rapalskog ugovora i teksta Anti-habsburške koalicije. Zapaženo predavanje održao je prof. dr. sc. Željko Bartulović s Pravnog fakulteta u Rijeci, ujedno vodeći stručnjak za pitanje Rijeke nakon I. Svjetskog rata. S iznimnom preciznošću i držeći se realiteta svakodnevice pružio je jedinstveni osvrt na status Sušaka, njegovu faktičnu pripadnost te na Rijeku u doba D'Annuzijeve vlasti. Pokazao je kako izvanredne prilike u konkretnim mjesnim okolnostima često odstupaju od općih teorijskih gledanja na taj problem kako u historiografiji tako i u pravu. Danis Visintin, prof. u svojemu se izlaganju dotaknuo trgovačkog ugovora između Države SHS i Kraljevine Italije iz 1924. pruživši uvod u njegovu primjenu, važenje te područja koja uređuje. Posebno zanimljivi bili su dijelovi o prometu vinom, režimu u lukama na istočnoj obali Jadrana i različitim tarifama koje su se naplaćivale za međudržavni promet roba. Prvi dio skupa zaključili su prof. dr. sc. Budislav Vukas mlađi i Dean Borbelj s Pravnog fakulteta u Rijeci predstavivši odnose između Jugoslavije i Italije kroz prizmu međudržavnih odnosa i ugovora koji su sklapale počevši od Rapalskog ugovora pa preko Ugovora o miru s Italijom iz 1947. i Londonskog memoranduma iz 1954. do Osimskih sporazuma 1975. Vrlo precizno dvojica izlagača analizirali su njihov status u međunarodnom javnom pravu, posebno pitanje ratifikacija i odnosa koji su nastajali na njihovu temelju. Sagledali su ujedno te ugovore iz perspektive razvijanja dobrih susjedskih i međudržavnih odnosa te kroz potrebu stalnog dijaloga.

Predstavljanje zbornika „Habsburgovci i Istra u pravu i povijesti“

Središnji dio skupa bio je posvećen predstavljanju zbornika radova „Habsburgovci i Istra u pravu i povijesti“ s prošlogodišnjega Kolokvija. Istaknuto je da je riječ o opsežnom znanstvenom djelu s pomno odabranim pravnopovijesnim i u određenoj mjeri povijesnim temama kojim su obuhvaćeni ključni događaji i prekretnice koje su u Istri obilježili habsburšku vladavinu počevši od 1374. do 1918. Posebno je pohvaljena primjerena strukturiranost zbornika, odabir tema, njihova minuciozna obrađenost te doprinos koji se time daju poznavanju prvotno pravne povijesti Istre, ali i nekih drugih tema poput Franciskanskog katastra, Karla I. Habsburškog i dr. Zbornik je objavljen u nakladi Državnog arhiva u Pazinu, IKD „Josip Turčinović“ d.o.o. iz Pazina i Općine Motovun.

Drugi dio skupa: O Lateranskim ugovorima

Drugi dio skupa bio je posvećen Lateranskim ugovorima. Prof. dr. sc. Budislav Vukas mlađi i Dean Borbelj izložili su prikaz odnosa Svete Stolice i civilne države, nju kao subjekt međunarodnog prava, a zatim specijalno Lateranske ugovore. Specijalna tema ovog izlaganja bila je obrada tih ugovora u domaćoj pravnoj literaturi koja se u Hrvatskoj koristi u pravnoj naobrazbi, ponajviše za predmet međunarodno javno pravo. Galantno i kvalitetno izlaganje održao je zagrebački odvjetnik Tomislav Sadrić govoreći o konceptu katoličke države na primjeru Lateranskih ugovora te ističući različitost značenja između „katoličke zemlje“ i „katoličke države“. U svojemu izlaganju razložio je odnos crkvene i civilne vlasti te promjene tih odnosa i odnosima Svete Stolice i Italije od 20-ih godina XX. stoljeća naovamo. Izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu analizirao je konkretne posljedice koji su se uslijed sklapanja Rapalskog i Lateranskih ugovora manifestirale na području Krčke biskupije, posebno onih otoka koji su pripali Kraljevini Italiji (Cres, Lošinj, Susak, Unije, Ilovik, Male i Velike Srakane). Posebno je analizirao odjeke Lateranskih ugovora na području Istre s obzirom na pažnju koja je ovdašnjoj Crkvi pridavala Sveta Stolica. Skup je zaključen opsežnim i nadahnutim predavanjem dr. Livija Prodana iz Trsta o političkim, upravnim i sudskim institucijama u Motovunu pod Italijom. Zbog lokalne odrednice toga predavanja i opsežne fotodokumentacije, ovog je predavanje prošlo vrlo zapaženo te je bilo praćeno dugom raspravom.

Bit Motovunskog kolokvija čine rasprave koje i ove godine nisu izostajale, dapače, čini se da su bile duže, intenzivnije i plodovitije nego ikada do sada. Skup je zaključen najavom izdavanja zbornika radova s ovogodišnjega skupa unutar godine dana, tj. za sljedeći kolokvij, te temom Kolokvija za sljedeću godinu o odnosima crkve i države te kanonskog i civilnog prava.

Svojim šestim izdanjem Kolokvij u Motovunu afirmira obilježje tradicionalnog događanja  koje pravo i povijest ne sagledava na uobičajen način – tek kao puki protek vremena, nego dinamično i nadasve kontekstualno te interdisciplinarno. Kako naziv „kolokvij“ naznačuje, osim predavanjima, ovaj se skup se i ove godine istaknuo svojom otvorenošću, raspravama i razgovorima u koje su se svi okupljeni uvelike uključili.

Besprijekorna organizacija, no nadasve izuzetna kvaliteta izlaganja, koja su evidentno plod ustrajnog, studioznog i posvećenog obrađivanja različitih tema preko kojih javnost može upoznati manje poznate segmente povijesti ovih krajeva, kako to čine ti mladi znanstvenici koji iz godine u godinu organiziraju Motovunski kolokvij, daje nadu da sjeme koje je posijao biskup Juraj Dobrila i drugi istarski velikani koji su se kroz povijest nizali sve do mons. Antuna Heka, a koji su se trudili oko stvaranja generacija uspješnih intelektualaca na ovim prostorima, ipak - 'daje obilat rod'.

Txt: Organizacijski odbor/Tiskovni ured PPB, foto: G. Krizman

 

Sv. Martina biskupa, nebeskog zaštitnika župe Momjan, župljani su u ponedjeljak, 11. studenog, proslavili svečanom koncelebriranom misom.

Povodom 10. obljetnice smrti mons. dr. sc. Alda Starića, svećenika, teologa, prevoditelja, spisatelja i urednika, Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost, prisjeća se tog velikana u najnovijem broju svoje mjesečne revije Kana.  

Zahvaljujemo uredništvu revije na poslanoj obavijesti te prenosimo u cijelosti ulomak sažetka kojeg su pripremili kao predstavljanje Kane za mjesec studeni:

Novi broj Kane: U spomen na Alda Starića, teologa izgovorene riječi

„Biti dijete – biti kao dijete... Život nije tek puko bivovanje i trajanje, nego neprestano transcendiranje sadašnjosti; ljudski život nije tek u ‘biti’, nego u ‘postajati’, stalno postajati!” kazao je veliki teolog izgovorene riječi, prof. dr. sc. Aldo Starić, nekadašnji glavni urednik Kršćanske sadašnjosti. Upravo njegov lik jedna je od ključnih točaka novoga broja kršćanske obiteljske revije Kana. S obzirom na 10. obljetnicu njegove smrti (1942. – 2009.), 15. se studenoga u pastoralnom centru Župe sv. Terezije od Djeteta Isusa (Miramarska 92) u Zagrebu s početkom u 18.30 sati održava obljetnica, kao i proslava 50. obljetnice „Službe riječi” u kojoj je dr. Starić ostavio značajan trag. Predstavit će se tada i knjiga dr. Starića koju je Kršćanska sadašnjost pripremila i objavila deset godina nakon njegova odlaska s ovoga svijeta, kroz prijepise njegovih izlaganja, skupljenih u tri cjeline pod naslovom „Kršćanska vjera. Mali biblijski uvod”, o kojoj možete pročitati i u novom broju Kane.“

Mons. dr. sc. Aldo Starić rođen je u mjestu Starići kod Sv. Ivana od Šterne, nedaleko Višnjana, u Porečkom dekanatu,  18. ožujka 1942. Preminuo je u Zagrebu  17.XI.2009. godine. Nakon osnovne škole u Muntrilju, srednjoškolsko obrazovanje stekao je u sjemeništu i realnoj gimnaziji u Pazinu te u sjemeništu na zagrebačkoj Šalati gdje maturirao 1959. Prve tri godine teološkog studija završio je na Višoj teološkoj školi u Pazinu, a zatim 1964.-1972. studira u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregoriana i na Biblijskom institutu.

Za svećenika je zaređen 8.IX.1964. u Vižinadi, a mladu misu slavio je četiri dana kasnije u rodnoj župi Sv. Ivan od Šterne. Pastoralno je djelovao u župama na zagrebačkom Trnju te Vrhovcu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 1994. monsinjorom. Na Gregorijani je 1967. postigao licencijat iz teologije, a 1970. na Biblijskome institutu i licencijat iz biblijskih znanosti. Na Gregorijani je 1972. obranio doktorsku disertaciju Atti 28, 15-31: valutazione teologica dell'arrivo e del soggiorno di Paolo a Roma. Od 1972. asistent je pri katedri za dogmatsku teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu, a od 1991. naslovni te od 1993. sveučilišni docent za dogmatsku teologiju. Godine 1998. postaje izvanredni profesor, a 2003. odlazi u starosnu mirovinu. Predavao je na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci, na Institutu za teološku kulturu laika te na Institutu za duhovnost pri KBF-u. Desetak godina obavljao je službu delegata fakulteta za izvanškolske djelatnosti studenata, što je nekoliko godina uključivalo i službu odgovornog urednika studentskoga časopisa Spectrum. Pisao je stručne članke u Bogoslovskoj smotri i osobito, od 1972., u Službi Riječi u kojoj je u svakom broju objavljivao više nepotpisanih članaka. Prevodio je za Sveske i Bogoslovsku smotru, a posebno je zapažen njegov prijevod s latinskoga više govora nadbiskupa Franje Šepera na Drugom vatikanskom koncilu, tiskanih u Šeper - građa za životopis (1982.). Surađivao je na hrvatskom prijevodu Kanonskoga prava s osobitim zaduženjem za teološku lekturu. U dva mandata bio je član Vijeća za kler pri Biskupskoj konferenciji Jugoslavije te član Vijeća za katehizaciju i Vijeća za nauk vjere. Bio je čest predavač i sudionik Teološko-pastoralnih tjedana za svećenike, a desetak godina sudjelovao je i na Međufakultetskim ekumenskim simpozijima te u Ljetnim katehetskim školama. Nakon smrti Josipa Turčinovića 1990., preuzima dužnost glavnog urednika u Kršćanskoj sadašnjosti. Pokopan je na groblju u Sv. Ivanu od Šterne.

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.