viber image 2022 04 03 19 17 47 269Na petu korizmenu nedjelju, 3. travnja 2022. godine, stotinjak vjernika okupilo se ispred župne crkve sv. Kuzme i Damjana u Kašteliru, u Porečkom dekanatu, kako bi zajedno krenuli na Križni put po Kaštelirskim poljima. Pobožnost je predvodio župnik vlč. Želimir Bagavac, vjernici su se izmjenjivali u čitanju postaja kao i u nošenju križa.

Svakako jedna od najznačajnijih točaka križnoga puta po Kaštelirskim poljima je mjesto, raskrižje poljskih puteva obilježeno od davnina drevnim željeznim križem koje je svima u tome kraju poznato imenom „Poli Boga“.

Prolazeći oko 4 kilometra dugu stazu ta nevelika, ali složna župna zajednica izmolila je obiteljski križni put koračajući među poljima, stazama kojima su prolazile nebrojene generacije njihovih predaka, blagoslivljajući zemlju koja ih je oduvijek hranila.

(Txt: G. Krizman, Foto: P. Ružić)

 

 

FRA VLADO ZAHIJA OSMRTNICA page 0001

U ponedjeljak, 4. travnja 2022. godine, u jutarnjim satima u Rijeci je, u 83. godini života, 64. redovništva i 56. svećeništva, preminuo fra Vlado Vjekoslav Zahija, član Provincije sv. Jeronima iz Zadra. U Porečkoj i Pulskoj biskupiji više je godina djelovao u Samostanu sv. Franje u Rovinju te Župi sv. Antuna opata u Rovinjskom Selu, a dio svojih umirovljeničkih dana proveo je u Samostanu sv. Antuna u Puli.

Fra Vlado, krsnim imenom Vjekoslav, rođen je 21. listopada 1939. godine u Vrbniku na otoku Krku od oca Ivana i majke Marije r. Hodanić. Kršten je u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Vrbniku 23. listopada 1939. godine, a na istom mjestu primio je sakrament svete potvrde 24. kolovoza 1947. godine. Fra Vlado ulazi u novicijat 1957. godine u Samostanu Navještenja Marijina na Košljunu, gdje godinu kasnije polaže svoje prve zavjete u Franjevačkom redu. Započinje filozofsko-teološki studij u Samoboru, koji nastavlja kasnije na Visoko-bogoslovnoj školi u Zadru gdje 8. ožujka 1964. godine polaže svoje svečane zavjete. Za đakona je zaređen 4. travnja 1965. godine u Kalima u Zadarskoj nadbiskupiji, a za svećenika 29. lipnja 1965. godine u Katedrali sv. Stošije u Zadru po rukama mons. Marijana Oblaka, tada pomoćnog zadarskog biskupa.

Fra Vlado je službovao na više mjesta u našoj Provinciji. U više navrata vršio je različite službe u Samostanu sv. Antuna u Crikvenici, Samostanu sv. Bernardina u Kamporu, Samostanu Gospe Delorite na Kuni, Samostanu sv. Franje u Rovinju, Samostanu sv. Franje u Nerezinama, Župi Uzvišenja sv. Križa na Krapnju-Brodarici i drugdje. Od 1975. do 1982. godine djeluje u Njemačkoj i to kao kapelan u St. Vinzenzu u Göttingenu i Rüdesheimu. Godine 2015. premješten je iz Samostana sv. Franje u Rovinju u Samostan sv. Antuna u Puli gdje je živio svoje umirovljeničke dane. Prihvaćajući strpljivo teret bolesti i nemoći, te zahtijevajući stalnu medicinsku skrb i njegu, posljednje dane svojega života proživio je u Domu za starije i nemoćne osobe „Vita nova“ na Marinićima u Rijeci gdje je i preminuo blago u Gospodinu u ponedjeljak, 4. travnja 2022. godine u ranim jutarnjim satima.

Sprovodni obredi i sv. Misa zadušnica slavit će se u četvrtak, 7. travnja s početkom u 11 sati u Samostanu Navještenja Marijina na Košljunu.

Božjem milosrđu preporučamo dušu našega brata fra Vlade Zahije, a svim ožalošćenima želimo utjehu od Gospodina.

Pozivnica za akademiju page 001

U petak, 8. travnja 2022., u Pazinu, u Pazinskom kolegiju, s početkom u 10 sati održati će se svečana akademija posvećena mons. Boži Milanoviću, njegovu životu, djelovanju i djelima.

Dva drveta:

drvo u raju zemaljskom znak propasti; drvo na Gologoti znak spasenja

„A ja ću, kad budem podignut sa zemlje, sve privinuti s sebi“ (Iv 12,32).S

Čitamo u Starom Zavjetu kako Mojsije u pustinji podiže mjedenu zmiju, u koju tko pogleda ozdravi (usp. Br 21, 9).

Slika Križa: „Evo drvo Križa, na kojem je spasenje svijeta visjelo“. (Iz obreda na Veliki Petak, Klanjanje križu).

Križ je znak našeg spasenja; drvo u raju zemaljskom: propast; drvo na Golgoti: spasenje.

„Ovo je ono prevrijedno drvo – govori danas Sv. Crkva – usađeno posred raja, na kojem je početnik života svojom smrću nadvladao smrt sviju nas. Koje veliko djelo ljubavi, smrt je tada umrla, kad je na Križu bio život mrtav.

Ovo me trpljenje sjeća na drugo trpljenje, na žestoko trpljenje što mi dan za danom podnosimo, a i na ono što trpe naši gospodari i očevi, sinovi, braća – u vojsci (u zarobljeništvu), kada se mora mučiti da nosi ono strašno oružje, i mora gladovati i trpjeti sva pomanjkanja daleko svoje kuće, svoje žene, svoje djece, svoje majke, svojeg oca i prijatelja, - tko u zarobljeništvu, u tvrdom robovanju mora da sprovede svoje dane i uzdiše promišljajući na svoje prošle dane, kada se osjećao sretnim u svojoj kući, veseo sa svojom dječicom, radostan na svome polju na kojem si je pribavljao svojim žuljevima svagdanji kruh za se i siromašnu si obitelj a sada mora ondje u inozemstvu pretapati i prevrtati tuđu zemlju i tražiti bar malo razumijevanja kod drugih majki, koje ga ne poznaju, i uskliknu i ovo plače „Bože mili kud sam zašao… majko mila, majko draga da ti vidiš svoga sina!“[1] I čini mi se čuti glas tužbe: Da ti vidiš njega sada okružena bijedom svega, ti bi gorko zaplakala od žalosti – gledajući njega!“ I kako se tuže i oni na tuđe majke: „Za tuđinca ništa nemaš, tuđa majko, kad te moli, tuđe dijete tvoje nije!“ Te misli: „Gdje su ruke tvoje majke, sad da kupe suze sina"? Gdje koljeno, da počine, da si teško breme skine, gdje je tvoja domovina?“ I gledaju prema nama, k svojim obiteljima, gdje zamišljaju svoju sreću, k svojim poljima - i pišu vam, oni koji pišu, pitaju vas kako je vama i poljima, - a neki u svojim pismima izranjaju svoju vjeru: „Bog neka vas i nas brani, Bog nema nam bude u pomoć, ufajmo se u Boga da ćemo se skoro vidjeti, nekoji se domisle do svoje crkve i proživljavaju u uspomeni lijepe događaje svoje mladosti, domišljaju se do sv. mise koju su redovito u nedjelje služili – a sada u inostranstvu potučeni ili utamničeni ne mogu.  Nekoji se domisle do svojeg župnika i njemu se u molitvi preporučuju. – Župnik ne može zaboraviti te svoje sinove koje svaki dan Kristu kod sv. mise preporučuje. Većina puka u svojim pismima se ponavljaju u preporukama ženi, i djeci da si budu dobri i pravi, ženskama da budu poštene, da poslušaju svoje majke i starije od sebe. U daljini te im misli dolaze na pamet i po njima sprovode svoje žalosne i tužne dane. I zahtijevaju od nas koji smo doma da budemo dobri: žene da se skrbe još više nego li mogu do dobrobiti svoje djece, da budu vjerne, da dočekuju svoje muževe u toploj ljubavi, djecu hoće poslušne i dobru, podložne svojim roditeljima, poštenu i neiskvarenu – osobito žensku. Oni misle ondje na svojeg Boga, na svoju obitelj, na svoje imanje. Žalosni mi ljudi! Za one koji imaju vjere ima jedan znak utjehe. Raspelo, koje im veli: „Ja sam pretrpio premnogo za te!“ Eto svjetlo koje rasvjetljava naše dane! Po njemu dobivamo smisao naših patnja i trpljenja, smisao našeg zemaljskog bivstvovanja. U toliko nesreći sv. mati Crkva diže visoko jedan znak: Križ, koji moramo voljeti, koji će nas krijepiti. To je ono „slatko drvo“, na njemu su slatki čavli, koji „nose teret slatki taj“.

Molimo: O Križu, jedino naše ufanje, pozdravljamo te, Ti dobrima umnoži milost, a slabima satri krivicu. Štiti, Gospodine, puk svoj znakom sv. križa od zasjeda svih neprijatelja, da ti ugodno služimo i da ti prijatan bude naš život, koji ti danas prikazujemo za sve naše vjernike, za sve naše zarobljenike, za sve koji su daleko. Neka sveti Križ, bude nama i njima znak utjehe u njihovim nevoljama, znak spasenja i izbavljenja, iz sadašnjih patnja i trpljenja, škola mudrosti za budući njihov život, kada iskušani u trpljenju svi se budemo združili sa svojima kod kuće. – To te molimo. To nam podijeli. Amen.

 

[1] Stihovi iz pjesme „Putnik“ od Petra Preradovića.

Istaknuto

 

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.