U izdanju nakladničke kuće Josip Turčinović iz Pazina i uz snažnu potporu Sveučilišta u Zagrebu objavljen je Zbornik znanstvenih radova „Grčko-rimsko i kanonsko pravo. Temelji pravne kulture Zapada“. Već početni dio Zbornika nagovješćuje osnovnu misao i cilj koji su vodili autore – da se u 21. stoljeću objektivno i utemeljeno sagleda ono što je u pravnom smislu izgrađivalo Zapad (i Europu) te što ga i danas izgrađuje te ga čini jedinstvenim i prepoznatljivim civilizacijskim i kulturnim ambijentom te pravnom kulturom.

Zbornik započinje dojmljivom riječju urednika Ivana Milotića, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, obnovitelja discipline na toj instituciji o prožimanju kanonskog prava i hrvatskog pravnog poretka, koje se sada, zahvaljujući njegovoj nepokolebljivosti i izdržljivosti, studira nakon više od sedam desetljeća zapostavljenosti:

“Zapad je nemjerljivo manje prostorna odrednica negoli oznaka (i kvalifikacija) jednoga prepoznatljivog i jedinstvenog civilizacijskog ambijenta. Pitanje o tome što stoji u njegovoj biti i čini ga prepoznatljivim uopće se nije postavljalo jer je odgovor bio samorazumljiv, očigledan, pa i suvišan. Taj je pojam (i kvalifikacija) duboko i nedjeljivo srastao s Europom pribavivši joj i prije XV./ XVI. stoljeća svojstvo ne samo kontinentalne odrednice, već svijeta per se – koji posvuda, unatoč svojim mnogim i često uistinu dubokim partikularnostima te unutarnjim podjelama, baštini civilizacijsko, vrijednosno i kulturno jedinstvo. Činjenica da prožetost svekolikim partikularizmima nije bila nepremostiva te nije rastočila njegovo jedinstvo nagovješćuje da iznad tih partikularizama – kao nečega mjesnog (ili područnog) i prizemnog – čitavo vrijeme, usporedo i stalno postoje izrazito snažne silnice na univerzalnoj razini koje Zapad drže zajedno tvoreći homogeni civilizacijski univerzum. Ova publikacija traga, propituje i analizira upravo te silnice koje nas drže zajedno, koje pokazuju da Zapad uistinu jest ujedinjen u različitosti te da nije intransigentan, ali i da među nama na konceptualnoj i univerzalnoj razini ipak postoji nešto jače što nas kao pojedince čini prepoznatljivo bliskima. Jedan je odgovor na pitanje o tome što nas drži zajedno očigledan – kršćanstvo”.

U Zborniku niz pravnika, sveučilišnih nastavnika i jedan odvjetnik, propituju i analiziraju onu drugu (pravnu) silnicu koja, osim kršćanstva, Zapad (i Europu) drži zajedno. Riječ je o grčko-rimskom i kanonskom pravu te njihovu prožimanju u srednjovjekovnoj, novovjekovnoj i modernoj te, napokon, suvremenoj Europi. Njihovim dodirivanjem i prožimanjem Zapad je stasao, u tome su procesu nastala prva sveučilišta, studij kanonskoga i civilnoga prava. U njedrima takvih se prožimanja razvila prava znanstvena misao, ali i zdrava znanstvena skepsa – znanost u punom smislu te riječi.

Zbornik započinje razmatranjima dr. sc. Mirana Marelje i Danijela Javorića Barića, mag. iur. o početcima humanizacije ratovanja u grčkome i rimskom svijetu te pravednosti u ratu kao opreci njegovoj brutalizaciji. Analiziraju se teme poput brige o poginulima, izdvajanja osoba koje ne sudjeluju u ratnim sukobima (žene, djece, ostalo stanovništvo), zaštite nekih posebnih objekata u ratu (hramovi, crkve, kulturna dobra) i dr. Kao doprinos rimskoga prava uljuđenosti političkih poredaka prof. dr. sc. Ivana Jaramaz Reskušić briljantno je razložila složeni fenomen političke korupcije u republikanskom Rimu i normativnu reakciju rimskog zakonodavca usmjerenu na njezino suzbijanje. Odvjetnik Tomislav Sadrić, mag. iur., polazeći od Gelazijeve doktrine o dvije vlasti (Duo sunt), pružio je osvrt na koncept katoličke države u Lateranskim ugovorima te na dokidanje takvog koncepta njihovom revizijom 1984. godine. Zatim je urednik te publikacije razložio temu o akvilejskom patrijarhu kao crkvenoj vlasti i donositelju najstarijega Motovunskog statuta te najstarijega stratuma tamošnjih komunalnih pravnih pravila u srednjem vijeku. Posljednje dvije teme problematiziraju (ne)mogućnosti harmonizacije i unifikacije obiteljskog prava na teritorijalno-politički divergentnom europskom tlu pri čemu najprije urednik izlaže pravno uređenje zaruka na hrvatskom tlu, dok nakon toga prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko i dr. sc. Ivan Obadić iznose pravni hodogram integracijskih i dezintegracijskih procesa od srednjeg vijeka do nastanka pravne stečevine Europske unije koji su se događali na području ženidbenog i bračnoga prava (kanonsko pravo, crkveni raskol, autokefalnost, reformacija i protureformacija, mogućnosti i nemogućnosti harmonizacije i unifikacije u suvremenosti).

Multidisciplinarnost Zbornika i pristupa temi ogleda se i u odgovarajućoj zastupljenosti recenzenata prema područjima i materijama: dvojici kanonskih pravnika (mons., izv. prof. dr. Slavko Zec i mr. Ilija Jakovljević) i četvorim civilnim pravnicima sveučilišnim profesorima (od čega su troje pravni povjesničari, a jedan pravnik iz područja pozitivnog prava). Zbornik je i memento na višednevni međunarodni znanstveni skup održan u studenom 2020. godine u Motovunu na temu „Grčko-rimsko i kanonsko pravo. Temelji pravne kulture Zapada“.

U 2020. godini Sveučilište u Zagrebu najsnažnije je među svim pravnopovijesnim istraživanjima poduprlo upravo ovaj znanstveno-istraživački i nakladnički projekt, što dovoljno govori o njegovoj vrijednosti, važnosti i dalekosežnosti.

Monsinjor, izv. prof. dr. Slavko Zec

Mr. iur. can. Ilija Jakovljević

Najave i obavijesti

Nema događanja

Istaknuto

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.