U ponedjeljak, 20. siječnja 2020.,u svečanoj dvorani Tone Peruško na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održano je predstavljanje knjige “Glagoljica – bitna odrednica hrvatskog identiteta. Čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera”, autora mons. dr. Mile Bogovića,  gospićko-senjskog biskupa u miru.

O knjizi su govorili: akademik Stjepan Damjanović, povijesničari prof. dr. sc. Ante Bežen i Samanta Milotić Bančić, prof. i autor dr. sc. mons. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru. Program predstavljanja moderirao je prof. dr. sc. Nevio Šetić. Predstavljanje su organizirali Odsjek za povijest i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Izdavačka kuća Alfa d.d. Zagreb i Matica hrvatska.

Predstavljanju su uz brojnu publiku nazočili i eminentni povjesničari, a u ime Porečke i Pulske biskupije ondje je bio biskup u miru mons. Ivan Milovan.  

Biskup Mile Bogović u ovoj se knjizi bavi problemom nastanka glagoljice, i to tako da kao crkveni povjesničar istražuje okolnosti i uvjete u kojima je glagoljica nastala te podvrgava analizi izvore na kojima se temelje brojne teorije o njezinim početcima, napose tzv. ćirilometodsku teoriju. Vrlo meritorno razmatra još dvije važne teme: razvoj ukupnog glagoljaštva u crkvenom bogoslužju te promjene odnosa Crkve prema glagoljici i glagoljašima – od potiskivanja do priznanja i poticanja te konačnog nestanka glagoljice kao aktivnog pisma s povijesne scene. Knjiga je nastala povezivanjem i sistematiziranjem autorovih pojedinačnih radova, objavljivanih u dužem vremenskom razdoblju.

Prof. Bežen je, između ostalog, istaknuo dva važna momenta kojima je autor u ovoj knjizi relevantnim argumentima, kronološke i materijalne naravi, osporio teoriju  da su sv. Ćiril i Metod ili njihovi učenici autori glagoljice. Prvi se temelji na činjenici da su Ćiril i Metod 863. godine, po dosadašnjim teorijama, stvorili glagoljicu u Moravskoj, a 62 godine poslije na Splitskom saboru Rim ju želi zabraniti. Pismo je dakle već bilo ukorijenjeno u hrvatskim krajevima,  a da bi stiglo iz Moravske i rasprostranilo se bilo je potrebno zasigurno više od šest desetljeća. Drugi je argument koji navodi mons. Bogovoić nepostojanje nikakvih zapisa glagoljice na kamenu osim onih u Hrvatskoj. Prof. Bežen je podsjetio da biskup Bogović nije prvi istraživač koji odbacuje ćirilometodsku teoriju o postanku glagoljice te naglasio da je za tu tezu ponudio vrlo konzistentne postavke. Nedvojbena je kulturna, povijesno-znanstvena i logička konzistentnost Bogovićevih pogleda koji po svojoj jasnoći i argumentaciji imaju snagu nove teorije o postanku glagoljice, rekao je predstavljač dodavši kako je time učvrstio njezin status kao bitne odrednice hrvatskog identiteta. Knjigu "Glagoljica - bitna odrednica hrvatskog identiteta: Čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera" objavio je zagrebački nakladnik Alfa.

Biskup Bogović u svome je obraćanju napomenuo nekoliko ciljeva svog znanstvenog djelovanja, prikazati glagoljicu kako je on gleda, istražiti odnos pravoslavlja i Katoličke crkve te povijest kraja u kojem je rođen i gdje je djelovao. 

O autoru

Mons. Mile Bogović rođen je 1939. godine u Cerovcu, župa Slunj, od oca Mije i majke Mande rođene Piršić. Osnovnu školu pohađao je u Slunju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu. Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1964., nakon čega je obavljao sljedeće dužnosti: bio je tajnikom nadbiskupa Viktora Burića, rektorom na Riječkoj teologiji, župnikom u Praputnjaku, generalnim vikarom Riječko-senjske nadbiskupije, voditeljem Sakralne baštine u Senju te profesorom crkvene povijesti na Riječkoj teologiji.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate. Za sjedište mu je određen Gospić. Biskupsko ređenje mons. Bogovića slavljeno je 29. lipnja 1999. godine u riječkoj katedrali Sv. Vida, a njegov glavni posvetitelj bio je mons. Antun Tamarut, nadbiskup riječko-senjski.
Podjelom teritorija Riječko-senjske nadbiskupije, 25. svibnja 2000., papa Ivan Pavao II. ustanovio je novu biskupiju sa sjedištem u Gospiću, koja je dobila ime Gospićko-senjska biskupija i ušla u sastav Riječke crkvene pokrajine kao sufraganska biskupija. Ivan Pavao II. istodobno je imenovao mons. Milu Bogovića prvim biskupom novoustanovljene biskupije, a ustoličenje je proslavljeno 25. srpnja 2000. godine u Gospiću.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je službe: predsjednik Komisije HBK i BKBiH za hrvatski martirologij; član Biskupske komisije HBK za odnose s državom; član Biskupske komisije za dijalog sa SPC: član Biskupske komisije za Hrvatski Caritas; član Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica.
Papa Franjo prihvatio je 4. travnja 2016. odreknuće od službe zbog starosne dobi biskupa Mile Bogovića i za novoga gospićko-senjskog biskupa imenovao o. Zdenka Križića. Ujedno je mons. Bogovića imenovao apostolskim administratorom Gospićko-senjske biskupije do dana biskupskog ređenja mons. Križića 25. svibnja 2016.

(txt: Tiskovni ured PPB, foto: dr. sc. E. Orbanić)

Najave i obavijesti

Ponedjeljak: 20 Srp 2020
Proslava blagdana sv. Margarete

Istaknuto

 

 

100. obljetnica

Miroslav Bulešić

Zaklada

Biskupija na Facebooku

Biskupija na YouTube

Kalendar događanja

Foto galerija

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.